University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Nature Park Medvednica As An Inspiration For Working With Preschool Children
Važnosti Parka prirode Medvednica za čovjeka pa tako i za dijete predškolske dobi je vrlo bitna tema za istaknuti. Pa tako u ovom završnom radu istaknute su samo nekoliko ključnih posebnosti ove raznolike Zagrebačke gore. Od toga su najpoznatije izletničke točke Medvedgrad, špilja Veternica ali i nezaobilazne Horvatove stube. Medvedgrad koji svoj grad Zagreb čuva još od davnina zanimljiv je dodatak Medvednici. Veternica kao geomorfološki spomenik prirode. U svojoj vapnenačkoj podlozi nastale su brojne krške pojave poput jame, špilje, ponikve i ponornice. Uz Veternicu razigrane krške oblike može se pronaći i na području Horvatovih stuba. Horvatove stube daju poseban otisak ljudske ostavštine i rukotvorine ali i ljubav prema ovoj planini općenito. Razni pisci novih planinskih vodiča se izražavaju sa entuzijazmom i oduševljenjem ove gore dok su u prvom redu prirodoslovci ti koji su te ljepote znanstveno objasnili. U Parku prirode Medvednica može se naići na bujnu floru od čak 1200 biljnih vrsta, nažalost za faunu se ne može reći isto. Od faune Medvednica je prepuna raznim vrstama leptira, ptica i nešto vodozemaca. Od većih sisavca srne i divlje svinje. Cijela je Medvednica pod kompaktnim vegetacijskim pokrovom koju znatan dio čine raskošnu, obogaćenu i raznoliku šumu. Razlog zašto Medvednica ima bujnu šum upravo radi klime koja donosi količinski brojne padaline te one opskrbljivanju vodom mnoge potoke ali i njihove izvore, a time šumski i biljni pokrov, životinjski svijet. Tu spadaju i ljudi koji se krijepe na najpogodnijim izvorima Vidovec, Bačun i Bliznec. Mnoge biljne ali i životinjske vrste su zakonom zaštićene te treba voditi računa o njihovom očuvanju i opstanku. Veliki utjecaj na njihovo očuvanje imaju upravo ljudi.The importance of Medvednica Nature Park for humans and for preschool children is a very important topic to emphasize. So, in this final paper, only a few key features of this diverse Zagrebačka mountain are highlighted. Of these, the most famous excursion points are Medvedgrad, the Veternica cave, and the inevitable are Horvatove stairs. Medvedgrad, which has preserved its city of Zagreb since ancient times, is an interesting addition to Medvednica. Veternica as a geomorphological monument of nature. Numerous karst phenomena such as pits, caves, sinkholes and underground rivers were created in its calcareous base. In addition to Veternica, playful karst shapes can also be found in the area od Horvatovih stairs. Horvatove stairs give a special impression of human heritage and handiwork, but also love for mountain in general. Various wriers of new mountain guides express themselves with enthusiasm and excitement for this mountain, while in the first place naturalists are the ones who scientifically explained those beauties. In the Medvednica Natural Park you can come across a lush flora of as many as 1,200 plant species, unfortunately the same cannot be said for the fauna. Form the fauna, Medvednica is full of various types of butterflies, birds and some amphibians. Of the larger mammals, roe deer and wild boar. The entire Medvednica is under a compact vegetation cover
Natural Phenomena As An Incentive In Children's Artistic Creation
Tema ovog završnog rada jesu prirodne pojave kao poticaj u dječjem likovnom stvaralaštvu. U radu je opisano na koji način djeca prikazuju prirodne pojave kiše, oblaka, vjetra, sunca i duge. U prvome se dijelu rada govori o značaju upoznavanja djece s njihovim prirodnim okruženjem, konkretno s prirodnim pojavama i načinom na koji one nastaju te od kakvoga su značaja za ljude. Istražuje se i način poticaja kao i motivacija u dječjem likovnom stvaralaštvu. Za potrebe praktičnog istraživanja u Dječjem vrtiću „Zrno“ Općine Virje provodi se pet likovnih aktivnosti sa starijom vrtićkom skupinom - djeca dobi od šest i sedam godina. Ukupno je sudjelovalo dvadeset osmero djece. U likovnim aktivnostima djecu se motivira metodom razgovora i usmjerenog opažanja (motiv kiše, sunca i duge) te metodom rada na tekstu (motiv vjetra i oblaka). Djeca se koriste crtačkom tehnikom flomastera i bojica u prikazu motiva kiše, oblaka i vjetra te tehnikom prostorno-plastičnog oblikovanja u prikazu oblaka, ali i slikarskom tehnikom akvarela u prikazu motiva sunca i duge. Cilj je provedenih likovnih aktivnosti