Digital Repository - Faculty of Economcs & Business Zagreb
Not a member yet
9357 research outputs found
Sort by
The impact of digitalization on traditional banks in the Republic of Croatia : an analysis of adaptation and implementation on OTP bank
U suvremenom svijetu korištenje digitalnih tehnologija postalo je neizostavno. Većina industrija suočila se s izazovima zastarjelih sustava ili čak potpunim izostankom tehnoloških rješenja, što je potaknulo nužnost digitalizacije i prilagodbe poslovnih modela u cilju zadržavanja konkurentnosti. Danas su informacije i usluge dostupne gotovo trenutno, bilo gdje i bilo kome. Bankovni sektor posebno je prepoznao važnost digitalizacije i na promjene odgovorio razvojem niza digitalnih rješenja i inovacija: digitalnih aplikacija, usluga mobilnog i internet bankarstva te implementacijom umjetne inteligencije. Ovaj rad obrađuje temu utjecaja digitalizacije na poslovanje tradicionalnih banaka u Republici Hrvatskoj, s analizom slučaja OTP banke. Kroz analizu razvoja banaka i bankovne industrije kroz povijest, u svijetu i na području Republike Hrvatske, prikazani su izazovi i prilike s kojima se tradicionalni bankovni modeli susreću, a koje donosi digitalizacija. Također, prikazuje se prilagodba poslovanja banaka zakonodavnom okviru povezanom s digitalizacijom, uključujući Europsku digitalnu platformu, NIS 2 Direktivu, DORA uredbu i AI Akt koji reguliraju digitalno poslovanje banaka. Rad analizira prilagodbu digitalizaciji na području Republike Hrvatske kroz nove proizvode i usluge tradicionalnih banaka. U radu se detaljno analizira strategija digitalizacije OTP banke te razvoj i implementacija digitalnih usluga poput aplikacije OTPgo, online kredita Cash2go, digitalnih novčanika, programa vjernosti OTPetica i sustava instant plaćanja. Cilj rada je pružiti cjelovit uvid u digitalizaciju domaćeg bankovnog sektora te ukazati na važnost inovacija za dugoročnu održivost i konkurentnost tradicionalnih banaka
The preferences of generation Z towards ethical leadership
U ovom diplomskom radu istražuju se preferencije pripadnika generacije Z prema etičkom vodstvu s ciljem razumijevanja koje karakteristike etičkih vođa ova generacijska skupina smatra najvažnijima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 184 ispitanika korištenjem kvantitativne metode anketnog upitnika temeljenog na modelu Kalshovena i suradnika (2011.). Rezultati pokazuju da ispitanici visoko cijene osobine vođa povezane s pravednošću, integritetom, empatijom, transparentnošću te dosljednošću u ispunjavanju obećanja i preuzetih obveza. Također, važnim smatraju i uključivanje zaposlenika u donošenje odluka te prepoznavanje i pohvaljivanje etičkog ponašanja. Istraživanje dodatno potvrđuje da etičko vodstvo pozitivno utječe na motivaciju, angažiranost i percepciju radne kulture među pripadnicima generacije Z. Ovi nalazi pružaju vrijedan doprinos razumijevanju očekivanja mladih zaposlenika i mogu poslužiti organizacijama u oblikovanju učinkovitih vodstvenih praksi.This thesis explores Generation Z’s preferences regarding ethical leadership, aiming to understand which leadership characteristics are considered most important by this generational cohort. The research was conducted on a sample of 184 respondents using a quantitative survey method based on the Kalshoven et al. (2011) model. The results indicate that respondents highly value leadership traits related to fairness, integrity, empathy, transparency, and consistency in fulfilling promises and commitments. Additionally, they consider employee involvement in decision-making and the recognition and praise of ethical behavior as important. The study confirms that ethical leadership positively influences motivation, engagement, and perceptions of workplace culture among Generation Z members. These findings offer valuable insights into young employees’ expectations and can assist organizations in developing effective leadership practices
The evolution of life insurance : changes in supply and demand in 21st century
