Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Constructing Measures for Analysing the Implementation of Children's Adaptation to Kindergarten
No full textU životu svakog čovjeka dolazi do određenih promjena koje izazivaju nelagodu i kod
odraslih i kod djece. Jedna od prvih takvih životnih situacija je kretanje u jaslice ili vrtić.
Takva situacija može biti vrlo stresna za dijete i potreban je određeni period kako bi se
dijete naviklo na novonastalu situaciju. Isto tako, tu je važan faktor privrženost koja se
razvija između djeteta i roditelja. Period prilagodbe na jaslice ili vrtić se naziva adaptacija.
S obzirom na važnost ovog perioda u životu jednog djeteta i njegovih roditelja/skrbnika,
kao i na važnost kvalitete i organizacije rada u vrtićima, važno je kreirati mjere za analizu
provedbe adaptacije djece na vrtić, što je i osnovni cilj ovog istraživanja.
U istraživanju su sudjelovali odgajatelji koji rade u 12 institucija ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja (N=160) Primorsko-goranske županije.
Primijenjena su dva mjerna instrumenta: anketa namijenjena prikupljanju stavova i
mišljenja odgajatelja o procesu i organiziranju tijeka adaptacije, te upitnik o procijeni
privrženosti primijenjen na uzorku od 320 djece koja po prvi puta borave u
jasličkom/vrtićkom programu, koji pokazuju zadovoljavajuću razinu metrijskih svojstava.
Glavni rezultati pokazuju da odgajatelji percipiraju postojanje planirane i organizirane
adaptacije djece na jaslice/vrtić, premda ne nude objektivne pokazatelje iste i imaju vrlo
različite načine provođenja, da ističu važnost kvalitetne suradnje s roditeljima i stručnim
timom, te koriste različite načine praćenja adaptacije djece. Dakle, adaptacija se provodi,
no vrtići se međusobno razlikuju u načinima provođenja iste. Kod procjena djece koja su
prošla adaptacijski period, procjenjuju da je najveći broj djece uspješno adaptiran, te
značajnu pozitivnu povezanost između privrženosti, emocionalnih stanja, ponašanja i igre
kod djece tijekom perioda adaptacije.In the life of every man there is a certain changes that cause discomfort in adults and in
children. One of the first such life situations is a move in the nursery or kindergarten. Such
a situation can be very stressful for the child and requires a certain period so that the child
adjust to the new situation. Also, there is an important factor attachment that develops
between the child and parents. The period of adjustment to the nursery or kindergarten is
called adaptation. Given the importance of this period in the life of a child and his parent /
guardian, and the importance of quality and organization of work in kindergartens, it is
important to create a measure to analyze the implementation of the adaptation of children
in the nursery, which is the primary goal of this research.
The study was attended by educators working in 12 institutions of early and pre-school
education (N = 160) Kvarner County. Applied two gauges: poll held for the collection of
views and opinions of educators about the process and the organization of the course of
adaptation, and a questionnaire on the estimated commitment applied to a sample of 320
children for the first time staying in the nursery / kindergarten program. The main results
indicate that teachers perceive the existence of planned and organized adaptation of
toodlers to nursery / kindergarten, although not offering the same objective indicators and
have very different ways of implementation to emphasize the importance of good
cooperation with parents and professional team, and used different ways of monitoring the
adaptation of children. Thus, the adaptation is carried out, but kindergartens differ in ways
of implementation of the same. In the assessment of children who have passed adaptation
period, estimated that the largest number of children successfully renovated, and a
significant positive correlation between affection, emotions, behavior and games for
children during the period of adaptation
Music and the Development of Emotional Intelligence in the Preschool Curriculum