pronaći odgovor na istraživačka pitanja kao i razvoj opažanja, pozornosti, samostalnosti i kreativnosti djece. Također je cilj razvijati dječje izražavanje pojedinim likovnim tehnikama te izgraditi estetski osjećaj kod djece. Ovi specifični ciljevi vode generalnome cilju, a koji je da se djeca igraju likovnim tehnikama i materijalima. Opažanjem stvaralačkog procesa, metodom usporedbe, analizom dječjih radova te metodom razgovora s djecom o njihovim radovima dolazi se do zaključka da su nakon provedenih motivacija, u kojima su djeca naučila nešto novo o poznatim prirodnim pojavama iz svog okruženja, dala kreativna i maštovita rješenja u svome likovnom izrazu. Iz provedenih likovnih aktivnosti vidi se da je kod djece pobuđen interes za prirodu i okoliš, vidljivo je i njihovo razumijevanje prirodnih pojava koje su im prikazane u motivaciji. Svako dijete na jedinstveni način prikazuje zadane motive te tako daje uvid u svoj svijet mašte i kreativnosti. Likovne aktivnosti igraju veliku ulogu u cjelovitom razvoju djeteta, stoga je važno djeci pružiti što više prilika za likovno izražavanje.The themes of the work are natural phenomena as an incentive in children's art. The paper describes how it was investigated how children depict the natural phenomena of rain, clouds, wind, the Sun and rainbow. The first part of the paper talks about the importance of familiarizing children with their natural environment, specifically with natural phenomena and the way in which they arise and what significance they have for people. Ways of encouragement and motivation in children's artistic creation are also explored. For the purposes of practical research, in the kindergarten "Zrno" in the village of Virje, five art activities are carried out with the older kindergarten group (children are 6 and 7 years old). A total of twenty-eight children participated. In art activities, children are motivated by the method of conversation and focused observation (the motif of rain, sun and rainbow) and the method of working with text (the motif of wind and clouds). The children use the drawing technique of felt-tip pens and crayons in the depiction of rain, clouds and wind motifs, and the spatial-plastic modeling technique in the depiction of clouds and the watercolor painting technique in the depiction of the Sun and rainbow motifs. The goal of the art activities is to find answers to research questions, and to develop children's perception, attention, independence and creativity. The goal is also to develop children's expression with individual art techniques and build aesthetic feelings in children. The general goal is for children to play with art techniques and materials. By observing the creative process, using the comparison method, analyzing the children's works and talking to the children about their works, it was concluded that after the motivations in which they learned something new about the known natural phenomena from their environment, they gave creative and imaginative solutions in their artistic expression. From the art activities carried out, it can be seen that the children have awakened an interest in nature and the environment, and their visible understanding of the natural phenomena shown to them is motivation. Each child presented the given motifs in a unique way, thus giving us an insight into their world of imagination and creativity. Art activities play a big role in the overall development of a child, so it is important to give children as many opportunities as possible to express themselves artistically
Children With Hearing Impairment In Early And Preschool Education - User Experience
Sluh je jedno od pet osjetila koje čovjek posjeduje. Oštećenje sluha može se definirati kao nemogućnost (djelomična ili potpuna) upotrebe slušnog organa. Ne nastaju sva oštećenja sluha u isto vrijeme i na isti način, razlikuju se i po stupnju oštećenja. Što je stupanj oštećenja veći, veća je i uloga vidne percepcije u koju se ubraja i čitanje s usana. Čitanje s usana uvelike olakšava komunikaciju osobama s oštećenjem sluha. Slušanjem se usvajaju govor i jezik pa možemo reći da je slušanje temelj komunikacije. Vrlo je bitno da se oštećenje otkrije u ranom djetinjstvu. Ranim otkrivanjem i intervencijom te pravilnom rehabilitacijom može se poboljšati život djece s oštećenjem sluha. Rana intervencija nudi raznolike aktivnosti koje će pomoći djeci, ali i njihovim roditeljima da se bolje nose s