Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
The Music Educational Responsibility of Educators
No full textOdgovornost je jedna od temeljnih ljudskih vrijednosti koja omogućava djelatnicima u sustavu odgoja i obrazovanja odgovorno i profesionalno djelovanje na radnom mjestu. Odgajatelj djece rane i predškolske dobi preuzima ogromnu odgovornost u svom poslu. Prvenstveno, odgovornost za djecu koja su mu povjerena, ali i odgovornost za ostale subjekte kao što su obitelj djeteta, kolege, suradnici itd. Kao odgovoran odgajatelj, on mora pružiti djeci najkvalitetnije poticaje i okruženje za rast i razvoj. U kreiranju takvog okruženja, glazba je neizostavan dio zbog svoje prirodne naravi jer na pozitivan način utječe na dijete i kvalitetu njegovog života. Odgovoran odgajatelj zna što znači glazba u djetetovu životu i zato je nužno cjeloživotno učenje koje uključuje rad na vlastitim glazbenim sposobnostima i vještinama s ciljem pružanja djetetu najkvalitetnijih glazbenih poticaja i aktivnosti koje će imati utjecaj na njegov cjelokupan rast i razvoj, na formiranje njegove ličnosti i budućih stavova.Responsibility is one of fundamental human values that allows employees in educational system to act professional and responsible at work. Preschool teachers have a huge responsibility at their work. Primarily, responsibility for children who are entrusted to them, but even responsibility for other subjects such as children's family, colleagues, co-workers and so on. As a responsible preschool teacher, he has to give children the most quality incentives and environment for growth and development. In creating environment like that, music is indispensable part because of its natural kind because it positively affects the child and the quality of his life. Responsible preschool teacher knows what music means in child’s life and because of that, the lifelong learning is necessary. It includes working on their own musical abilities and skills to provide children the highest quality musical incentives and activities that will have an impact on its overall growth and development, the formation of his personality and future attitudes
The Analysis of Educators' Positive Affective States
No full textZa kvalitetan rad odgajatelja nisu samo važne kompetencije kojima odgajatelj raspolaže, već i odrednice implicitne kognicije s kojima odgajatelj svakodnevno dolazi u svoju vrtićku skupinu. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je ispitati pozitivna i negativna afektivna stanja odgajatelja predškolske djece, te njihov omjer. U istraživanju je sudjelovalo 152 ispitanika, od čega 115 studenata Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, polaznika diplomske razine studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja raspoređenih u šest studijskih grupa i 37 odgajateljica koje su direktno uključene u odgojno-obrazovnu praksu. Prilikom istraživanja korišten je upitnik Panas, koji sadrži 20 čestica. Ispitanici su svakodnevno, tijekom 13 dana u isto vrijeme procjenjivali svoje emocije na skali od 1-5 Likertovog tipa. Osnovni rezultati pokazali su da se prema srednjim vrijednostima doživljavanja emocija ispitanici najčešće osjećaju redom: zainteresirano, aktivno, odlučno i budno. Najrjeđe se osjećaju: posramljeno i neprijateljski raspoloženo. Može se zaključiti da ispitanici u prosjeku doživljavaju više pozitivnih nego negativnih emocija. Rezultati ukazuju također na to da postoji statistički značajna negativna povezanost između pozitivnih i negativnih emocija. Drugim riječima, što ispitanici doživljavaju više pozitivnih emocija, to doživljavaju manje negativnih emocija. Također, pronađena je statistički značajna razlika u doživljavanju negativnih emocija (U=1338,0; z = -2,13; p=0,03) i omjeru pozitivnosti (U=1248,5; z = -2,09; p=0,04) između studentica i odgajateljica iz neposredne odgojno-obrazovne prakse. Studentice su češće doživljavale negativne emocije od odgajateljica iz prakse. Kod studentica se pronalazi i niži omjer pozitivnosti nego kod odgajateljica iz prakse. Osim toga, pronađena je statistički značajna razlika u osjećaju uznemirenosti, prestrašenosti, poletnosti, aktivnosti i uplašenosti između studentica i odgajateljica. Studentice su se češće nego odgajateljice iz prakse osjećale uznemireno, prestrašeno i uplašeno, dok su se odgajateljice iz prakse češće osjećale poletno i aktivno. Ovaj rad može ukazati na potrebu i važnost osnaživanja odgajateljica već