University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Gender as a predictor of spontaneous play
No full textDjeca uče o društvenim kategorijama spola od najranijeg djetinjstva. U zapadnoj kulturi dječaci se kroz svakodnevna iskustva uče da izraze neovisnost, samodokazivanje i dominaciju, dok djevojčice uče biti brižne, ljubazne i usredotočene na druge. Dječje iskustvo djetinjstva i igre postaje sve rodnije i polarizirano između djevojčica i dječaka, s proizvodima kao što su igračke, knjige, internetski izvori i odjeća koji se sve više proizvode i prodaju prema rodnim linijama. Predmet ovog rada je utjecaj spola na spontanu igru kod djece. Rad predstavlja pregled dosadašnjih spoznaja i temeljen na bogatoj literaturi mnogih autora koji su se bavili pitanjem spola i igre kod djece. Cilj rada je istražiti i sistematizirati dosadašnje spoznaje o povezanosti spola i spontane igre kod djece. Rad kreće od teze kako urođene preferencije prema određenim značajkama igračaka, u kombinaciji s društvenim utjecajima, mogu objasniti zašto su preferencije prema igračkama povezane sa spolom kod djece od najranije dobi. Svrha rada je objediniti dosadašnja istraživanja kako bi se pomoglo budućim odgojiteljima u razumijevanju utjecaja spola na spontanu igru. Velik broj studija pokazao je da je veliki dio spontane dječje igre rodno vezan. Kako ukazuju istraživanja, djevojčice i dječaci zaista se igraju drugačije. Razlog tome su kulturološki čimbenici koji usađuju rodne stereotipe kod djece. No postoje istraživanja koja dokazuju kako su ovakve razlike urođene.Children learn about social gender categories from an early age. In Western culture, boys are taught through everyday experiences to express independence, self-assertion and dominance, while girls are taught to be caring, kind and focused on others. Children's experience of childhood and play is becoming increasingly gendered and polarized between girls and boys, with products such as toys, books, online resources and clothing increasingly produced and marketed along gender lines. The subject of this paper is the influence of gender on spontaneous play in children. The paper presents an overview of current knowledge and is based on the rich literature of many authors who dealt with the issue of gender and play in children. The goal of the work is to investigate and systematize the current knowledge about the connection between gender and spontaneous play in children. The paper starts from the thesis that innate preferences for certain features of toys, combined with social influences, can explain why toy preferences are gender-related in children from an early age. The purpose of the paper is to consolidate previous research in order to help future educators in understanding the influence of gender on spontaneous play. A large number of studies have shown that a large part of children's spontaneous play is gender-related. As research shows, girls and boys really do play differently. The reason for this is cultural factors that instill gender stereotypes in children. But there are studies that prove that such differences are innate
Majorette dance as an extracurricular activity in primary education
No full textMažoret ples mlad je sport čiji se prvi znakovi pojavljuju 1872. godine. U Hrvatskoj se pojavljuje tek 1996. od kad kreće njegov nagao i brz razvoj u Hrvatskoj i Europi. Sistem natjecanja Majorette-sport World Federation, European Majorette Sport Federation i Saveza Mažoretkinja i Pom-pon Timova Hrvatske sastoji se od Europskih i Svjetskih Prvenstava za koja se kvalifikacija postiže ostvarenim uspjesima s Državnih Prvenstava. Osim na spomenutim prvenstvima, timovi se mogu natjecati i na internacionalnim natjecanjima, Grand Prix-u i World Cup-u za koje nije potrebna kvalifikacija. Sva natjecanja u organizaciji MWF-a, EMF-a i SMPTH-a realizirana su prema natjecateljskim pravilnicima MWF-a i SMPTH-a. Specifičnosti karakteristične za mažoret ples su štap kao rekvizit, kostimi, glazbena pratnja, stupovni korak i defile.
Način na koji se motoričke sposobnosti kod djece razvijaju treniranjem mažoret plesa najlakše je prikazati uz pom-pon kao rekvizit. Zbog specifičnosti rekvizita i tipa koreografije koja ističe razvijenost brzine, koordinacije, fleksibilnosti, eksplozivne snage, repetitivne snage i statične snage, pom-pon je kategorija u kojoj je razinu ovih sposobnosti najlakše uočiti.
Razvoj motoričkih vještina i znanja je pak najbolje promatrati kroz rekvizit štapa.