teškoćom. Inkluzija je ovdje također bitna. Važno je da se djeca uključe u ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja gdje mogu razviti svoj puni potencijal i osjećaj pripadnosti. Cilj ovog rada je prikazati iskustva roditelja i djece s oštećenjima sluha te njihov put od postavljene dijagnoze, suživota s dijagnozom do polaska u školu.Hearing is one of the five senses which humans possess. Hearing impairment can be defined as the inability (partial or total) to use organs of hearing. Not all hearing impairments occur at the same time or in the same way, and they also differ on the severity of impairment. The bigger the severity, the larger the role of visual perception, which includes lip-reading. Lip-reading greatly facilitates the communication of persons with hearing impairment. Language and speech are acquired by hearing, so it can be claimed that hearing is the basis of communication. It is essential to recognize the impairment in early childhood. Early detection and intervention along with proper rehabilitation can improve the lives of hearing-impaired children. Early intervention offers various activities to help both the children and their parents to handle these challenges better. Inclusion is also very important. It is essential that the children are integrated in early and pre-school education institutions where they can realize their full potential and have a sense of belonging. The purpose of this thesis is to show the experiences of parents and children with hearing impairment and their journey from getting diagnosed and coping with the diagnosis to starting school
Animal-Assisted Pedagogy - therapy dog programs as a tool for the psychosocial development of preschool children
Ovaj rad bavi se istraživanjem utjecaja programa s terapijskim psima na psihosocijalni razvoj predškolske djece, unutar šireg okvira pedagogije potpomognute životinjama. Pedagogija potpomognuta životinjama predstavlja suvremeni pristup obrazovanju i razvoju djece, u kojem životinje, posebice terapijski psi, imaju ključnu ulogu u poticanju cjelokupnog razvoja djece predškolske dobi. U radu je analizirana teorijska podloga pedagogije potpomognute životinjama, uključujući pregled relevantnih istraživanja koja pokazuju kako interakcija s terapijskim psima može smanjiti stres, poboljšati socijalne vještine i potaknuti kognitivni razvoj kod djece predškolske dobi. Brojna istraživanja provedena u svijetu ukazuju na značajne prednosti ovih programa. Nadalje, u radu se istražuje i analizira trenutno stanje i prakse u Hrvatskoj, s naglaskom na prednosti i izazove implementacije programa s terapijskim psima u predškolskim ustanovama. Kroz sveobuhvatnu analizu, rad pruža preporuke za praktičnu primjenu programa s terapijskim psima, ističući važnost interdisciplinarnog pristupa i kontinuirane edukacije stručnjaka. U svrhu dobivanja uvida u stavove odgojno-obrazovnih djelatnika predškolskih ustanova te krajnjih korisnika odnosno roditelja i njihove djece, vezano uz programe s terapijskim psima i njihovu provedbu u predškolskim ustanovama, provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika. Zaključci rada ukazuju na značajan potencijal pedagogije potpomognute životinjama kao efikasnog alata za podršku cjelokupnom razvoju djece, te nude smjernice za buduća istraživanja i projekte u ovom području. Ovaj rad pridonosi razumijevanju i unapređenju metodologija rada s djecom predškolske dobi kroz primjenu terapijskih pasa, naglašavajući važnost integracije ovih programa u obrazovne sustave radi postizanja boljih ishoda u razvoju djece.This paper’s aim is to research the influence of programs including therapy dogs on psychosocial development of preschool children, within a broader animal assisted pedagogy framework. Animal assisted pedagogy represents a modern approach to education and development of children in which animals, especially therapy dogs, have a crucial role in encouraging the overall development of preschool children. The paper analyzes the theoretical background of animal assisted pedagogy, including an overview of relevant research which shows how interaction with therapy dogs can reduce stress, enhance social skills and encourage cognitive development of preschool children. Numerous research conducted all over the world point to significant advantages of such programs. Furthermore, the paper explores and analyzes current state and practices in Croatia, with emphasis on