U ovom diplomskom radu se analiziraju transformacije koje su se dogodile na tržištu životnog osiguranja pod utjecajem tehnološkog razvoja, demografskih promjena i promjena u potrošačkom ponašanju. Istražuje se kako su se potrebe korisnika promijenile te na koji način su osiguravatelji odgovorili kroz inovacije u proizvodima, digitalizaciju usluga i personalizaciju ponude. Posebna pažnja posvećena je usporedbi tržišta EU, Sjeverne Amerike i Azije te utjecaju globalnih događaja poput pandemije COVID-19. Kroz teorijsku podlogu, komparativnu analizu i evaluaciju socio-ekonomskih čimbenika, rad doprinosi boljem razumijevanju dinamike ponude i potražnje na suvremenom tržištu životnog osiguranja. Rad potvrđuje da je budućnost životnog osiguranja usko vezana uz digitalne tehnologije, individualni pristup korisnicima i sposobnost osiguravatelja da se brzo prilagođavaju novim uvjetima i potrebama tržišta
Influence of crisis management on family businesses
Obiteljska poduzeća, kao i druga poslovanja, suočavaju se s različitim vanjskim i unutarnjim izazovima. Ovaj diplomski rad analizira važnost kriznog menadžmenta za obiteljska poduzeća, s posebnim naglaskom na njegovu ulogu u prevenciji, upravljanju i prevladavanju poslovnih kriza. Definiraju se poslovne krize, istražuju njihovi uzroci, metode identifikacije i ovladavanja kriznim situacijama te se ističe ključna uloga krizne komunikacije. Poseban naglasak stavljen je na krizne strategije i krizno vodstvo u obiteljskim poduzećima, kao i na mogućnost učenja iz kriznih situacija i postizanja pozitivnih ishoda. Rad također analizira obiteljsko poduzetništvo kroz definiranje njegovih karakteristika i izazova te razmatra proces uvođenja kriznog menadžmenta, uključujući prednosti i poteškoće s kojima se poduzeća suočavaju prilikom implementacije. Empirijski dio rada bavi se analizom obiteljskog poduzeća Rasco d.o.o., fokusirajući se na povijest poduzeća, eksterne i interne izazove te sustav upravljanja rizicima. Kroz studiju slučaja Rasco d.o.o. predloženi su konkretni koraci za uvođenje kriznog menadžmenta, uz analizu prednosti i izazova ovog procesa. Zaključak rada pokazuje da krizni menadžment može značajno doprinijeti stabilnosti i dugoročnoj održivosti obiteljskih poduzeća kroz anticipiranje i proaktivno upravljanje kriznim situacijama.Family businesses, like other enterprises, face various external and internal challenges. This thesis analyzes the importance of crisis management for family businesses, with a special emphasis on its role in the prevention, management, and overcoming of business crises. Business crises are defined, their causes are explored, and methods of crisis identification and management are examined, with particular attention to the key role of crisis communication. Special emphasis is placed on crisis strategies and crisis leadership in family businesses, as well as the potential for learning from crises and achieving positive outcomes. The paper also analyzes family entrepreneurship by defining its characteristics and challenges and considers the process of introducing crisis management, including the advantages and difficulties that businesses face during implementation. The empirical part of the thesis focuses on the family business Rasco d.o.o., analyzing the company's history, external and internal challenges, and the riskq management system. Through a case study of Rasco d.o.o., specific steps are proposed for the implementation of crisis management, along with an analysis of the advantages and challenges of this process. The conclusion of the thesis demonstrates that crisis management can significantly contribute to the stability and long-term sustainability of family businesses through the anticipation and proactive management of crisis situations
Green Bond Issuance in the European Union and Global Markets
Održivo financiranje sve je važnija tema u ekonomiji, a zelene obveznice su jedan od
glavnih alata koji pomaže u financiranju ekološki održivih projekata. Kroz njih se prikuplja
kapital za obnovljive izvore energije, projekte energetske učinkovitosti i održivu
infrastrukturu. Iznose prikupljene emisijom zelenih obveznica izdavatelji koriste za
potporu zelenim i održivim projektima, čime naglašavaju važnost implementacije ESG
(engl. Environmental, Social and Governance) okvira za uspješno dugoročno poslovanje.
U posljednjih nekoliko godina tržište zelenih obveznica snažno raste, a sve više investitora
ih vidi kao priliku za usklađivanje svojih ulaganja s principima održivosti. Unatoč
popularnosti, njihova šira primjena još uvijek nailazi na neke prepreke, poput nedostatka
jasnih standarda, problema s transparentnošću i rizika tzv. „greenwashinga“.