Promatraju i koreografije sa štapom, najlakše ćemo uočiti znanja pravilnog držanja tijela, orijentaciju u prostoru, osje aj za ritam, kreativnost u pokretu i plesnom stvaralaštvu te iznimno bitnu manipulaciju objektima. Promatranjem tehnike rada sa štapom lako su uočljiva biotička motorička znanja dodavanja i bacanja, hvatanja, vođenja i žongliranja koja se koriste za njegovo manipuliranje.
Mažoret ples kao izvanškolska aktivnost bazira se na tjelesnoj aktivnosti te se stoga kod djece uključene u njegov program postižu odgojno obrazovni ishodi iz kurikula nastavnog predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture. Razlog tome je kvalitetan program s treninzima organiziranim u obliku spoja sportskog treninga i sata plesa.Majorette dance is a young sport whose first signs appeared in 1872. In Croatia, it appeared not before 1996 and that is when it started quickly developing in Croatia and Europe. The system of competition by the Majorette-sport World Federation, European Majorette Spot Federation and Federation of Majorettes and Pompom Teams of Croatia consists of European and World Championships for which one can qualify by achieving success in National Championships. Apart from said championships, teams can compete in international championships, Grand Prix and World Cup for which qualification is not needed. Specific characteristics of majorette dance are a baton as a prop, a costume, musical accompaniment, marching step and a defile. The way motor skills are developed in children during majorette dance training can easily be shown by using pompoms as a prop. For the specificity of this prop and the type of choreography that stands out for its development of speed, coordination, flexibility, explosive strength, repetitive strength and static strength, pompom is a category in which the level of these skills is the easiest to notice. The development of motor knowledge is best seen through a baton as a prop. While observing choreographies with a baton, it is easiest to see knowledge of correct body posture, orientation in space, a sense of rhythm, creativity in movement and dance creativity and especially important manipulation with objects. By observing the technique of working with a baton it is easy to notice biotic motor knowledge of passing and throwing, catching, leading and joggling which are used for its manipulation. Majorette dance as an extracurricular activity is based on physical activity and therefore educational goals from curricula of Physical education are met in children included in its program. The reason for that is a quality program with training that are a combination of sports training and dance class
Teaching Science and Social Studies in a Combined Classes from the Perspective of Teachers, Students, and Parents
No full textNastava prirode i društva u kombiniranim razrednim odjeljenjima donosi specifične izazove, ali i mogućnosti za učitelje, učenike i roditelje. U ovom radu analizirane su prednosti i izazovi nastave prirode i društva u kombiniranim razrednim odjeljenjima iz perspektive učitelja, učenika i roditelja. Za učitelje, organizacija nastave u kombiniranim razredima predstavlja poseban izazov. Potrebno je pažljivo planirati i primijeniti odgovarajuće nastavne strategije i metode kako bi se osiguralo uspješno i učinkovito poučavanje i učenje svakog učenika. Jedan od glavnih izazova s kojima se učitelji susreću je manjak vremena, budući da je nužno zadovoljiti potrebe učenika različite dobi i kognitivnih sposobnosti istovremeno. S druge strane, učenici u kombiniranim razrednim odjeljenjima često rade samostalno ili u malim skupinama, što razvija njihove vještine samostalnog istraživanja i suradničkog učenja. Ovakav način rada može pozitivno utjecati na njihov razvoj, jer im pruža priliku da preuzmu veću odgovornost za vlastito učenje i razvijaju sposobnosti koje će im biti korisne tijekom cijelog života. Pritom je izuzetno važna i podrška roditelja u premošćivanju eventualnih izazova s kojima se njihova djeca suočavaju.
Učiteljeva sposobnost očituje se u uspješnom upravljanju dinamičnim razredom te poticanju međusobne suradnje učenika. Učenik, kao ključni sudionik nastavnog procesa, iskazuje zadovoljstvo u dinamičnom okruženju u kojem uči i surađuje s drugim učenicima na nastavi prirode i društva. Takvo okruženje pomaže učenicima razviti empatiju, suradnju, solidarnost i prihvaćanje različitosti. Ono što može predstavljati veliki izazov za učitelja jest individualizacija te veća posvećenost svakom učeniku. Roditelj, kao glavna djetetova podrška, usmjerava dijete i prati djetetov napredak i razvoj.