pri inicijalnom obrazovanju sadržajima iz područja pozitivne psihologije, koji se mogu ponuditi i odgajateljicama iz prakse kroz različite radionice i seminareCompetencies are not the only ones important for educator's quality work. Determinants of implicit cognition, which are present in their every day interaction with children, are also important. The primary goal of this research was to look into positive and negative affective states and their ratio among preschool educators. There were a total number of 152 participants, 115 of which are students at the Faculty of Education, attendants of Early and preschool education Masters program, divided in six groups and 37 educators directly involved in educational practice. PANAS questionnaire was used in the research, consisting of 20 particles. Participants assessed their emotions on a daily basis, at the same time, on a 1-5 Likert scale. The results show that participants most frequently feel: interested, active, determined and awake. Participants feel ashamed and hostile the least frequent. The conclusion is that they experience more positive emotions than negative ones. The results also show that there is statistically significant negative correlation between positive and negative emotions. In other words, the more positive emotions they experience, the less negative emotions they will experience. Also, there is a statistically significant difference in experiencing negative emotions (U=1338,0; z = -2,13; p=0,03) and in positivity ratio (U=1248,5; z = -2,09; p=0,04) between students and educators in practice. Students experienced negative emotions more frequently than educators. There is also a lower positivity ratio among students. Furthermore, there is a statistically significant difference in experiencing feelings of disturbance, fright, enthusiasm, activity and fear between students and educators. Students felt disturbed, frightened and scared more frequently, while educators felt enthusiastic and active more frequently. This paper can point out to a need and importance for strenghtening educators with contents from poisitive psychology during their education, which can also be offered to educators from practice in forms of workshops and seminars
The Single Fatherhood
No full textU mnogim kulturama majke u pravilu snose veći dio odgovornosti za podizanje djece. Sukladno promjenama u društvu, raste svijest o potrebi rušenja stereotipa o spolovima, kao i mijenjanje tradicionalnih uloga majki i očeva. Pojačani interes istraživača o ulozi očeva, rezultirao je brojnim nalazima. Tako je uočeno da očevi mogu biti podjednako responsivni prema potrebama djece, kao i nalazom da su daleko spremniji prihvatiti ulogu primarnog odgajatelja nego kada je majka prisutna. Sve to mijenja tradicionalnu sliku očeva, posebno u jednoroditeljskim obiteljima, što utječe i na porast broja očeva koji se nakon razvoda odlučuju da sami podižu svoju djecu. Upravo ovo posljednje je osnovana namjera rada, kojim se želi istražiti okolnosti u kojima je to i ostvarivo.In many cultures, mothers typically bear most of the responsibility for raising children. In accordance with the changes in society, awareness is growing of the need to break down gender stereotypes, and the change in traditional roles of mothers and fathers. Increased interest in researching the role of fathers, resulted in numerous findings. Thus, it was observed that fathers can be just as responsive to childrens needs, as well as findings that fathers are far more willing to accept the role of primary teachers than when the mother is present. All this changes the traditional image of fathers, especially single-parent families, which affects the increase in the number of fathers who after divorce decide to raise their children alone. This last was te main intention of this paper, which aims to investigate the circumstances in which that is achievable
The Activities of Climbing Up and Down as Natural Types of Movement in Preschool Children
No full textOvaj završni rad pod naslovom „Aktivnosti penjanja i silaženja kao prirodnih oblika kretanja djece predškolske dobi”, sadrži teorijski, akcijski i programski dio.
Prvi dio rada obuhvaća definiciju i podjelu motoričkih znanja s posebnim naglaskom na biotička motorička znanja za savladavanje prepreka i otpora. U akcijskom djelu su tabelarno i grafički prikazani dobiveni rezultati istraživanja te tekstualni osvrt kroz analizu i raspravu.
