Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Folklore music of Žminj and its surroundings
Folklorna glazba važna je sastavnica lokalnog identiteta i nematerijalne kulturne baštine. Istra je vrlo bogata kulturnom baštinom i folklornim društvima koja se i danas trude očuvati tradiciju i običaje, a ovaj rad govori o folklornoj glazbi Žminja (malenog mjesta u središtu Istre). Rad sadržava opis narodne nošnje, plesove koji se plešu na području Žminja, najpoznatije instrumente te načine pjevanja. Na području Žminja djeluje Folklorno društvo „Cere“ koje postoji od 1945., a čiji je osnivač Anton Rudan. U Žminju se njeguje i folklorna glazba u vrtiću i osnovnoj školi. Pod vodstvom odgajateljice u Dječjem vrtiću „Rapčići“ djeluje folklorna grupa u vrtiću, a pri prelasku u osnovnu školu djeca se mogu uključiti u Učeničko kulturno–umjetničko društvo (UKUD) „Mladice“. Na području Žminja folklor se prenosi s koljena na koljeno, stariji svoje znanje prenose svojoj djeci i unucima te tako nastavljaju s tradicijom.Folk music is an important component of local identity and intangible cultural heritage. When we talk about cultural heritage and folklore societies Istria is very wealthy and still tries to preserve traditions and customs, and this paper is about the folklore music of Žminj (a small town in the center of Istria). This paper contains a description of folk costumes, dances performed in the area of Žminj, the most famous instruments and ways of singing. In the area of Žminj, there is Folkore society „Cere“, which exists since 1945 and was founded by Anton Rudan. In Žminj, folklore music is also nurtured in the kindergarten and primary school. Under the guidance of a preschool teacher, a folklore group operates in kindergarten "Rapčići", and when children transition to primary school, they can join "Mladice". In the area of Žminj, folklore is passed down from generation to generation, the elders are passing on their knowledge to their children and grandchildren that are continuing the tradition
Iskustva odgajatelja u primjeni razvojne biblioterapije u odgojno-obrazovnom radu
U teorijskom dijelu rada prikazan je način primjene razvojne biblioterapije u praksi te pozitivnim učincima koje biblioterapija ima na djecu i njihov cjelokupni razvoj. Metoda biblioterapije u odgojno-obrazovnom radu s djecom predškolske dobi ima svoje teorijsko i praktično uporište. Razvojna biblioterapija predstavlja sveobuhvatan pristup primjeni različitih medija biblioterapije, uključujući problemske slikovnice, terapeutske priče i video materijale, s fokusom na postizanju optimalnog razvoja i dobrobiti djece. Cilj istraživanja bio je ispitati upoznatost odgajatelja s pojmovima razvojne biblioterapije, njihovu kompetentnost za primjenu biblioterapije te učestalost korištenja problemskih slikovnica i terapeutske priče u radu s djecom.
U istraživanju su sudjelovala 104 odgajatelja iz pet županija Republike Hrvatske: Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Čakovečke i Varaždinske županije. Rezultati pokazuju da su odgajatelji u većoj mjeri upoznati s pojmom problemske slikovnice, dok su u manjoj mjeri upoznati s pojmom razvojne biblioterapije; 38,5% odgajatelja je potpuno upoznato s problemskim slikovnicama, dok je samo 3,8% potpuno upoznato s razvojnom biblioterapijom. Najveću kompetentnost odgajatelji osjećaju za primjenu problemskih slikovnica, dok se najmanje kompetentnima osjećaju za primjenu razvojne biblioterapije. Znanja o biblioterapiji odgajatelji najviše stječu putem samostalnog čitanja literature dok formalno obrazovanje najmanje doprinosi. Istraživanje ističe potrebu za integracijom biblioterapije u formalne obrazovne programe za odgajatelje i razvijanjem smjernica za njenu učinkovitu primjenu, što bi moglo značajno doprinijeti cjelokupnom razvoju djece u predškolskim ustanovama
Čitateljski interesi i navike studenata učiteljskih studija
Cilj rada je prikazati čitateljske interese i navike studenata učiteljskih studija u Hrvatskoj. Podatci su dobiveni istraživanjem koje se provelo anketnim upitnikom, a kojemu su studenti pristupali anonimno preko interneta. Ispitivalo se koliko često studenti čitaju, koju vrstu literature, kako odabiru knjige koje će pročitati i sl. Također, ispitivalo se mišljenje ispitanika o važnosti čitanja za njihovu buduću profesiju, odnosno profesiju učitelja. Analizom rezultata saznajemo da studenti rado čitaju u slobodno vrijeme, no pohađanjem studija imaju manje vremena za čitanje zbog studijskih obaveza. Čitanje smatraju važnim za svoju buduću profesiju, a iako njihov studij potiče ljubav prema čitanju, ističu nedostatak inicijativa, događanja i grupa koje ga potiču. Na temelju rezultata ovog istraživanja zaposlenici učiteljskih studija mogu vidjeti koliko uspješno promiču čitanje i njegovu važnost te svoj rad mogu prilagoditi i poboljšati kako bi uspješnije širili ljubav prema knjigama
An Integrated Pedagogical Approach and Foreign Language in Early and Preschool Education
Rana i predškolska dob poticajno je razdoblje za razvoj jezika. Dob, okruženje, motivacija i zrelost neki su od faktora koji utječu na usvajanje jezika u navedenoj dobi. Razdoblje ranog djetinjstva vrlo je dinamična razvojna faza, gdje dijete prolazi kroz različite aspekte razvoja u kratkom vremenu. U tom periodu dijete počinje s razvijanjem temeljnih vještina. Kako bi se djetetu olakšao taj proces obrazovna politika postavila je zadatak unapređenja kvalitete ranog obrazovanja.