U ovom radu riječ je o kvalitativnom istraživanju kojim su se ispitali stavovi, mišljenja i iskustva ispitanika. Uzorak ispitanika čine učiteljice razredne nastave kombiniranih razrednih odjeljenja, učenici te njihovi roditelji. Polustrukturirani intervju i anketni upitnik su dva istraživačka instrumenta koja su primjenjena u ovome istraživanju. Rezultati dobiveni provedenim istraživanjem prikazuju originalnost svake učiteljice, te korištenje istovrsnih nastavnih metoda, strategija i oblika rada. Učiteljice nailaze na najveći izazov nedovoljnog vremena te ističu prednosti pogodne za učenike, njihovu samostalnost i razvoj kognitivnih, afektivnih i psihomotornih vještina.
Većina roditelja, izražava svoje zadovoljstvo nastavom prirode i društva u kombiniranim razrednim odjeljenjima te angažmanom i radom njihova djeteta. Smatraju da učitelji uspješno ostvaruju očekivane odgojno – obrazovne ishode. Ipak, nekolicina roditelja je izrazila nezadovoljstvo te smatraju da bi njihovu djetetu bilo bolje u odvojenom razrednom odjeljenju. Učitelj s roditeljima treba ostvariti korektan odnos i komunikaciju, informirati ga o djetetovu napretku ili poteškoćama u svladavanju ishoda učenja te biti otvoren za savjet i podršku. Nastava prirode i društva u kombiniranim razrednim odjeljenjima, iako ima mnoge izazove te iziskuje veću pripremu, učiteljima, učenicima i roditeljima pruža mnogobrojne prednosti te jedinstvenu priliku za učenje i razvoj.Teaching nature and society in combined classrooms brings specific challenges, but also opportunities for teachers, students and parents. In this thesis analyzed the advanteges and disadvanteges of teaching nature and society in coombined classrooms from the perspective of teachers, students and parents. For teachers, the organization of classes in combined classrooms is a special challenge. It is necessary to carefully plan and apply appropriate teaching strategies and methods to ensure successful and effective teaching and learning for each student. One of the main challenges teachers face is the lack of time, since it is necessary to meet the needs of students of different ages and cognitive abilities at the same time. On the other hand, students in blended classrooms often work independently or in small groups, which develops their independent research and collaborative learning skills. This way of working can have a positive impact on their development, as it gives them the opportunity to take more responsibility for their own learning and develop skills that will be useful throughout their lives. At the same time, the support of parents is extremely important in bridging the possible challenges that their children face.
The theacer's ability is manifested in the successful management of a dynamic class and the encouragement of mutual cooperation among students. The student, as a key participant in the teaching process, expresses satisfaction in the dynamic environment in which he learns and cooperates with other students in nature and society classes. Such an environment helps students develop emphaty, cooperation, solidarity and acceptance of diversity. What can be a big challenge for a teacher is individualization and greater dedication to each student. The parent, as the child's main support, directs the child and monitors the child's progress and development.
This paper is about qualitative research that examined the attitudes, opinions and experiances of the respondents. The sample of respondents consists of classroom teachers of combined classes, students and their parents. A semistructured interview and a survey are two research instruments that are applicable in this research. The results obtained from the conducted research show the originality of each teacher, and the use of similar teaching methods, strategies and forms of work. The teachers encounter the biggest challenge of insufficient time and emphasize the advantages suitable for students, their independece and the development of cognitive, affective and psychomotor skills.
The majority of parents express their satisfaction with the teaching of nature and society in combined classrooms, and with the engagement and work of their child. They believe that teachers successfully achieve the expected educational outcomes. However, several parents expressed their dissatisfaction and believe that their child would be better off in a separate classroom. The teacher should establish a correct relationship and communication with the parents, inform them about the child's progress or difficulties in mastering the learning outcomes, and be open to advice and support. Teaching nature and society in combined classrooms, although it presents many challenges and required greater preparation, offers teachers, students and parents numerous advantages and a unique opportunity for learning and development
Challenges of children's multilingual development (from the perspective of adult speakers)
No full textVišejezičnost je složen fenomen čije definicije u literaturi nisu jednoznačne niti univerzalne. Najčešće se višejezičnost razumijeva kao poznavanje i upotreba dvaju jezika od strane iste osobe. Ni oko učinka višejezičnosti na jezični i cjelokupni djetetov razvoj, nema slaganja. Jedni smatraju da višejezični razvoj djece može donijeti brojne izazove, no većinom se stručnjaci slažu da višejezičnost donosi brojne pozitivne učinke. Naravno, višejezičnost, kao i sve ostalo, ima svoje prednosti i nedostatke.