advantages and challenges regarding implementation of programs with therapy dogs in preschool institutions. Through extensive analysis, the paper provides recommendations for practical application of programs with therapy dogs, emphasizing the importance of interdisciplinary approach and continuous education of experts. In order to gain insight into attitudes of employees of preschool institutions and end users, that is, parents and their children, regarding programs with therapy dogs, a research was conducted using a questionnaire. The conclusions point out significant potential of animal assisted pedagogy as an efficient tool for support of the overall development of children and offer guidelines for future research and projects in this specific area. This paper contributes to understanding and improvement of methodologies of working with preschool children through use of therapy dogs, thus emphasizing the importance of integration of such programs in educational systems in order to achieve better outcomes in children’s development
Spatial Agility in Preschool Children
Glavni predmet istraživanja ovog rada bila je provjera razine motoričke sposobnosti agilnosti kod djece predškolske dobi. Procjena motoričke sposobnosti agilnosti izvršena je pomoću šest motoričkih testova: Koraci u stranu, T-test, Kvadrat test, Trčanje naprijed-natrag, Trčanje između čunjeva i Hexagon agility test. U istraživanju je sudjelovalo 52 djece u dobi od šest do sedam godina s područja Karlovca. U istraživanju je poštivan etički kodeks u radu s djecom. Rezultati testova pokazali su razliku u odnosu na djecu koja treniraju i oni koja nisu u procesu sportskoga treninga. Također je uočena razlika između početnog i finalnog mjerenja u sposobnosti agilnosti kod djece čemu je vrlo vjerojatno doprinijelo sudjelovanje u organiziranim kineziološkim aktivnostima.The main focus of this study was to assess the level of motor skill agility in preschool children. The evaluation of motor skill agility was conducted using six motor tests: Side Steps, T-test, Square Test, Shuttle Run, Cone Run, and the Hexagon Agility Test. The study involved 52 children aged six to seven years from the Karlovac area. The ethical code for working with children was strictly followed throughout the research. The test results showed a difference between children who are engaged in sports training and those who are not. A difference was also observed between the initial and final measurements of agility skills in children, likely due to participation in organized kinesiology activities
Prevođenje u ELT - perspektiva budućih učitelja
This thesis aims to present future teachers' perspectives (specifically, 65 students currently studying at the Faculty of Teacher Education in Zagreb) on the use of translation in English language teaching. The research covered questions about the students' previous experiences with translation, the types of texts they have translated, their attitudes towards the inclusion of translation in ELT, and their preferences of translation activities at different levels of education. The key topics include the question of whether translation is a useful method for foreign language teaching and learning, and the role of the L1 in teaching a foreign language. In the introductory part, a theoretical framework is created in which different perspectives from different academic authors on these issues are presented. The research method involved an online questionnaire sent to fourth- and fifth-year students to gain insight into their experiences with translation and their views on its role in ELT. Both groups were generally positive about translation, pointing to its benefits in improving language skills and cultural awareness. However, some concerns were raised about the fact that translation could hinder direct thinking in the target language. Most students stated they would use translation moderately, as well as the fact that translation tasks should be appropriate for learners' age and level of proficiency and contain a balanced mix of authentic and culturally relevant texts. According to the results, it seems that while translation should not be the only method used in foreign language teaching, it can significantly improve language learning if used appropriately.Ovaj diplomski rad ima za cilj predstaviti stav budućih učitelja (točnije 65 studenata koji trenutno studiraju na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu) o