No full textGlazba se u samim početcima koristila u različite svrhe kao što su magija, razni obredi i smatralo se da je ona zapravo Božji dar. S vremenom se sve više razvijala, a tome su pridonijeli svi narodi i kulture. No, od samog početka glazba je bila povezana s emocijama te je izazivala razne emocionalne reakcije kao što su sreća, tuga i mnoge druge. Ovaj završni rad bavi se povezanošću glazbe i emocija kod djece rane i predškolske dobi. Dokazano je da ranije izlaganje djece glazbi rezultira boljim holističkim razvojem koji obuhvaća i emocionalnu inteligenciju. Rad je podijeljen na šest poglavlja koja govore o općenito o glazbi i emocionalnoj inteligenciji, o povezanosti emocija i glazbe, o konkretnim aktivnostima u predškolskom kurikulumu te ulozi odgajatelja u provođenju aktivnosti.At the very beginning music was used for different purposes such as magic, various rituals and it was tought that she was actually „God’s gift“. Music was more and more developed and it has been contributed by all people and cultures. From the beginning music was associated with emotions and caused various emotional reactions such as happiness, sadness and many others. This final work deals with the connection of music and emotion in childrens early and preschool age. It has been shown that early exposure of children to music results in better holistic development that includes emotional intelligence. The work is divided into six chapters that speak generally about the music and emotional intelligence, the connection between emotions and music, the specific activities in preschool currirulum and the role of teachers in the implementation of activities
Developing Correct Pronunciation and Intonation among Preschool Children in the Context of Teaching English
No full textDjeca predškolske dobi imaju veliku sposobnost učenja. Takvu sposobnost učenja i upijanja novih informacija nikada neće imati kasnije u životu. Zbog toga je s učenjem stranog jezika dobro je započeti u predškolskoj dobi. Osim što će s lakoćom učiti strani jezik, djeca predškolske dobi imaju sposobnost usvajanja stranog jezika bez stranog akcenta. Kod razvoja pravilnog izgovora i intonacije ključnu ulogu imaju roditelji i odgajatelji. Ukoliko djetetu omoguće dobar govorni model i povoljnu okolinu, dijete može usvojiti pravilan izgovor i intonaciju i govoriti strani jezik gotovo kao svoj materinski. Roditelji i odgajatelji trude se dijete motivirati i ohrabrivati u govorenju stranog jezika. U ovom radu se govori o načinima pomoću kojih se dijete može motivirati za učenje stranog jezika te poticati pravilan razvoj izgovora i intonacije. Spominju se razne aktivnosti – pjesmice, rime, igre, priče, a poseban naglasak stavlja se na važnost uključivanja pokreta, odnosno korištenja metode učenja stranog jezika pokretom.Preschool children have a strong ability to learn. Such an ability to learn and absorb new information will never have later in life. For this reason, it is good to start with learning a foreign language in the preschool age. Apart their ability of easily learning, preschool children have the ability to acquire a foreign language without a foreign accent. In the development of correct pronunciation and intonation key role are parents and teachers. If they provide a good speech model and a favorable environment, the child can adopt the correct pronunciation and intonation and talk foreign language almost like his mother tongue. Parents and educators are trying to motivate and encourage the child in speaking a foreign language. This paper discusses the ways that can motivate a child to learn a foreign language and encourage proper development of pronunciation and intonation. This paper mentions various activities - songs, rhymes, plays, stories, and special emphasis is on the importance of involving movement or using of total physical response
Pupils' Interests in Organized Free Time Activities
No full textOrganizirane aktivnosti slobodnog vremena najčešće su podijeljene u dvije
skupine aktivnosti: izvannastavne aktivnosti i izvanškolske aktivnosti. U kontekstu
osnovnoškolskog obrazovanja, a posebno obrazovanja učenika rane školske dobi, te
aktivnosti predstavljaju ključni segment razvoja i poticanja kreativnosti,
originalnosti, osamostaljenja i produktivnosti svakog učenika te dobi.
U Češkoj Republici, u gradu Usti nad Labem, na proljeće 2016. godine
provedeno je istraživanje na uzorku od 129 učenika dviju osnovnih škola, kojemu je
za cilj bilo utvrditi brojnost, raznolikost i zadovoljstvo organiziranim aktivnostima
slobodnog vremena koje ispitanici pohađaju te ispitati interese učenika u četiri
područja organiziranih aktivnosti slobodnog vremena. Istraživanje je pokazalo kako
značajan broj ispitanika sudjeluje u raznolikim izvannastavnim i izvanškolskim
aktivnostima, no treba napomenuti da je postotak sudjelovanja učenika u
izvanškolskim aktivnostima znatno veći od postotka sudjelovanja u izvanškolskim
aktivnostima. Interesi ispitanika su heterogeni no rezultati pokazuju da učenici
najviše interesa iskazuju u području tehničko-informatičkih aktivnosti, a najmanje u
području jezično-komunikacijsko-umjetničkih interesa. Razlike u spolovima
ispitanika unutar ispitivanih varijabli nisu se pokazale statistički značajnima.