Temeljni je cilj ovog diplomskog rada ispitati s kojim se izazovima, prednostima, nedostacima i poteškoćama suočavaju višejezični govornici. Provedeno je stoga istraživanje kojim se htjelo odgovoriti na pitanja podržavaju li roditelji razvoj višejezične u djece, s kojim su se poteškoćama susreli višejezični govornici u kontekstu obrazovanja i socijalnih interakcija te što smatraju prednostima, a što nedostacima višejezičnosti. Također, nastojalo se detaljnije istražiti neke od sastavnica okolinskog utjecaja na dječji višejezični razvoj. S obzirom na to da se uz pojam višejezičnosti veže i kultura, istraživanjem se željelo ispitati i kako višejezični govornici gledaju na odnos jezika i kulture te kako to utječe na njihov identitet i samopouzdanje. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua. U istraživanju je sudjelovalo devet sudionika od kojih je šest ženskog spola i tri muškoga spola. Ispitanici su bili u dobi od dvadeset i tri do trideset godina, odnosno, izazovi dječjeg višejezičnog razvoja ispitali su se iz perspektive odraslih govornika. Rezultati istraživanja pokazali su da su prednosti višejezičnosti brojne i da dominiraju nad pojedinim poteškoćama i negativnim iskustvima. Većina ispitanika tvrdi da se ni nije susrela s nedostacima. Među nedostacima koje su ispitanici izdvojili ističu se miješanje jezika i osjećaj manje pripadnosti skupini. Također, istraživanje je pokazalo kako roditelji i okolina imaju velik utjecaj na višejezični razvoj djece.Multilingualism is a complex phenomenon whose definitions in the literature are not unambiguous or universal. Most often, multilingualism is understood as the knowledge and use of two languages by the same person. There is no agreement about the effect of multilingualism on the child's linguistic and overall development either. Some believe that the multilingual development of children can bring many challenges, but most experts agree that multilingualism brings many positive effects. Of course, multilingualism, like everything else, has its advantages and disadvantages. The main goal of this thesis is to examine what challenges, advantages, disadvantages and difficulties multilingual speakers face. Therefore, research was conducted to answer the questions of whether parents support the development of multilingualism in children, what difficulties multilingual speakers encountered in the context of education and social interactions, and what they consider the advantages and disadvantages of multilingualism. Also, an effort was made to investigate in more detail some of the components of the environmental influence on children's multilingual development. Given that the concept of multilingualism is also linked to culture, the research also wanted to examine how multilingual speakers view the relationship between language and culture and how this affects their identity and self-confidence. The research was conducted using a semi-structured interview method. Nine participants took part in the research, of which six were female and three were male. The respondents were between the ages of twenty-three and thirty, that is, the challenges of children's multilingual development were examined from the perspective of adult speakers. The research results showed that the advantages of multilingualism are numerous and that they dominate certain difficulties and negative experiences. Most of the respondents claim that they have not even encountered any shortcomings. Among the shortcomings identified by the respondents are the mixing of languages and the feeling of less belonging to a group. Also, research has shown that parents and the environment have a great influence on children's multilingual development
Comparison of anthropological characteristics of preschool children in urban and rural environments
No full textCilj ovog rada je potvrditi ili opovrgnuti donedavne pretpostavke kako postoji značajna razlika u antropološkim karakteristikama kod djece urbane i ruralne sredine.