U ovom radu analizirat će se osnovna načela i vrste zelenih obveznica, kao i ključni
sudionici na tom tržištu. Također, bit će predstavljeni primjeri dobre prakse iz Europske
unije, Sjedinjenih Američkih Država i Azije, kako bi se bolje razumjele prednosti
izdavanja zelenih obveznica i predočili izazovi s kojima se izdavatelji suočavaju. Analizom
primjera dobre prakse pružit će se uvid u prednosti i ograničenja vezana za izdavanje
zelenih obveznica te izazove i mogućnosti za njihov daljnji razvoj.Sustainable finance is becoming an increasingly important topic in economics, with green
bonds being one of the main instruments supporting the financing of environmentally
sustainable projects. They are used to raise capital for renewable energy sources, energy
efficiency projects, and sustainable infrastructure. The proceeds from green bond issuance
are used by issuers to support green and sustainable projects, highlighting the importance
of implementing the ESG (Environmental, Social and Governance) framework for
successful long-term operations. In recent years, the green bond market has experienced
significant growth, with a growing number of investors viewing them as an opportunity to
align their investments with sustainability principles. Despite their popularity, broader
application still faces certain challenges, such as the lack of clear standards, transparency
issues, and the risk of so-called „greenwashing".
This thesis analyzes the fundamental principles and types of green bonds, as well as the
key participants in this market. It also presents examples of good practice from the
European Union, the United States, and Asia, in order to better understand the advantages
of green bond issuance and highlight the challenges faced by issuers. Through the analysis
of good practice examples, insight is provided into the advantages and limitations related
to green bond issuance, as well as the challenges and opportunities for their further
development
Structure and trends in sources of funding of non-profit organizations in the Republic of Croatia
Ovaj rad istražuje strukturu i trendove izvora financiranja neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj od 2018. do 2024. godine. Neprofitne organizacije igraju ključnu ulogu u poticanju društvene kohezije, podršci ranjivim skupinama i nadopuni javnih usluga. S obzirom na njihovu važnost, sveobuhvatno razumijevanje načina financiranja ovih subjekata ključno je za osiguranje njihove održivosti i učinkovitosti. Rad započinje definiranjem ključnih karakteristika neprofitnih organizacija, njihovom klasifikacijom po vrsti i analizom njihovih pravnih i društvenih uloga. Nastavlja se ispitivanjem širokog raspona izvora financiranja, uključujući donacije državne i lokalne uprave, fondove Europske unije, doprinose privatnog sektora, prihode od gospodarskih aktivnosti i članarine. Poseban naglasak stavljen je na analizu godišnjih financijskih izvješća, vladinih zapisa i podataka relevantnih institucija poput Ministarstva financija i Ureda za suradnju s udrugama. Empirijska analiza ističe dinamičnu prirodu obrazaca financiranja i sve veću važnost strukturnih fondova EU, posebno u kontekstu makroekonomskih promjena, zakonodavnih promjena i učinaka pandemije COVID-19. Rad također ispituje pravne i računovodstvene okvire koji reguliraju financijsko poslovanje u neprofitnom sektoru. Nalazi pokazuju da, iako javno financiranje ostaje glavni izvor, postoji sve veće oslanjanje na fondove EU i strategije diverzifikacije. Rad završava preporukama za poboljšanu transparentnost, strateško financijsko planiranje i poboljšanu suradnju između javnog, privatnog i neprofitnog sektora kako bi se osigurala dugoročna održivost.This paper explores the structure and trends of sources of financing of non-profit organizations in the Republic of Croatia from 2018 to 2024. Non-profit organizations play a key role in fostering social cohesion, supporting vulnerable groups and complementing public services. Given their importance, a comprehensive understanding of the ways in which these entities are financed is essential to ensure their sustainability and effectiveness. The paper begins by defining the key characteristics of non-profit organizations, classifying them by type and analyzing their legal and social roles. It continues by examining a wide range of sources of financing, including state and local government donations, European Union funds, private sector contributions, income from economic activities and membership fees. Special emphasis is placed on the analysis of annual financial reports, government records and data from relevant institutions such as the Ministry of Finance and the Office for Cooperation