Rezultati ukazuju i na statistički značajnu povezanost pohađanja izvannastavne
aktivnosti sa školskim uspjehom učenika, dok to nije slučaj s izvanškolskim
aktivnostima.Organised free time activities are usually divided into two separate groups of
activities: extracurricular activities and free time activities. In the context of
elementary school education, especially education of students of younger school age,
that kind of activities present the key factor of development and encouraging of
creativity, originality, autonomy and productivity of every student in that period of
life.
On spring 2016., in the city of Usti nad Labem in Czech Republic, a research
has been made on the sample of 129 students of two local elementary schools. The
aim of this research was to determine the number, diversity and satisfaction with
organised free time activities which students attend and to examine the interests of
students in the context of four groups of organized free time activities interests. The
research had shown that a significant number of students attend organised free time
activities, but the number of students which attend free time activities is significantly
bigger than the number of students which attend extracurricular activities. The
interests of students are heterogeneous; they appear to be at the highest level in the
technical-informatical group of interests, while they tend to be at the lowest level in
the language-communicational-artistic group of interests. Sex differences amongst
respondents did not show a significant difference among the tested variables. Results
also showed a significant relation between school success and extracurricular
activities, unlike the unsignificant relation of school success with free time activities
The Role of the Family in Education
No full textShvaćanje obitelji i njezino funkcioniranje se mijenjalo kroz povijest i ono se oblikovalo s obzirom na društvene promjene i nova shvaćana djeteta i procesa odgoja u obitelji. Obitelj je prvo i najvažnije mjesto gdje dijete stječe prve navike, spoznaje, vještine, znanja, sposobnosti, norme i vrijednosti ponašanja. Sva područja djetetovog razvoja pa tako i socioemocionalni razvoj započinje i velikim se dijelom odvija u obitelji. Obitelj treba biti mjesto pozitivnih i toplih odnosa i interakcija među članovima, u kojem će dijete osjećati sigurnost, podršku, uvažavanje i ljubav. Dijete treba učiti iz svakodnevnih situacija u obitelji u kojima mu je potrebno osigurati samostalnost, odgovornost i podršku. Kvalitetnu privrženost te emocionalne i socijalne kompetencije koje dijete stekne u obitelji predstavljaju temelj za daljnje funkcioniranje djeteta u ostalim društvenim kontekstima.Understanding of the family and its functioning is changed throughout history, and it was formed due to social changes and new understanding of child and the process of education in the family. Family is first and most important place where the child acquires first habits, knowledge, skills, abilities, values and norms of behavior. All areas of child development including the social-emotional development begins and takes large place in the family. Family should be a place of positive and warm relationship and interaction among the members, in which the child will feel safety, support, appreciation and love. The child should learn from everyday situations in families where it is necessary to provide them independence, responsibility and support. Quality commitment and emotional and social skills that children acquire in the family are fundimental for further functioning of the child in other social contexts
Positive Psychology at Work - How do Preschool Educators Perceive their Own Satisfaction with Working in Kindergarten
No full textZadovoljstvo djelatnika svojim radom u određenoj radnoj organizaciji nužan je preduvjet radnih postignuća i kvalitete radnih ishoda. Stoga je ovaj rad usmjeren na ispitivanje zadovoljstva odgojitelja u vrtiću u kojem rade. Pritom se istražilo postoji li povezanost pozitivne psihologije - optimizma s učinkovitosti rada u vrtiću i zadovoljstvom rukovodstva vrtića. Prikupljeni podaci trebali bi rezultirati konkretnim implikacijama za unaprjeđenje rada odgojitelja s aspekta primjene pozitivne psihologije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 179 odgojitelja Dječjeg vrtića „Rijeka“, prosječne dobi M=43,40 godina (SD=10,91) u rasponu od 25 do 64 godina te prosječne duljine staža M=20,30 (SD=12,12) u rasponu od 1 do 46 godina.