Ovaj diplomski rad sadrži teorijski prikaz antropoloških obilježja djece predškolske dobi te prikaz provedenog istraživanja. Istraživanje je provedeno u dječjem vrtiću DIDI, tj. u centralnom objektu dječjeg vrtića i 8 područnih objekata U svrhu utvrđivanja razlika u antropološkom statusu djece ispitivanja su se provela sa djecom iz urbanog i ruralnog područja stanovanja. Uzorak ispitanika činio je ukupno 98 djece u godini prije polaska u školu i to 32 djece urbanih sredina (od toga 17 djevojčica i 15 dječaka) i 66 djece ruralnih sredina (od toga 27 djevojčica i 39 dječaka). Za potrebe istraživanja uzorak varijabli činilo je 9 testova i to tri testa za provjeru morfoloških obilježja (tjelesna visina, tjelesna masa i indeks tjelesne mase) i 6 testova motoričkih sposobnosti (ravnoteža, koordinacija, eksplozivnost, dinamogeno očitovanje brzine, repetitivna dinamogena sposobnost očitovanja snage i gibljivost).
Provedenim istraživanjem utvrđuje se statistički značajna razlika u varijabli pretklon trupa dok se kod drugih varijabli statistički značajna razlika ne pojavljuje. Obzirom da je navedena razlika značajna na nivou od 5%, ali ne i na nivou od 1%, kao i na relativno veliku vrijednost standardne devijacije u mjerenju pretklona trupa te nepostojanje značajnih razlika u ostalim motoričkim sposobnostima možemo zaključiti da se postavljena hipoteza H1: Ne postoji statistički značajna razlika između djece koja žive u urbanom i ruralnom području – potvrđuje u ovom istraživanju.
Ovo istraživanje je postavilo temelj za daljnja istraživanja kako bismo potpunije razumjeli utjecaj današnjih okolnosti i njihovih eventualnih posljedica na tjelesne aktivnosti kod djece.The aim of this work is to confirm or refute the assumptions until recently that there is a significant difference in anthropological characteristics of children from urban and rural environments.
This diploma thesis contains a theoretical presentation of the anthropological characteristics of preschool children and a presentation of the conducted research. The research was conducted in the DIDI kindergarten, i.e., in the central facility of the kindergarten and 8 regional facilities. In order to determine the differences in the anthropological status of the children, the tests were conducted with children from urban and rural areas of residence. The sample of respondents consisted of a total of 98 children in the year before starting school, 32 children from urban areas (of which 17 girls and 15 boys) and 66 children from rural areas (of which 27 girls and 39 boys). For the purposes of the research, the sample of variables consisted of 9 tests, three tests for checking morphological characteristics (body height, body mass and body mass index) and 6 tests of motor skills (balance, coordination, explosiveness, dynamogenic manifestation of speed, repetitive dynamogenic ability to manifest strength and mobility).
The conducted research shows a statistically significant difference in the trunk tilt variable, while no statistically significant difference appears in other variables. Given that the stated difference is significant at the level of 5%, but not at the level of 1%, as well as the relatively large value of the standard deviation in the measurement of trunk tilt and the absence of significant differences in other motor skills, we can conclude that the hypothesis H1 has been established: No there is a statistically significant difference between children living in urban and rural areas - this research confirms.
This research laid the foundation for further research in order to more fully understand the impact of today's circumstances and their eventual consequences on physical activity i
Organized and sports activities during the preschool children outdoors
No full textSvrha ovog rada je istražiti koliko djeca vremena provode na otvorenom tijekom boravka u predškolskoj ustanovi, koje aktivnosti provode odgojitelji s njima, te preferiraju li odgojitelji slobodnu igru ili sportske i organizirane aktivnosti. Teorijski su prikazana istraživanja boravka predškolske djece na otvorenom i njegova dobrobit te važnost organiziranih sportskih aktivnosti.
Rezultati ovog istraživanja pokazali su da odgojitelji s predškolskom djecom borave na zraku pet sati ili više tijekom tjedna. Najčešće predškolsku djecu prepuštaju slobodnoj igri. Isto tako na pitanje važnosti sportskih aktivnosti i slobodne igre, biraju slobodnu igru kao prednost tijekom boravka na zraku. Nedostatan broj odgojitelja planira sportske aktivnosti. U istraživanju su navedene aktivnosti koje odgojitelji nude predškolskoj djeci na otvorenom.The purpose of this work is to research how much time children spend outdoors during their stay in preschool, what activities the educators do with them and whether the educators prefer free play or sports and organized activities. Research on preschool children´s stay in the open air and its well-being and the importance of organized sports activities are theoretically presented.