korištenju prevođenja u poučavanju engleskog jezika. Istraživanje je obuhvatilo pitanja o dosadašnjim iskustvima studenata s prevođenjem, vrstama tekstova koje su prevodili, njihovim stavovima o uključivanju prevođenja u poučavanje engleskog jezika te njihovim odabirima aktivnosti prevođenja na različitim razinama obrazovanja. Ključne teme koje se obrađuju uključuju pitanja korisnosti prevođenja kao metode za poučavanje i učenje stranog jezika te ulogu materinskog jezika u poučavanju stranog jezika. Uvodni dio predstavlja teorijski okvir u kojem se iznose mišljenja različitih autora o tim pitanjima. Daljnji dio opisuje istraživanje u kojemu se kao metoda istraživanja koristio online upitnik poslan studentima četvrte i pete godine kako bi se stekao uvid u njihova dosadašnja iskustva s prevođenjem te njihove stavove o ulozi prevođenja u poučavanju engleskog jezika. Obje su skupine općenito izrazile pozitivan stav u pogledu prevođenja, ukazujući na njegove prednosti u poboljšanju jezičnih vještina i kulturne svijesti. Međutim, izražena je zabrinutost zbog činjenice da bi prevođenje moglo ometati izravno razmišljanje na stranom jeziku. Većina studenata izjavila je da bi prijevod koristila umjereno, kao i činjenicu da bi zadaci za prevođenje trebali biti primjereni dobi i razini znanja učenika te sadržavati uravnotežen omjer autentičnih i kulturološki važnih tekstova. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da, iako prevođenje ne bi trebalo biti jedina metoda koja se koristi u poučavanju stranoga jezika, ono može značajno poboljšati učenje jezika ako se koristi na odgovarajući način
Techniques Of Spatial-Plastic Shaping In Preschool Children
Kiparske tehnike u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju nazivaju se tehnikama prostorno-plastičkog oblikovanja. Tehnike prostorno-plastičkog oblikovanja su glina, glinamol, plastelin, gips, bronca, drvo, kamen, žica, lim, aluminijska i bakrena folija, papir-plastika, kaširana papir-plastika i didaktički neoblikovani materijali. Ove tehnike djeci omogućuju likovno izražavanje modeliranjem i građenjem u različitim materijalima. U odgojnoobrazovnom procesu u području modeliranja najčešće se koriste glina, glinamol, plastelin, žica i papir, a u području građenja papir, drvo, karton, žica i drugi didaktički neoblikovani materijali. Rad s navedenim materijalima usmjeren je na postupke modeliranja, kombiniranja, variranja i razlaganja odnosa volumena i prostora, što razvija vizualno i taktilno opažanje i oblikovnoprostorno mišljenje. Ovim se radom propituje uloga tehnika prostorno-plastičkog oblikovanja u likovnom razvoju djece rane i predškolske dobi. Razvoj kreativnih sposobnosti i estetskog senzibiliteta predškolske djece razvija se crtežom, bojom, ali jednako tako i formom u prostoru. Upravo u izazivanju te motorne ekspresije važnu ulogu u likovnom izražavanju djece predškolske dobi ima oblikovanje u prostoru. Modeliranje ima izuzetan značaj za svestran i uspješan likovni razvoj djeteta. To je prirodniji i lakši način likovnog predočavanja predmeta s kojima se dijete svakodnevno susreće. U svakodnevnom praktičnom radu, likovno se izražavanje najčešće svodi samo na oblikovanje na plohi, odnosno crtanje i slikanje, dok je oblikovanje u prostoru, kao područje izražavanja stvaralačke aktivnosti djeteta, nedopustivo zanemareno u predškolskim ustanovama. Iz tog razloga, cilj rada je istražiti utjecaje uporabe tehnika prostorno-plastičkog oblikovanja na razvoj likovnog izražavanja djece rane i predškolske dobi te potaknuti buduće i sadašnje odgojitelje na češće uključivanje navedenih tehnika u praktični rad s djecom.Sculptural techniques in early and preschool education are called techniques of spatial plastic design. Spatial-plastic modeling techniques are clay, plasticine, plaster, bronze, wood, stone, wire, sheet metal, aluminum and copper foil, paper-plastic, coated paper-plastic and didactic non-shaped materials. These techniques allow children to express themselves artistically by modeling and building in different materials. In the educational process in the field of modeling, clay, plasticine, wire and paper are most often used, and in the field of construction, paper, wood, cardboard, wire and other didactic unshaped materials. The work in the mentioned materials is focused on the procedures of modeling, combining, varying and breaking down the relationship between volume and