Treći dio rada sadrži elementarne igre i sadržaje koji se mogu upotrijebiti u razvoju sposobnosti penjanja i silaženja kod djece predškolske dobi.This paper, entitled “The activities of climbing and descending as a natural form of movement of pre-school children”, includes theoretical, activity and program part.
First part of the paper includes the definition and classification of motor skills, with a special emphasis on biotic motor skills for overcoming obstacles and resistance. In the action part, in tables and diagrams are presented the results of research and textual review through analysis and discussion.
The third part of the paper contains elementary games and content that can be used in the development of skills of climbing and descending with preschool children
Music Activities in Organizing Free Time of Primary Education Pupils
No full textOvaj rad bavi se glazbenim aktivnostima u organizaciji slobodnog vremena učenika primarnog odgoja i obrazovanja. S ciljem utvrđivanja prisutnosti glazbenih aktivnosti u organizaciji slobodnoga vremena učenika provedeno je istraživanje u Osnovnoj školi Grgura Karlovčana kojim je obuhvaćeno 125 učenika prva tri razreda osnovne škole, od toga 71 učenika i 54 učenice. Cilj istraživanja bio je uvidjeti preferencije učenika u slušanju glazbe, koliko je glazba prisutna u dječjoj svakodnevnici u slobodno vrijeme izvan škole, te u kojim sve glazbenim aktivnostima izvan nastave i škole sudjeluju. Istražilo se koliko na sudjelovanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima utječe njihova dob i spol. Dobiveni rezultati ukazuju na sljedeće: učenici podjednako vole i uživaju u glazbi i glazbenim sadržajima propisanim nastavnim planom i programom te u popularnoj glazbi. U izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnostima više sudjeluju djevojčice dok dječaci manje sudjeluju u izvannastavnim i izvanškolskim glazbenim aktivnostima. Brojnost glazbenih aktivnosti bitno se ne razlikuje s obzirom na dob, no učenici trećih razreda najviše sudjeluju u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, dok učenici prvih razreda najmanje sudjeluju u takvim aktivnostima.This paper focuses on musical activities planned for students’ free time during primary education. A study was conducted at Grgura Karlovčana Elementary School in order to determine the presence of musical activities planned for students’ free time. The study was conducted on 125 students of the first year elementary school, out of which 71 were male and 54 were female. The aim of the study was to examine the students’ preferences when it comes to their musical choices, the amount in which music is present in their everyday lives outside of school and the types of musical activities that they participate in outside of school. The study examined the effect of the participants’ age and sex on their willingness to participate in extracurricular activities. The results indicate the following: students equally enjoy and like both popular music and the music and musical activities prescribed by the curriculum. Young girls are more likely to participate in extracurricular musical activities than young boys. The number of music activities does not differentiate gravely due to age. However, the third year students participate the most in extracurricular activities, while first-year students participate the least in such activities
The Parent-Educator Partnership - the Parents' Perspective
No full textRazvoj partnerskih odnosa između roditelja (obitelji) i odgajatelja u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje izuzetno je važno za djetetovu dobrobit. No, dobrobit partnerstva postoji i za ostale sudionike takvog odnosa - roditelje i odgajatelje. Zajedničko djelovanje roditelja i odgajatelja omogućuje razumijevanje djece koje ne bi mogli ostvariti sami, bez udjela onog drugog. No, tijekom povijesti nije uvijek prevladavalo takvo shvaćanje. Za razvoj željenog partnerskog odnosa važno je poznavati roditeljeve želje, stavove, razmišljanja o zajedničkom djelovanju. Stoga se u radu žele istražiti očekivanja roditelja u razvoju partnerskih odnosa.The development of partnership between parents (family) and teacher in institutions for early and preschool education is extremely important for child's well-being. But, the benefits of partnership exist for other participants of such relationship - parents and teachers. Common cooperation of parents and teacher enables understanding a child which would not have been possible without each other. But, throughout history it was not always like that. In order to develop the desired partner relationship it is necessary to know parent's desires, attitudes and thoughts about common cooperation. Therefore, this paper wants to explore expectations of parents in development of partnership