The results of this research showed that educators with preschool children spent five hours or more outdoors during the week. Most often, preschool children are left to have a free play. They were asked about the importance of sport activities versus free play, they choose free play as an adventage during outdoors play. An insufficient number of educators plan sports activities. In the research are listed activities that educators offer preschool children outdoors
The painting of Vincent Van Gogh in primary art education
No full textOvaj diplomski rad istražuje primjenu slikarstva Vincenta van Gogha u nastavi Likovne kulture u primarnom obrazovanju s fokusom na potencijal stvaralaštva Vincenta van Gogha kao poticaja za dječje likovno izražavanje. Cilj je rada povezati slikarstvo, tehnike, umjetnička djela i život Vincenta van Gogha s nastavnim metodama i strategijama u nastavi Likovne kulture i ostalih nastavnih predmeta. Također svrha je rada provjeriti utjecaj inovativnih tematskih metoda na razvoj kreativnosti i vizualnog mišljenja učenika. Prvi dio rada posvećen je teorijskoj analizi razdoblja postimpresionizma i umjetnika koji se smatraju predstavnicima tog razdoblja, s naglaskom na značaj umjetnika Vincenta van Gogha. Detaljno se istražuju razvoj umjetnikova rada od samih početaka, najznačajnija umjetnička djela, utjecaj i doprinos umjetnosti. U drugom dijelu rada provodi se istraživanje kroz likovne radionice održane u osnovnoj školi. Opisano je planiranje, priprema i realizacija nastavnih jedinica, putem kojih su se učenici upoznali sa stilom Vincenta van Gogha, proučavali njegova djela te se likovno izražavali vlastitim kreacijama. Analizom uspješnosti radionica uočena je snažna motivacijska uloga slikarstva spomenutog umjetnika u nastavi Likovne kulture, zbog koje su učenici komunikacijom i likovnim radovima pokazali zadovoljstvo i samouvjerenost u likovnom izražavanju. Rezultati također pokazuju učeničku visoku razinu kreativnosti, zainteresiranosti i motiviranosti potaknutu različitim tematskim aktivnostima. Rad potvrđuje pozitivan odnos integracije umjetničkih djela, poput onih Vincenta van Gogha, u nastavi Likovne kulture kao poticaj razvoja dječje vizualne pismenosti, estetike i mašte. Ovim nalazima potvrđeno je da postoji potreba za uvođenjem inovativnih metoda u nastavu Likovne kulture te za integracijom sadržaja o životu i radu značajnih umjetnika na učenicima zanimljiv, prilagođen i interaktivan način.This thesis explores the application of Vincent van Gogh's paintings in primary school art education, focusing on the potential of his work to inspire children's artistic expression. The aim is to connect Van Gogh's paintings, techniques, artworks, and life with teaching methods and strategies in art education and other subjects. The purpose of the study is also to examine the impact of innovative thematic methods on the development of students' creativity and visual thinking. The first part of the thesis is dedicated to a theoretical analysis of the PostImpressionism period and artists considered representatives of this era, with an emphasis on the significance of Vincent van Gogh. It thoroughly investigates the development of his work from the very beginning, his most significant artworks, and his influence and contribution to future art. The second part focuses on art workshops conducted in primary schools. It describes the planning, preparation, and implementation of teaching units through which students became familiar with Van Gogh's style, studied his works, and expressed themselves artistically through their creations. The analysis of the workshops' effectiveness highlighted the strong motivational role of Van Gogh's paintings in art education, which led students to show satisfaction and confidence in their artistic expression through communication and art projects. The results also indicate a high level of student creativity, interest, and motivation stimulated by various thematic activities. The students' works are considered highly successful due to the clear depiction of artistic concepts, techniques, and assigned motifs. In conclusion, the thesis confirms the positive relationship between the integration of artworks, such as those by Vincent van Gogh, in art education and the development of children's visual literacy, aesthetics, and imagination. These findings clearly indicate a need for changes in conventional art education and for integrating the lives and works of significant artists in ways that are engaging, tailored, and interactive for students
Problems In The Socialization Of Aggressive And Withdrawn Children