with Non-Governmental Organizations. The empirical analysis highlights the dynamic nature of financing patterns and the increasing importance of EU structural funds, especially in the context of macroeconomic changes, legislative changes and the effects of the COVID-19 pandemic. The paper also examines the legal and accounting frameworks that regulate financial operations in the non-profit sector. The findings show that while public funding remains the main source, there is an increasing reliance on EU funds and diversification strategies. The paper concludes with recommendations for improved transparency, strategic financial planning and improved collaboration between the public, private and non-profit sectors to ensure long-term sustainability
Modeling the realized covariance between EUROSTOXX50 and gold as a safe heaven
U ovom se radu procjenjuje integrirana kovarijanca između zlata i EUROSTOXX50 indeksa u svrhu ispitivanja svojstva zlata kao sigurnog utočišta u periodu od siječnja 2020. godine do siječnja 2023. godine. Integrirana se kovarijanca procjenjuje realiziranom kovarijancom uz pomoć šest različitih procjenitelja, a to su osnovni procjenitelj realizirane kovarijance (RCOV), procjenitelj realizirane bipower kovarijance (RBPCOV), procjenitelj realizirane kovarijance s razinom praga (RTHRESCOV), procjenitelj realizirane kovarijance s ponderiranim izdvojenicama (ROWCOV), Hayashi Yoshida procjenitelj realizirane kovarijance (HYRCOV) i procjenitelj dvostruko skalirane robusne realizirane kovarijance (RRTSCOV), pri čemu je potonji izabran kao referentni procjenitelj. Optimalna frekvencija uzorkovanja pojedinog procjenitelja određena je minimiziranjem srednje kvadratne pogreške (MSE). Procjenitelji su zatim uspoređeni prema njihovoj prediktivnoj sposobnosti te rangirani u odnosu na referentni procjenitelj uz pomoć MSE i QLIKE kriterija te Diebold Mariano (DM) testa. Sukladno rezultatima rangiranja, ROWCOV pri frekvenciji od 22 minute se ističe kao optimalni procjenitelj, dok RTHRESCOV predstavlja kvalitetnu alternativu pri 17 minutnoj frekvenciji. Grafička i numerička analiza realizirane korelacije sugerira da je zlato funkcioniralo kao sigurno utočište na samim počecima COVID-19 pandemije i rata u Ukrajini, ali je taj efekt kratkotrajan. Budući da je prosječna korelacija jako blizu nuli kroz čitav promatrani period, zlato se može smatrati „hedge“ imovinom.This paper examines the integrated covariance between gold and the EUROSTOXX50 index with an aim to test the property of gold as a safe haven asset during the period from January 2020 to January 2023. Integrated covariance is estimated by realized covariance using six different methods: the basic realized covariance estimator (RCOV), realized bipower covariance (RBPCOV), realized covariance with threshold (RTHRESCOV), realized outlyingness weighted covariance (ROWCOV), Hayashi-Yoshida realized covariance (RHYCOV) and robust two time scale realized covariance (RRTSCOV), with latter being selected as the benchmark. The optimal frequency for each estimator is determined by minimizing the mean squared error (MSE). Estimators are then compared based on predictive ability and ranked relative to the benchmark using MSE, QLIKE criterium and the Diebold-Mariano (DM) test. According to the comparison results, ROWCOV at a frequency of 22 minutes stands out as the optimal solution, while RTHRESCOV represents a good alternative at a frequency of 17 minutes. A graphical and numerical analysis of the realized correlation suggests that gold functioned as a safe haven at the very beginning of the COVID-19 pandemic and the war in Ukraine, but this effect was short-lived. Since the average correlation is very close to zero throughout the whole observed period, gold can be considered a „hedge“ asset
Researching residents' satisfaction with the cultural event Đakovački vezovi in the function of enhancing collaboration among participant in the destination
Đakovo je grad koji svojom bogatom kulturnom baštinom, osobito međunarodno poznatom katedralom, tradicijom i položajem u samom srcu Slavonije privlači posjetitelje iz cijele Hrvatske i inozemstva. Đakovački vezovi je kulturna manifestacija koja predstavlja jedan od glavnih simbola grada s tradicijom dugom gotovo 60 godina. Kako su godine odmicale tako se program manifestacije širio i sadržajem i sudionicima. Danas glavni dio programa predstavlja povorka folklornih skupina iz cijelog svijeta te svečanost otvaranja koja se prenosi na nacionalnoj televiziji. Cilj istraživanja u ovom diplomskom radu bio je ispitati zadovoljstvo rezidenata grada Đakova manifestacijom Đakovački vezovi u cilju unaprjeđenja suradnje dionika u destinaciji. Teorijski dio