space, which develops visual and tactile perception and shape-spatial thinking. This paper examines the role of spatial-plastic shaping techniques in the artistic development of children of early and preschool age. The development of creative abilities and aesthetic sensibility of preschool children develops through drawing, color, but also form in space. It is precisely in evoking this motor expression that shaping in space plays an important role in the artistic expression of preschool children. Modeling is extremely important for the all-round and successful artistic development of a child. It is a more natural and easier way of visual representation of objects that a child encounters on a daily basis. In everyday practical work, artistic expression is most often reduced only to design on the surface, that is, drawing and painting, while design in space as an area of expression of the child's creative activity is inadmissibly neglected in preschool institutions. For this reason, the aim of the paper is to investigate the effects of the use of spatial-plastic design techniques on the development of artistic expression of children of early and preschool age
Exposure To Reading As A Methodological Prerequisite For The Development Of Pre-Reading Skills In Early And Preschool Education
Kvalitativnom metodologijom putem intervjua s prof. Majom Zrnčić, koordinatoricom Nacionalne strategije poticanja čitanja iz Ministarstva kulture i medija, nastoji se istražiti koji su ključni čimbenici za pravilan rani jezični razvoj djeteta. Cilj istraživanja bio je dobiti detaljniji uvid u projekte i programe koji se provode sa svrhom povećanja glasovne kompetencije, fonemske svjesnosti, koja je neophodna u razvoju čitanja kod djece. Vještini čitanja prethodi usvajanje vještina predčitanja za što je ključno rano izlaganje smislenim, metodički strukturiranim tekstovima. Metodičari u odgojno-obrazovnom radu imaju vrlo vrijednu ulogu jer istraživanja pokazuju kako je usvajanje navika čitanja i cjelokupno usvajanje kulture i senzibiliteta za umjetnički i književni aspekt povezano s poticajnom okolinom od najranije dobi. Poticajna okolina je ona koja potiče komunikaciju, čita djetetu te uključuje dijete u rasprave o pročitanom, izlaže dijete različitim funkcionalnim stilovima. Odgojitelj u ustanovi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja priprema, organizira i provodi različite aktivnosti prilagođene određenom uzrastu kroz aktivno uključivanje djece u cijeli proces. U području govorno-jezičnog razvoja dijete usvaja temelje komunikacije kroz slušanje, govorenje, izloženost čitanju, organiziranju istraživačkih igara koje potiču suradnju i komunikaciju. Izlaganjem čitanju slikovnica, bajki, pjesama, znanstveno-popularnim tekstovima potiče se djecu na dijalog i raspravu, promišljanje, izmjenu dojmova, stjecanje novih znanja, smisleno izražavanje te mogućnost analiziranja i vrednovanja teksta. Razumijevanjem funkcija, smisla i značenja pisanja riječi usvajaju se predčitačke vještine te se definira rana pismenost. Iz održanog intervjua potvrđuju se činjenice kako su djeca vrlo dobra u smislu razumijevanja teksta, no zabrinjava negativan stav o čitanju. Na negativan stav o čitanju potrebno je djelovati te djecu od najranije dobi poticati na čitanje, izlagati čitanju, voditi u knjižnice, kupovati i posuđivati knjige. Program Rođeni za čitanje upravo s tom svrhom djeluje, nastoji na nacionalnoj razini razviti svijest o važnosti kulture čitanja potičući čitanje od najranije dobi.Using a qualitative methodology through an interview with Professor Maja Zrnčić, the coordinator of the National Strategy for Encouraging Reading from the Ministry of Culture and Media, this research aims to investigate the key factors for proper early language development in children. The goal of the research was to gain a more detailed insight into the projects and programs implemented to enhance phonemic competence and phonemic awareness, which are essential for the development of reading in children. The skill of reading is preceded by the acquisition of pre-reading skills, for which early exposure to meaningful, methodically structured texts is crucial. Methodologists in educational work play a very valuable role as research shows that the adoption of reading habits and the overall adoption of culture and sensitivity to the artistic and literary aspect is linked to a stimulating environment from an early age. A