The Verbal and Non-Verbal Behaviour of Preschool Educators in Certain Specific Daily Routine Situations in the Kindergarten
No full textCilj istraživanja je utvrditi koristi li odgajateljica adekvatne i teorijski primjerene oblike verbalne i neverbalne komunikacije. Istraživanje se provelo na uzorku od jedne odgajateljice u Dječjem vrtiću Rijeka. U istraživanju su se koristila dva mjerna instrumenta: Protokol sudioničkog praćenja, izrađen za potrebe ovog istraživanja (prema modelu Kožić i sur., 2013) i Polu strukturirani upitnik za refleksiju odgajateljice. Prema osnovnim rezultatima dobivenim istraživanjem odgajatelj u većini situacija pohvaljuje dijete, postavlja pitanja djetetu, smije se te gleda u određeno dijete tijekom razgovora. Odgajatelj vrlo rijetko prekida dijete, ispravlja dijete, ozbiljan je, mijenja intonaciju pri govoru, koristi nadimke za djecu, koristi fizički dodir i humor. Kao zaključak se navodi važnost osvješćivanja korištenja neverbalne komunikacije u radu s djecom i samim time radu na sebi kako bismo poboljšali kvalitetu odgojno – obrazovne prakse.The goal of the research is to determine whether an educator is using adequate and theoretically appropriate forms of verbal and non-verbal communication. Research was conducted on a sample of one preschool teacher in Kindergarten Rijeka. The study used two measuring instrument: Participatory monitoring protocol that was created for this research (based on model from Kozic et al., 2013) and Semi-structured questionnaire for educator's reflections. According to the basic results obtained by research, in most situations educator commends child, ask him/her questions, laughs and watches particular child during the conversation. Educator is serious, rarely interrupts or corrects child, changes intonation during conversation, uses nicknames, physical contact and humour. As a conclusion, the importance of nonverbal communication with children and working on it as an educator leads us to better ducational praxis
The Concept of Professional Learning and The Creation of Kindergarten Culture
No full textKultura odgojno-obrazovne ustanove je fenomen kojemu se u suvremenoj literaturi pristupa na različite načine. Iz tog razloga, u radu nastojimo izložiti i objasniti složenost njezinog pojmovnog određenja uzimajući u obzir različite čimbenike koji su međusobno isprepleteni s kulturom te imaju na nju utjecaja, kao i važnost kontinuiranog promišljanja, istraživanja i unaprjeđenja odgojno-obrazovne prakse koja utječe i na promjenu kulture ustanove.
Empirijski dio rada usmjeren je na ispitivanje povezanosti strukturalnih dimenzija kulture vrtića i obrazovne paradigme odgajatelja, kao i ispitivanje povezanosti percepcije odgajatelja o vlastitoj profesiji s usmjerenošću na kontinuirano učenje i istraživanje vlastite prakse kao jedne od dimenzija kulture vrtića. Istraživanje je provedeno na ukupnom uzorku od N=238 odgajatelja/ica s područja Rijeke i Zagreba. Dobiveni rezultati pokazuju da su suvremeni stavovi odgajatelja o različitim aspektima odgojno-obrazovnog procesa povezani sa suvremenim pristupom u organizaciji strukturalnih dimenzija konteksta ustanove, kao i da su tradicionalni stavovi odgajatelja o različitim aspektima odgojno- obrazovnog procesa povezani s tradicionalnim pristupom u organizaciji strukturalnih dimenzija konteksta ustanove. Također, rezultati pokazuju da su suvremeni stavovi odgajatelja o vlastitoj profesiji i profesionalnom razvoju povezani sa suvremenim pristupom profesionalnom razvoju kao jednoj od dimenzija kulture vrtića.Culture of an educational institution is a phenomenon which is in the contemporary literature defined in different ways. Accordingly, in this paper we are trying to reveal and explain the complexity of its conceptual determination, taking into account various factors that are intertwined with the culture and have influence on it, as well as the importance of continuous reflection, research and improvement of educational practice that affects the change in culture of an educational institution.