ovog rada bavi se pojmovnom analizom karakteristika i utjecaja razvoja manifestacijskog turizma kao sastavnog dijela turističke ponude, te njegovim efektom na razvoj turističkih destinacija u kojima se održavaju određene manifestacije. Nadalje analizira se manifestacija Đakovački vezovi kroz obradu njezine povijesti, programa i ponude manifestacije. Empirijski dio rada usmjeren je na prikupljanje primarnih podataka o zadovoljstvu lokalnog stanovništva manifestacijom Đakovački vezovi u cilju unaprijeđena suradnje dionika u destinaciji. U istraživanju su sudjelovala 202 ispitanika koji su rezidenti grada Đakova. Primarnim istraživanjem utvrđeno je da su rezidenti grada Đakova zadovoljni trenutnim programom i načinom odvijanja i izvođenja manifestacije. Kao glavne kritike rezidenti navode previsoke cijene te nedovoljnu prometnu infrastrukturu.With its rich cultural heritage, particularly the internationally renowned cathedral, its tradition, and its location in the heart of Slavonia, attracts visitors from all over Croatia and abroad. Đakovački vezovi is a cultural event that has been one of the city’s main symbols for nearly 60 years. As the years went by, the program of the manifestation expanded both, in content and in participants. Today, the main part of the program consists of a parade of folklore groups from around the world, followed by an opening ceremony broadcasted on national television. The aim of this research was to examine the satisfaction of the residents of the town of Đakovo with the Đakovački vezovi manifestation, with the goal of improving collaboration among the stakeholders in the destination. The theoretical part of this thesis addresses the conceptual analysis of the characteristics and impacts of event tourism development as an integral part of tourism offerings, as well as its effect on the development of tourist destinations where specific events take place. Furthermore, it analyzes the Đakovački vezovi event by exploring its history, program, and offerings. The empirical part of the thesis focuses on collecting primary data on the satisfaction of the local population with the Đakovački vezovi event, aimed at improving stakeholder cooperation in the destination. The research involved 202 respondents who are residents of the town of Đakovo. The primary research revealed that the residents are satisfied with the current program and the way the event is conducted. However, the main criticisms mentioned by the residents were the high prices and insufficient traffic infrastructure
Analysis of the profitability of investment in solar panels: a case study
Ulaganje u obnovljive izvore energije je, neupitno, ključan korak prema održivom i ekološki odgovornom energetskom sustavu, kako na makro, tako i na mikro razini. Solarna energija, jedan od najobilnijih i najpristupačnijih obnovljivih izvora, pruža brojne ekološke, ekonomske i društvene prednosti koje se u radu valoriziraju analitičkom sintezom faktora isplativosti ulaganja u najpoznatiju solarnu tehnologiju – solarne panele. Zahvaljujući pogodnom geografskom položaju s obiljem sunčanih sati i razvoju solarne tehnologije, Republika Hrvatska ima izrazit potencijal ulaganja u obnovljive izvore energije. Shodno tome, uređenjem pravno-ekonomskih instrumenata, aktivno počinje stvarati pogodnu investicijsku klimu i bilježi pozitivan trend rasta broja solarnih elektrana. Predmet izučavanja rada je investicijski projekt male solarne elektrane iz 2013. godine s ciljem shvaćanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije da bi se u konačnici kvantificirali ekonomski i ekološki učinci ulaganja. Metodologija istraživanja temelji se na kombinaciji kvantitativnih i kvalitativnih metoda, pri čemu kvantitativni pristup uključuje analizu stvarnih financijskih podataka, izračun razdoblja povrata, neto sadašnje vrijednosti te interne stope profitabilnosti investicije. Suprotno, kvalitativna analiza obuhvaća tržišne trendove, identificiranje ključnih izazova, ekološke prednosti, interpretaciju privatnih izvještaja i pravne okvire u kontekstu investicije u solarnu tehnologiju. Završni rezultati analize potvrđuju da su solarni paneli dugoročno isplativa investicija koja ne samo da donosi financijsku korist, već i doprinosi zaštiti okoliša i energetskoj neovisnosti. Unatoč početnim izazovima, visokim troškovima i birokraciji, ekonomski i ekološki benefiti opravdavaju ulaganje, čineći solarne elektrane jednim od vodećih elementa održivog razvoja u vidu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.Investment in renewable energy sources is undeniably a crucial step towards a sustainable and environmentally responsible energy system, both at the macro and micro levels. Solar