U ovome radu predstavljen je Erasmusov projekt Kiitos@21stCenturyPreschools čiji je cilj integrirati vještine 21. stoljeća u predškolske kurikulume. Projekt stavlja fokus na inovativne metode poučavanja kako bi podržao usvajanje stranog jezika posebice engleskog, te razvoj socijalno-emocionalnih vještina kod djece. Ključne strategije uključuju su integraciju učenja jezika u svakodnevne aktivnosti kroz pjesme, priče i interaktivne igre, potičući suradnju i rješavanje problema. Naglašen je i profesionalni razvoj odgajatelja. Rezultati projekta pokazali su značajan napredak u jezičnim kompetencijama djece, kao i jačanje njihovih socijalno-emocionalnih vještina.Early and preschool age is a stimulating period for language development. Age, environment, motivation and maturity are some of the factors that influence language acquisition at that age. The period of early childhood is a very dynamic developmental phase, where the child goes through different aspects of development in a short time. During this period, the child begins to develop basic skills. In order to make this process easier for the child, the educational policy set the task of improving the quality of early education.
This paper presents the Erasmus project Kiitos@21stCenturyPreschools, whose goal is to integrate 21st century skills into preschool curricula. The project focuses on innovative teaching methods to support the acquisition of a foreign language, especially English, and the development of social-emotional skills in children. Key strategies include integrating language learning into everyday activities through songs, stories and interactive games, encouraging collaboration and problem solving. The professional development of educators is also emphasized. The results of the project showed significant progress in children's language competences, as well as strengthening of their social-emotional skills
Physiological load in Physical and Health Education classes using fitness training
Cilj pisanja ovoga diplomskog rada je utvrditi razinu fiziološkog opterećenja djece trećih
razreda osnovne škole nakon provedbe kondicijskih treninga. Istraživanje je provedeno na satu
Tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi Matija Vlačić te sudjelovalo 32 učenika trećeg
razreda, od čega su 18 bili dječaci, a 14 djevojčice. Ovim istraživanjem provjeravale su se tri
ključne varijable – vrijednosti frekvencije srca u fazi mirovanja, vrijednosti tijekom prvog
kruga vježbanja te vrijednosti frekvencije srca tijekom drugog kruga vježbanja. Kako bi podaci
bili što dosljedni, testiranje se provodi uz pomoć deset različitih kondicijskih treninga. Svaki
trening sastoji se od osam tjelovježbenih zadataka i provodi se kružnom postavom vježbanja.
Sam postupak provođenja zadataka osmišljen je prema shemi ruke-noge-leđa-trbuh. Težina i
složenost ovih testova prilagođena je sposobnostima i mogućnostima kojima učenici te dobi
raspolažu.
Nakon provedbe osmišljenih testova, utvrđeno je da ne postoji statistički značajna razlika
između spolova u kondicijskoj spremnosti, čime se odbacuje hipoteza broj dva. Promatrajući
frekvencije srca učenika prije izvođenja vježbi te tijekom prvog i drugog kruga vježbanja,
zaključujemo kako je frekvencija srca u drugom i trećem mjerenju značajno porasla u odnosu
na prvobitno mjerenje. Unatoč tome, iznosi frekvencija srca tijekom prvog i drugog kruga
vježbanja nisu bili dovoljno visoki kako bi zadovoljili postavljenu hipotezu broj jedan, koja
govori kako će frekvencija srca svakog pojedinog učenika biti veća od 140 otkucaja srca u
minuti. Zbog toga se i hipoteza broj jedan odbacuje. Treća, ujedno i jedina hipoteza koja je
ovim istraživanjem potvrđena odnosi se na razlike u prosječnim frekvencijama srca između
prvog i drugog kruga vježbanja i govori kako će upravo frekvencije srca tijekom drugog kruga
vježbanja biti veće od frekvencija srca tijekom prvog kruga vježbanja.