The empirical part of the paper is focused on analyzing the relationship between structural dimension of culture of an educational institution and educational paradigms of kindergarten teachers, as well as analyzing the connection between perception of teachers about their profession with a focus on continuous learning and exploring their own practices as one of the dimension of culture of kindergarten. The study was conducted on total sample of N = 238 educators from Rijeka and Zagreb. The results show that the contemporary attitudes of educators on various aspects of the educational process are related to contemporary approach to the organization of the structural dimensions of the context, and that traditional attitudes of educators on various aspects of the educational process are associated with traditional approaches to the organization of the structural dimensions of the context of the institution. Moreover, the results show that contemporary attitudes of teachers about their profession and professional development is associated with contemporary approach to professional development as one of the dimensions of culture of kindergarten
The Biotic Motor Skills for Manipulating Objects in the Tennis School Programme for Preschool Children
No full textOvaj završni rad, pod naslovom „Biotička motorička znanja za manipuliranje predmetima kroz program tenis - škole za predškolsku djecu“ sastoji se od teorijskog, akcijskog i programskog dijela.
Prvi dio obuhvaća povijesni pregled nastanka i razvoja teniske igre, antropološka obilježja koja obuhvaćaju antropometrijske karakteristike, motoričke sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, osobine ličnosti i sociološke značajke, te posljednji teorijski dio obuhvaća motorička znanja.
U akcijskom istraživanju tabelarno su prikazani dobiveni rezultati i osvrt na rezultate kroz analizu i raspravu.
U trećem, posljednjem djelu, tzv. programskom djelu, ponuđen je niz aktivnosti za razvoj manipulativnih sposobnosti predškolske djece.This final paper named „Biotic motor skills to manipulate objects through tennis school programme for preschool children“ includes theoretical, action search and program part.
The first part includes historical overview of tennis game development, anthropological features which includes anthropometrical characteristics, functional abilities, intelectual abilities, personality characteristics and sociological attribute. The last theoretical part includes motor skills.
In the action research, tables presented collected results and review of the results through analysis and discussion.
In third, last part, so called programming work, it is offered choice of activities that develop manipulative abilities and skills of preschool children
Forums and Lifelong Education for Preschool Teachers
No full textRazvoj informacijsko komunikacijske tehnologije pokazao je sve veću potrebu za korištenjem računala na području odgoja i obrazovanja. Korištenjem računala odgojitelji otvaraju nove mogućnosti za učenje i napredovanje u svom poslu. Internetski forumi osim što služe za komunikaciju također služe i za učenje, razmjenu iskustava u informalnom i neformalnom okruženju.
Polazišta za pisanje ovog rada proizlaze iz prethodnih istraživanja i iz svakodnevnog iskustva. Provedeno je istraživanje na uzroku od 112 odgojitelja na području Primorsko goranske županije. U ovom je diplomskom radu ispitano koliko dječji vrtići omogućuju zaposlenicima korištenje računala i interneta i stručnih usavršavanja na području korištenja računala. Nadalje ispitano je koliko često odgojitelji koriste računalo u privatne i poslovne svrhe, te stav o korištenju računala, interneta, internetskih foruma i cjeloživotnog informatičkog obrazovanja.
Rezultati istraživanja ukazuju da odgojitelji često koriste računala u privatne i poslovne svrhe, te da imaju pristup internetu i računalu u dječjem vrtiću. Internetske forume koriste uglavnom za informalno i neformalno obrazovanje. Ispitani odgojitelji smatraju važnim cjeloživotno informatičko obrazovanje i korištenje računala u svrhu posla.The development of information and communication technology has shown an increasing need for using computers in the education. Using computer, educators create new opportunities for learning and advancement in their work. Internet forums exept of use for communication are also used for learning, exchange of experiences in informal and non-formal settings.
Starting points for writing this work arising from previous research and from the everyday experience. A research was conducted in a sample of 112 preschool educators in Primorko goranska županija. In this thesis we examined how kindergartens allow employees to use computers and the Internet, and also professional training in the field of computer use. Furthermore we examined how often preschool teachers use the computer for personal and business purposes, this stance on the use of computers, Internet, Internet forums and lifelong computer education.
The research results indicate that educators often use computers for private and business purposes, and they have access to the Internet and computer in kindergarten. Internet forums are used mainly for informal and non-formal education. Surveyed educators consider important lifelong education in information and communication technology and computer use for work