stimulating environment is one that encourages communication, reads to the child, and involves the child in discussions about the reading, exposing the child to various functional styles. Educators in early and preschool education institutions prepare, organize, and implement various activities tailored to a certain age group through the active involvement of children in the entire process. In the field of speech and language development, the child acquires the foundations of communication through listening, speaking, exposure to reading, organizing investigative games that encourage cooperation and communication. Exposure to reading picture books, fairy tales, poems, and scientific-popular texts encourages children to engage in dialogue and discussion, reflection, exchange of impressions, acquisition of new knowledge, meaningful expression, and the ability to analyze and evaluate texts. Understanding the functions, meaning, and significance of written words leads to the acquisition of pre-reading skills and defines early literacy. The interview confirms that children are very good at understanding text, but there is concern about their negative attitude towards reading. It is necessary to address the negative attitude towards reading and encourage children from an early age to read, expose them to reading, take them to libraries, and buy or borrow books. The "Born to Read" program operates with this purpose, aiming to develop national awareness of the importance of reading culture by encouraging reading from an early age
Encouraging Musical Creativity In Children Of Early And Preschool Age
Glazba je bitan dio dječjeg razvoja. Mnoga istraživanja dokazuju da ako su djeca okružena glazbom, to uvelike utječe na njihov rast i razvoj. Glazba je bitna za razvoj emocionalnih, intelektualnih, socijalnih i tjelesnih sposobnosti djece, ali isto tako i za sam razvoj mozga te djetetove inteligencije, čime se i bave mnogi znanstvenici i istraživači. Cilj je ovoga rada potaknuti odgojitelje i roditelje na poticanje glazbenog stvaralaštva kod djece rane i predškolske dobi te općenito naglasiti važnost poticanja glazbenog stvaralaštva kod djece od najranije dobi. Kad govorimo o glazbenom stvaralaštvu, potrebno je prvo objasniti što je to uopće glazba, zašto je bitna te kako utječe na dječji razvoj i što se time jača kod djece. Nakon toga bitno je skrenuti pozornost na stvaralaštvo, odnosno objasniti pojam glazbeno stvaralaštvo te kako se do njega dolazi. Glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću moraju biti sastavni dio jednog dana u vrtiću. Kako bi djecu poticali na glazbeno stvaralaštvo, odgojitelji moraju raditi s djecom i provoditi aktivnosti u kojima se jača njihova glazbena kompetencija. Također je bitan centar za glazbeno istraživanje koji se nalazi u sobi dnevnog boravka dječjeg vrtića jer će tako djeca kada osjete želju za stvaranjem, pristupiti mu i imati mogućnost izraziti se u tom trenutku. Poticanje glazbenog stvaralaštva u vrtiću prisutno je svakodnevno te odgojitelji moraju biti svjesni njegova značaja i važnosti da djecu u danom trenutku pravilno usmjere, a ne prekidaju ih tijekom glazbenog stvaranja. Na kraju rada navode se primjeri poticanja glazbenog stvaralaštva djece rane i predškolske dobi te primjer jedne glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću.Music is an essential part of children's development, and numerous studies prove that being surrounded by music greatly influences their growth and development. It is crucial for the development of children's emotional, intellectual, social, and physical abilities, as well as for brain development and intelligence, which is the focus of many scientists and researchers. The goal of this paper is to emphasize to educators and parents the importance that musical creativity has in the development of young and preschool-aged children, and to encourage them to cultivate it. When discussing musical creativity, it is first necessary to explain what music is, why it is important, how it affects children's development, and what aspects of their abilities it strengthens. Afterward, it is important to draw attention to the concept of creativity, what it is, and how it comes about, thus also explaining the concept of musical creativity. Musical activities in a kindergarten should be an integral part of the daily routine, and to encourage children's musical creativity, educators must work with the children and engage them in activities that strengthen their musical competence. The music exploration area located in the kindergarten's playroom is also crucial, as it allows children to access the area and express themselves musically whenever they feel the urge to create. Encouraging musical creativity in kindergarten is a daily practice, and educators must be aware of its significance and know how to properly guide children in those moments without interrupting their musical creation. At the end of the paper, examples of encouraging musical creativity in young and preschoolaged children are provided