Ovim diplomskim radom većim se dijelom nastoji procijeniti kondicijska odnosno fizička
spremnost učenika u dobi od deset godina, ali također dolazi do izražaj i njihova psihička
spremnost. Uzimajući u obzir današnji pretežito sjedilački način života, potrebno je učestalo
pratiti i provjeravati fizičku spremnost djece, kako bi im mogli pružiti što kvalitetnije povratne
informacije i time utjecati na poboljšanje njihovom zdravlja.The goal of this graduate thesis is to determine the level of physiological load on third-grade
elementary school children after conducting fitness training. The research was made during
Physical and Health Education class at Matija Vlačić Elementary School in Labin, involving
32 third-grade students, of whom 18 were boys and 14 were girls.
This research examined three key variables - heart rate values at rest, heart rate values during
the first round of exercise, and heart rate values during the second round of exercise.
In order for the data to be as consistent as possible, the testing was conducted using ten different
fitness training sessions. Each training session consisted of eight exercise tasks and was
performed in a circular training setup. The process of performing the tasks was designed
according to the arms-legs-back-abdomen scheme. The difficulty and complexity of these tests
were adjusted to the abilities and capacities of students of that age.
After carrying out the designed tests, it was determined that there is no statistically significant
difference between genders in terms of physical fitness, thereby rejecting hypothesis number
two. Observing the students' heart rates before performing the exercises and during the first and
second rounds of exercise, we conclude that heart rates significantly increased during the
second and third measurements compared to the initial measurement. However, the heart rate
values during the first and second rounds of exercise were not high enough to meet the first
hypothesis, which stated that the heart rate of each individual student would exceed 140 beats
per minute. Therefore, hypothesis number one is also rejected. The third and the only hypothesis
confirmed by this research refers to the differences in average heart rates between the first and
second rounds of exercise, stating that the heart rates during the second round of exercise would
be higher than those during the first round.
This graduate thesis primarily aims to evaluate fitness or physical readiness of students at the
age of ten, but we also learn about their psychological readiness. Considering today's mostly
sedentary lifestyle, it is necessary to frequently monitor and check physical fitness of the
children, in order to be able to provide the best possible feedback to affect the improvement of
their health
An Overview of the Components of Self-Regulated Learning of Science Topics in Pre-School
Područje samoreguliranog učenja prirodoslovnih sadržaja u predškoli jesu aktualna tema
u suvremenom pristupu ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Cilj ovog rada bio
je sistemskim pregledom literature dati uvid u recentne radove unazad 5 godina u ovom
području interesa. Rezultati 15 radova iz različitih baza podataka ukazuju da se STEM u
ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju često spominje i ono vrlo važno područje
koje treba implicirati već od najranijih godina djece. Ciljevi pronađenih radova usmjereni
su na to kako se tumači STEM područje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju i
određeni opći pojmovi vezani uz poučavanje prirodoslovnih sadržaja, a također i određene
metode i djeci bliski načini implementiranja STEM tema u svakodnevne aktivnosti.
Također postoje i određeni primjeri dobre prakse koji upućuju na to da se metoda
eksperimenta i metoda rada na projektu smataraju učinkovitim didaktičkim metodama
poučavanja i istraživanja djece rane i predškolske dobi. Matematički koncepti, fizikalne
promjene, kemijske promjene, jednako kao i programiranje lako se mogu uvrstiti u
segmente ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te potaknuti djecu na istraživanje
navedenih pojava iskustvenim učenjem. U svemu tome važnu ulogu ima kompetentni
odgajatelj koji bi se trebao profesionalno usavršavati i omogućavati djeci da razvijaju
svoje vještine samoreguliranog učenja na ovakav način. Analizirani radovi pridonose
shvaćanju suvremenih pogleda na dijete koje aktivnim sudjelovanjem u prirodoslovnim
aktivnostima razvija svoju znatiželju, kao i ostale sposobnosti i vještine kroz
interdisciplinarni i holistički pristup.The area of self-regulated learning of natural science content in preschool is a current topic
in the modern approach to early and preschool education. The aim of this paper was to
anticipate a systematic review of the literature and an insight into recent work on this topic
over the last 5 years. The results of 15 papers from different databases show that STEM
is frequently mentioned in early and preschool education is often mentioned and is a very
important area that should be included from the children´s earliest years. The objectives
of the found papers found focus on the interpretation of STEM in early childhood
education and on certain general concepts related to the teaching of natural science
content, as well as certain methods and child – centred ways of translating STEM topics
into everyday activities. There are also some examples of good practice that suggest that
the experimental method and the project work method are considered effective didactic
methods of teaching and researching early childhood and preschool children.