Rezultati u ovom istraživanju pokazali su da su odgojitelji umjereno zadovoljni poslom. Dob i radni staž značajno su negativno povezani sa zadovoljstvom na poslu. To znači da zadovoljstvo poslom značajno opada s porastom dobi i radnog staža.
Ovo je potvrda da je zadovoljstvo poslom značajno povezano s pozitivnim emocijama - zadovoljstvo životom, optimizmom i zanesenosti, te da na njega utječu pojedine sociodemografske karakteristike ispitanika - dob i radni staž. Time ovaj rad ukazuje na značaj istraživanja na području predškolskog odgoja i obrazovanja i doprinosi unaprjeđivanja profesije odgojno-obrazovnih djelatnika. Proširujući svoja saznanja kako se odgojitelji u dječjim vrtićima osjećaju na poslu, istražujući i uvažavajući empirijske dokaze, kao bazu za kvalitetno djelovanje, može se utjecati na promjene i unapređenje radnih postignuća i kvalitete radnih ishoda odgojitelja u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.Work contentment is an essential prerequisite to work attainments and quality outcomes. Therefore, this thesis intent to look into early childhood and preschool educator's workplace contentment at their institution. A connection between positive psychology – optimism, workplace efficiency and institution management will be analyzed. Acquired data should result in practical implications for educators' work improvement from the aspect of positive psychology at the workplace. A total of 179 educators from The Kindergarten “Rijeka“ at the average age of M=43,40 (SD=10,91), ranging from 25 to 64 years and with the average of M=20,30 (SD=12,12) years of service ranging from 1 to 46 years, participated in this research.
The results show that educators are moderately content with their work. Age and years of service are negatively correlated with work contentment which means that work contentment decreases with the increase age and years of service.
Work contentment is positively correlated with basic positive emotions - life contentment and optimism, flow, and it is affected by certain socio-demographic characteristics of respondents - age and length of service. With that, this paper points out the importance of research in a field of pre-school education and contributes to improving the profession of educational staff. Expanding their knowledge to the teachers in kindergartens feel at work, exploring and taking into account the empirical evidence as the basis for quality work, we can affect change and improvement work achievements and quality of work outcomes of educators in the field of early and preschool education
Peer Relationships in the Kindergarten
No full textU radu se problematiziraju vršnjački odnosi kao važan segment socijalizacije u djetinjstvu. Vršnjačke grupe jedne su od najvažnijih konteksta za socijalizaciju djece te se smatraju konstruktima koji se prenose sa jedne generacije djece na sljedeću generaciju (Corsaro i Eder, 1990). Iako su dosadašnja istraživanja o vršnjačkim kulturama u odgojno – obrazovnim sustavima veoma važna, i dalje se vrlo malo uistinu poznaje dječji svijet. U svrhu malog broja dosadašnjih istraživanja na temu vršnjačkih kultura te veliku važnost istraživanja ovog oblika socijalizacije djetinjstva i time boljeg razumijevanja dječjeg svijeta, provedeno je kvalitativno istraživanje upravo na tu temu. Cilj ovog istraživanja bila je analiza vršnjačkih interakcija u institucijskom kontekstu. Vršnjački odnosi unutar istraživanja analizirali su se iz sociološke perspektive. Unutar ovog istraživanja cilj je bio sagledati dublju perspektivu vršnjačkih interakcija te formiranja vršnjačkih kultura unutar institucije dječjeg vrtića. U istraživanju je korišteno etnografsko istraživanje sa djecom, s ciljem istraživanja dječje perspektive vršnjačkih odnosa. Tehnika prikupljanja podataka bilo je sudjelujuće promatranje unutar odgojno – obrazovne skupine. Sudionici istraživanja bili su 22 djece u dobi od tri do šest godina starosti. Rezultati istraživanja pokazali su kako na formiranje vršnjačkih grupa, a time i vršnjačkih kultura, utječe veliki broj čimbenika, kao što su interakcija djece unutar grupe, međusobno grupiranje, zajednička igra, rodne uloge, dob djece, načini uključivanja u igru, dijeljenje igračaka, vođenje i preuzimanje inicijative, odbacivanje, međusobna podrška, stupanje u sukob i rješavanje sukoba, prijateljstvo te rutine.This paper discusses the peer relations as an important part of socialization in childhood. Peer groups are one of the most important contexts for socialization of children and are considered constructs that are transmitted from one