Development of musical abilities of children of early and preschool age
U radu je opisan razvoj glazbenih sposobnosti djece rane i predškolske dobi. Brojni glazbeni pedagozi i psiholozi bavili su se istraživanjem ovoga područja. Prikazani su i opisani različiti kognitivni modeli s aspekta djetetovog glazbenog razvoja. Osobiti doprinos razvoju ovoga područja predstavlja teorija učenja glazbe američkog glazbenog pedagoga Edwina Gordona. Svojim teorijskim postavkama Gordon doprinosi razumijevanju djetetovog glazbenog razvoja te načina učenja glazbe ističući pritom da se djetetove glazbene sposobnosti stabiliziraju i dosežu svoj maksimum u djetetovoj devetoj godini. U skladu s time važno j razvijati glazbene sposobnosti od djetetove rane dobi kako u odgojnoobrazovnoj ustanovi tako i u obiteljskom okruženju djeteta. Izuzetno je važno da djeca u odgojno-obrazovnim ustanovama već od rane dobi budu izložena glazbi i drugim glazbenim sadržajima. Glazbene kompetencije te kreativnost odgojitelja važni su čimbenici u djetetovom U razvoju glazbenih sposobnosti djece važnu ulogu predstavljaju glazbene kompetencije te kreativnost odgojitelja. Sukladno smjernicama integriranog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje odgojitelja treba integrirati glazbene aktivnosti u radu s djecom u svakodnevnu odgojno-obrazovnu praksu. Pri implementaciji različitih vrsta, oblika glazbenih aktivnosti one trebaju prije svega biti primjerene djetetovoj razvojnoj dobi.
Glazbene aktivnosti u ustanovama za rani i predškolski odgoj pridonose ne samo razvoju glazbenih sposobnosti i muzikalnosti djece već pridonose i njihovom cjelovitom razvoju te dobrobiti djeteta.
Zaključno s navedenim potrebno je ukazati na važnost razumijevanja djetetova glazbenog razvoja te razvoja djetetovih glazbenih sposobnosti te naglasiti važnost glazbenih kompetencija i kreativnosti odgojitelja kao moderatora u odgojno obrazovnom radu.The paper describes the development of musical abilities of children of early and preschool age. Numerous music pedagogues and psychologists have researched this area. The paper presents different cognitive models of a child's musical development. A special contribution to the development of this field is represented by the theory of music learning by the American music pedagogue Edwin Gordon. With his theoretical assumptions, Gordon contributes to the understanding of the child's musical development and the way of learning music, emphasizing that the child's musical abilities stabilize and reach their maximum in the child's ninth year. Accordingly, it is important to develop musical abilities from a child's early age, both in an educational institution and in the child's family environment. It is extremely important that children in educational institutions are exposed to music and other musical content from an early age. In the development of children's musical abilities, an important role is played by musical competence and the creativity of educators who, in accordance with the guidelines of the integrated curriculum for early and preschool education, should integrate musical activities in working with children into everyday educational practice. When implementing different types and forms of musical activities, they should first of all be appropriate for the child's developmental age.
Musical activities in institutions for early and preschool education contribute not only to the development of children's musical abilities and musicality, but also to their overall development and the child's well-being.
In conclusion, it is necessary to point out the importance of understanding the child's musical development and the development of the child's musical abilities, and emphasize the importance of the musical competence and creativity of the educator as a moderator in educational work