No full textU današnjem društvu, sve veći broj djece suočava se s izazovima u socijalizaciji, što može imati dugoročne posljedice na njihov emocionalni i mentalni razvoj. Agresivnost i povučenost među najčešćim su problemima s kojima se djeca susreću, a ti problemi mogu biti posljedica različitih faktora, uključujući obiteljske dinamike i okolinu. Poseban naglasak stavlja se na istraživanje navedenih problema koji se pojavljuju kod djece u osnovnim školama s ciljem istraživanja kako agresivnost i povučenost utječu na dječje socijalno, emocionalno i školsko funkcioniranje. U istraživanju je sudjelovalo 34 učenika četvrtih razreda. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici s višom razinom agresije imaju manje prijatelja, dok povučenost nije povezana s brojem prijatelja. Učenici s više prijatelja postižu bolje rezultate na skali prijateljstva. Jedino statistički značajno otkriće je da su djevojčice manje agresivne od dječaka. Nije pronađena značajna povezanost između školskog uspjeha i broja prijatelja, agresije, povučenosti ili rezultata na skali prijateljstva.In today's society, an increasing number of children are facing challenges in socialization, which may have long-term consequences on their emotional and mental development. Aggression and withdrawal are among the most common problems children encounter, and these issues can stem from various factors, including family dynamics and environment. Special emphasis is placed on researching these problems that arise in elementary school children with the aim of investigating how aggression and withdrawal affect children's social, emotional, and academic functioning. The study involved 34 fourth-grade students. The results indicate that students with higher levels of aggression have fewer friends, while there is no connection between the number of friends and withdrawal. Students with more friends achieve better results on the friendship scale. A statistically significant finding is that girls are less aggressive than boys. No significant correlation was found between academic success and the number of friends, aggression, withdrawal, or friendship scale results
Correlation between musical education and the motor development of school children in primary education
No full textGlazba je umjetnost zvuka u vremenu koji izražava bit, ideju i emociju u različitim oblicima putem melodije, ritma ili harmonije. Manifestira se na različite načine te se smatra vitalnim dijelom ljudske kulture i životne svakodnevice. Pokret je fizička aktivnost koju tijelo izvodi mišićima i kostima. Pokret je proces kretanja koji se odnosi na promjene položaja dijelova tijela ili cijelog tijela u prostoru. Neke od osnovnih motoričkih sposobnosti su brzina, ravnoteža, snaga, preciznost, koordinacija... Poticanjem djeteta na pokret, razvijaju se i osnovne motoričke sposobnosti. Nedvojbeno glazba, kao i pokret, ima pozitivan učinak na dijete. Popravlja raspoloženje, umiruje, smanjuje stres, pospješuje koncentraciju i koordinaciju, potiče razvoj novih stanica u mozgu te pozitivno utječe na psihofizičko stanje. Djeca od najranije dobi reagiraju na zvuk i ritam što ih pokreće kroz život. Pomaže im u razvoju kognitivnih sposobnosti te socijalnih i motoričkih sposobnosti. Uz to, glazba obogaćuje emocionalni život djeteta jer u njemu pobuđuje radost, umiruje ga i tješi. Radosno raspoloženje budi interes, radoznalost i potiče na aktivnost.
Cilj je rada prikazati značaj glazbe za učenikov život, kako mu glazba i glazbeno obrazovanje pomažu u savladavanju motoričkih sposobnosti te utječe li glazba, kao takva, na razvoj općenito. Razjašnjava se na koje se sposobnosti dijeli motorika i kako glazba u tom području može utjecati na razvoj. Provođenje različitih glazbenih aktivnosti, poput igri s pjevanjem i glazbenih igara, pjevanja, slušanja glazbe, izvođenje brojalica, povezano je i s razvojem motorike. Kako bi se sve to optimalno ostvarilo, važne su i kompetencije učitelja za izvođenje predmeta Glazbena kultura. Glazba i pokret blisko su povezani i upravo je zbog toga provođenje glazbenih sadržaja nerazdvojivo od pokreta. Uključivanje pokreta u glazbene igre nije samo zabavan način provođenja vremena već ima i važnu ulogu u cjelovitom razvoju djeteta, a vještine stečene tim putem ostaju u mišićnoj memoriji.Music is the art of sound, which at present, expresses essence, idea and emotion in various forms, through melody, rhythm or harmony. It manifests itself in numerous ways and as such is considered a vital part of human culture and everyday life. Movement is a physical activity performed by the body, utilizing the body’s muscles and bones. Movement is a process of motion that refers to changes in the position of specific body parts or the whole body in the surrounding space. Some of the basic motor skills are speed, balance, strength, precision, coordination... and by encouraging the child to move, these basic motor skills are also developed. Undoubtedly, music, like movement, has a positive effect on a child. It improves mood, calms, reduces stress, improves concentration and coordination, stimulates the development of new cells in the brain and has a positive effect on the psychophysical state as a whole. From the earliest age, children respond to sound and rhythm, which moves them through life. It helps them develop cognitive abilities as well as social and motor skills. Additionally, music enriches the child's emotional life as it brings about joy, soothes and comforts the child. A joyful mood entices interest, curiosity and encourages activity.