generation to the next generation of children (Corsaro and Eder, 1990). Although previous studies of peer cultures in educational systems are very important, still is very little actually known about children's world. In purpose of the small number of previous studies on the topic of peer cultures and the great importance of research of this form of socialization of childhood and therefore a better understanding of the children's world, qualitative research was conducted to those specific topic. The aim of this study was to analyze peer interaction in the institutional context. Peer relationships within the research were analyzed from a sociological perspective. Within this research objective was to look deeper perspective of peer interaction and the formation of peer cultures within the institution of kindergarten. In this study was used ethnographic research with children, in order to explore children's perspective of peer relationships. The technique of data collection was participating observation within the preschool group. Study participants were 22 children aged three to six years of age. The results showed that the formation of peer groups, and therefore the peer cultures, was influenced by a large number of factors, such as the interaction of children within the group, mutually grouping, common game, gender roles, age of children, ways of involving in the game, sharing toys, managing and taking the initiative, rejection, mutual support, entering into conflicts and resolving conflicts, friendship and routines
Teachers' Opinions on Attention Deficit and Hyperactivity Disorder (ADHD)
No full textDeficit pažnje/hiperaktivni poremećaj (ADHD), najčešći je poremećaj u djetinjstvu, karakteriziran pomanjkanjem pažnje, prevelikom impulzivnosti i hiperaktivnosti. Procjenjuje se da se danas u svakom razredu nalazi barem jedan učenik s ADHD-om, stoga učitelj treba poznavati značajke ponašanja ovih učenika i načine poučavanja kako bi mogao uspješno poučavati u inkluzivnim razredima.
U istraživanju je sudjelovalo 233 učitelja i učiteljica razredne i predmetne nastave iz Istarske, Primorsko-goranske i Karlovačke županije. U svrhu ispitivanja učiteljskih znanja o učenicima s ADHD-om korištena je Skala Učiteljskog poznavanja ADHD-a (Soroa i sur., 2014).
Tek manji broj ima izrađen IOOP za učenike s ADHD-om. Učitelji pokazuju osrednju razinu znanja o ADHD-u i osrednju kompetentnost za poučavanje ovih učenika koju su stekli većinom samostalnim, neformalnim obrazovanjem. Jedna trećina učitelja ima podršku psihologa i pedagoga, a daleko ispod očekivanja, tek jedna desetina, edukacijskog rehabilitatora. Također, razinu podrške stručnih suranika procijenjuju osrednjom.
Višu razinu znanja o učenicima s ADHD-om imaju učitelji razredne nastave s područja Primorsko-goranske županije te oni koji su tijekom studija slušali kolegij o poučavanju učenika s teškoćama i koji trenutno poučavaju učenike s ADHD-om.
S obzirom da u Republici Hrvatskoj nisu provedena istraživanja na ovu temu, cilj rada bio je utvrditi razinu učiteljskog poznvaanja ADHD-a. Kao i u drugim sličnim istraživanjima, rezultati ukazuju na osrednje poznavanje značajki ovih učenika i nedovoljnu procjenu osobnih kompetencija učitelja za njihovo poučavanje. Potrebno je uvesti sadržaje o poučavanju učenika s teškoćama, konkretno s ADHD- om, tijekom formalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja kako učiteljima ne bi najveći izvor informacija bio u neformalnim oblicima obrazovanja. Uspješnost poučavanja učenika s ADHD-om ovisi i o podršci stručnih suradnika i lokalne zajednice.Attention Deficit Hyperactivity Disorder (ADHD), one of the most common
psychiatric disorder in childhood, is characterized by a lack of attention, excessive impulsiveness and hyperactivity. It is estimated that nowadays there is at least one student with ADHD in every classroom, therefore the teacher needs to know the characteristics of these students and teaching methods.
The study included 233 male and female teachers who work in primary and elementary schools in Istra, Primorje-Gorski Kotar and the area of the city of Karlovac. The Scale Teachers knowledge about ADHD (Soroa et al., 2014) was used in this study.
Small number of teachers have made IEP for students with ADHD. Teachers perceived moderatly knowledge and competences for teaching students with ADHD, which are acquired mostly during informal education. Just one third of teachers reported support from psychologist and pedagogue and tenth from social pedagogue Also, they perceived moderate support recieved from all of them.