energy, one of the most abundant and accessible renewable sources, offers numerous environmental, economic, and social benefits, which are evaluated in this study through an analytical synthesis of the profitability factors associated with the most widely recognized solar technology—solar panels. Thanks to its favorable geographical position with abundant sunshine and advancements in solar technology, Croatia has significant potential for investing in renewable energy sources. Consequently, by regulating legal and economic instruments, the country has actively begun creating a favorable investment climate and has recorded a positive trend in the growth of solar power plants. The subject of this study is an investment project for a small-scale solar power plant from 2013, aiming to understand the status of a privileged electricity producer to ultimately quantify the economic and environmental impacts of the investment. The research methodology is based on a combination of quantitative and qualitative methods. The quantitative approach includes an analysis of actual financial data, calculation of the payback period, net present value, and the internal rate of return on investment. Conversely, the qualitative analysis covers market trends, identification of key challenges, environmental benefits, interpretation of private reports, and legal frameworks in the context of solar technology investment. The final results of the analysis confirm that solar panels represent a long-term profitable investment that not only provides financial benefits but also contributes to environmental protection and energy independence. Despite initial challenges, high costs, and bureaucratic hurdles, the economic and environmental benefits justify the investment, positioning solar power plants as one of the leading elements of sustainable development in electricity production from renewable sources
Insurance in the energy sector
Energetski sektor je ključni čimbenik u rastu i napretku gospodarstva svake zemlje. Njegova važnost se očituje na nekoliko razina. Prvo, utječe na bruto domaći proizvod (BDP) neizravno kroz svoju ulogu kao intermedijarno dobro u raznim industrijama te izravno kroz potrošnju energije u kućanstvima, što čini dio osobne potrošnje i agregatne potražnje. Kroz povijest, ljudi su koristili različite izvore energije, no prva industrijska revolucija i eksploatacija ugljena te kasnije nafte, označili su prekretnicu u ekonomskom razvoju. Razvijenost energetskog sektora i kontrola nad energetskim resursima postali su ključni faktori razvijenosti zemlje. Uz napredak u energetskom sektoru, dolaze i specifični rizici. Osiguranje u energetskom sektoru postaje sve važnije kako bi se zaštitila imovina, oprema i ljudi od različitih potencijalnih opasnosti. To uključuje fizičke rizike poput požara, eksplozija i prirodnih katastrofa, kao i odgovornost prema društvu i okolišu. Nadalje, osiguranje igra ključnu ulogu u zaštiti od poslovnih prekida i cyber prijetnji koje su postale sve češće u modernom energetskom sektoru. Uzimajući u obzir kompleksnost energetskog sektora i visoke uloge koju on igra u gospodarstvu, pravilno osiguranje postaje neophodno za očuvanje stabilnosti poslovanja i zaštite interesa različitih sudionika u tom sektoru.The energy sector is a key factor in the growth and development of every country's economy. Its importance is evident on several levels. Firstly, it indirectly impacts the gross domestic product (GDP) through its role as an intermediary good in various industries, and directly through energy consumption in households, which constitutes part of personal consumption and aggregate demand. Throughout history, people have used various sources of energy, but the first industrial revolution and the exploitation of coal, followed by oil, marked a turning point in economic development. The development of the energy sector and control over energy resources have become key factors in a country's development. With progress in the energy sector come specific risks. Insurance in the energy sector is becoming increasingly important to protect property, equipment, and people from various potential hazards. This includes physical risks such as fires, explosions, and natural disasters, as well as responsibility towards society and the environment. Furthermore, insurance plays a crucial role in protecting against business interruptions and cyber threats, which have become more common in the modern energy sector. Considering the complexity of the energy sector and its high importance in the economy, proper insurance becomes essential for maintaining business stability and protecting the interests of various stakeholders in the sector