The goal of the paper is to show the significance of music in the life of the student, how music and musical education help the student master motor skills, and whether music, as such, affects development in general. The paper clarifies which groups the motor skills are divided into and how music can influence development in each area. Carrying out various musical activities, such as singing, counting and musical games, singing, listening to music, is also related to the development of motor skills. In order for all of this to be optimally achieved, the competence of the teacher holding the “Music Culture” course is also important. The connection between music and movement is closely related, and precisely for this reason, performing musical content cannot be separated from movement. Incorporating movement into musical games is not only a fun way of spending time, but also plays an important role in the overall development of a child, and the skills acquired in this way remain in the muscle memory of the child
Importance of nurturing the reading habits of early and preschool children
No full textČitanje kao jezična djelatnost predstavlja složeni proces koji uključuje nekoliko međusobno povezanih komponenti: dekodiranje, razumijevanje, analiziranje i interpretiranje pisanog teksta.
Čitanje slikovnica i dječjih knjiga potiče razvoj pamćenja, govora, stvaralaštva i mašte. Tijekom zajedničkoga čitanja roditelja ili odgojitelja i djece, stvara se njihova međusobna povezanost. Na taj se način izgrađuju i čitalačke navike djece, koje su vrlo važne za djetetov daljnji razvoj.
U teorijskome dijelu ovoga rada govori se o tome što je čitanje, koje su faze usvajanja razumijevanja pročitanoga kao i o tome koje su tehnike usvajanja čitanja. Nadalje, govori se o važnosti njegovanja čitanja, kako izgleda okolina koja potiče dijete na čitanje te kako obitelj, društvo i predškolska ustanova mogu utjecati na njegovanje čitanja kod djeteta. Poseban se naglasak stavlja na interpretativno čitanje odgojitelja u predškolskoj ustanovi i kazivanje i čitanje bajki u predškolskoj ustanovi jer se smatra da je vrlo važna i odgojiteljska pismenost i kultura čitanja. Također, u teorijskome dijelu govori se o stvaranju čitalačkih navika kao i o tome što je prenatalno čitanje, rana pismenost i kako se stvaraju rituali čitanja i kutić čitanja.
U istraživačkome dijelu rada provedeno je istraživanje u kojemu je cilj istraživanja bio utvrditi čitalačke navike roditelja i njihove djece. Uzimajući u obzir dobivene rezultate ankete, skoro polovica anketiranih roditelja izjavila je da čita djeci svaki dan, dva su roditelja dopisala u anketu da djeci čitaju rijetko, a jedan je roditelj dodao da djetetu čita po njegovu interesu. Svi dobiveni podatci prikazani su kroz grafikone.Reading as a linguistic activity represents a complex process involving several interconnected components: decoding, comprehension, analysis, and interpretation of written text. Reading picture books and children's books stimulates the development of memory, speech,creativity, and imagination. During shared reading sessions between parents or educators and children, a mutual connection is established. This helps build children's reading habits, whichare crucial for their further development. The theoretical part of this paper discusses what reading is, the stages of acquiring reading comprehension, and the techniques for acquiring reading skills. It further emphasizes the importance of fostering reading, the characteristics of an environment that encourages children to read, and how the family, society, and preschool institutions can influence the cultivation of reading habits in children. Special emphasis is placed on interpretative reading by educators in preschool settings and storytelling and reading fairy tales in preschool institutions, highlighting the significance of educators' literacy and reading culture. Additionally, the theoretical section addresses the formation of reading habits, the concept of prenatal reading, early literacy, and the creation of reading rituals and reading corners. The research part of the paper involved a study aimed at determining the reading habits of parents and their children. According to the survey results, almost half of the surveyed parents reported reading to their children every day, two parents noted in the survey that they rarely read to their children, and one parent mentioned reading to the child based on the child's interest. All obtained data are presented through graphs