Higher level of knowledge about students with ADHD have teachers who work in primary schools in Primorje-Gorski Kotar and those who have learned about students with ADHD.
Considering that there are no similiar researches in Croatia, the aim of this study was determined the level of teachers knowledge about ADHD. Like in other similiar researches, results are indicating underlever knowledge about characteristics of those students and insufficient evaluation of teachers personal competences for teaching those students. It is neccesary to introduce contents of teaching students with difficulties, more specific with ADHD, during formal education initial and proffesional development to avoid that teachers main source of information comes from informal education. Success of teaching students with ADHD depends also on support of proffesional associates and local community
Lifelong Learning and Education of Preschool Educators - The Use of Educational Biography
No full textCilj je ovoga rada bio teorijskim pregledom dati uvid u recentne spoznaje o ključnim pitanjima cjeloživotnog učenja i obrazovanja te putem intervjuiranja odgajateljica doprinijeti objašnjenju ključnih događaja u njihovom profesionalnom razvoju. Korištena je kvalitativna metoda prikupljanja podataka u izradi rada, putem primjene obrazovne biografije koja je još uvijek u nas nedovoljno poznat pristup, posebice pri proučavanju profesionalnog razvoja odgajatelja. Metodom obrazovne biografije predstavljena su iskustva četiri odgajateljice tijekom njihovoga profesionalnoga razvoja. U radu smo se ograničili na razmatranje utjecaja vanjskih i unutarnjih čimbenika na profesionalni razvoj, te poglede na sebe kao odgajateljice i budućnost odgajateljske profesije iz njihove perspektive. Profesionalni razvoj odgajatelja stalni je proces razvoja u svim razdobljima njihovoga profesionalnog puta. Zaključujemo kako formalnom obrazovanju i prvim stečenim iskustvima u praksi odgajateljice pripisuju veliku važnost za stjecanje kompetencija i njihov profesionalni razvoj.The aim of this paper was to give an insight into the recent cognition on the key issues of lifelong learning and education by theoretical overview as well as to contribute to the explanation of the key events in their professional development by interviewing kindergarten and preschool teachers. Qualitative method of data collection is used in this paper by implementing educational biography which is still insufficiently known approach here, especially in the study of the professional development of kindergarten and preschool teachers. By method of educational biography, experiences of four kindergarten and preschool teachers are presented during their professional development. The paper is limited to consideration of impact of external and internal factors on the professional development as well as on the subject of me as a kindergarten and preschool teacher and the future of this profession from their point of view. Professional development of kindergarten and preschool teachers is a constant process of development in all stages of their professional path. We conclude that kindergarten and preschool teachers attribute great importance to formal education and first acquired experiences in practice for obtaining competence and their professional development
The Role of Movement in Learning English at a Preschool Age
No full textUčenje engleskog jezika najbolje je započeti u što ranijoj dobi zbog iznimne sposobnosti djece da s lakoćom usvoje i nauče strani jezik. Strani jezik trebalo bi učiti u poticajnom okruženju koje odgovara na dječje potrebe i uz pomoć odgojitelja koji poznaje dječji jezični razvoj i najbolje metode za usvajanje stranog jezika. Total Physical Response (TPR) jedna je od metoda koje uključuju pokret i aktivno sudjelovanje djece u procesu učenja stranog jezika. U radu je naglasak stavljen na ovu metodu i njezine prednosti i nedostatke. Nadalje, navode se i aktivnosti i pjesme koje su pogodne za rad s djecom primjenjujući Total Physical Response metodu. Osim ove metode, u radu će biti i napravljen pregled ostalih metoda učenja stranog jezika.Learning English is best to start as early as possible due to the exceptional ability of children to easily adopt and learn a foreign language. Learning a foreign language should take place in a stimulating environment that suits the child's needs and with the help of educators who know the children's language development and the best methods for the adoption of a foreign language. Total Physical Response (TPR) is a method that involves movement and active participation of children in the process of learning a foreign language. In this paper, emphasis is placed on this method and its advantages and disadvantages. Furthermore, activities and songs that are suitable for working with children using the Total Physical Response method are also listed. In addition to this method, in this paper, there will be an overview of other methods of learning a foreign language