Mathematical concepts, physical changes, chemical changes as well as programming can
be easily incorporated into the segments of early and preschool education and encourage
children to explore these phenomena through experiential learning. In all of this, a
competent educator plays an important role, who should be professionally trained and
enable children to develop their self-regulated learning skills in this way. The analyzed
papers contribute to the understanding of contemporary views on the child developing
curiosity and other skills and abilities through active participation in science activities
through an interdisciplinary and holistic approach
Prevalence of a Balanced Diet in Preschool Age Children
Prema podatcima Europske komisije, stupnjevi pretilosti su se drastično povećali unazad 40-ak godina, osobito u djece. Procjena broja pretile djece u EU 2006. godine je bila 30% od ukupnog broja djece, što se svodi na više od 23 milijuna djece, a broj se povećava svake godine. Stupanj uhranjenosti kod djece određuje se pomoću indeksa tjelesne mase (ITM). Indeks tjelesne mase je omjer težine u kilogramima i visine osobe u metrima na kvadrat. Pretilost se može prevenirati, a potrebno je baviti se tjelesnom aktivnošću i pravilno se hraniti. U ovom radu cilj je bio kroz podatke o tjelesnoj visini i težini djece, spolu te dobi, putem indeksa tjelesne mase predočiti stupanj uhranjenosti djece rane dobi i odrediti koji je postotak djece pretio. Ukupno je sudjelovao 51 polaznik DV „Videk“ iz Brdovca u dobi od 15 do 54 mjeseci te je prosječni ITM bio 15,86 kg/m2. Najviši ITM iznosio je 24,4 kg/m2 što za navedenu dob spada u kategoriju pretilosti. Postotak od gotovo 10% djece s prekomjernom tjelesnom masom ili pretile djece bio je dovoljan da zaključimo kako je potrebno poduzeti mjere za prevenciju pretilosti i da navedeni rezultati potvrđuju činjenicu o problemu pretilosti koji se javlja u sve ranijoj dobi kod djece.According to the data from the European Commission, obesity rates have drastically increased over the past 40 years, especially in children. The estimated percentage of obese children in the EU in 2006 was 30% of the total number of children, equating to more than 23 million children, and this number continues to rise each year. The nutritional status of children is determined using the Body Mass Index (BMI), which is the ratio of weight in kilograms to height in meters squared. Obesity can be prevented by engaging in physical activity and maintaining a healthy diet. The aim of this study was to present the nutritional status of young children through data on their height, weight, gender, and age, using the Body Mass Index to determine the percentage of overweight or obese children. A total of 51 participants from the "Videk" kindergarten in Brdovec in the age of 15 to 54 months old took part, with an average BMI of 15.86 kg/m2. The highest BMI recorded was 24.4 kg/m2, which falls into the obesity category. The nearly 10% of children with excess body weight or obesity indicates the need for measures to prevent obesity, confirming the fact that the issue of obesity is emerging at a younger age in children
Dječji detektivski romani Nives Madunić Barišić
Suvremena hrvatska književnica Nives Madunić Barišić (1968) autorica je niza
detektivsko-animalističkih romana namijenjenih dječjoj čitateljskoj publici, kao što su:
Tajna čokoladnih bombona, Lunapark, Mrak ili strah, Dlakava ljubav i drugi. Cilj rada
je književnoteorijskom analizom istražiti prema kojim žanrovskim karakteristikama ovi
romani pripadaju žanru dječjeg detektivskog romana. Istraživanjem će se pokušati
odgovoriti na pitanje jesu li ovi romani, i po kojim karakteristikama, primjereni djeci
predškolske dobi. Analizom romana zaključeno je da obuhvaćaju karakteristike dječjih
detektivskih romana, a ona obuhvaćaju da je glavni lik detektiv koji pokušava
odgonetnuti zagonetku i to najčešće uz pomoć svoje družine. Iako romani u svom
izvornom obliku nisu u potpunosti primjereni djeci predškolske dobi, njihova tematika
može poslužiti u radu s djecom
Primjenjivost glazbenih sadržaja za cjeloživotno učenje putem muzikoterapije
Prisutnost glazbe u životima ljudi još od davnina svjedoči njezinoj važnosti. Kroz povijest, glazba se koristila u razne svrhe te su joj se često pripisivale nadnaravne moći. Znanstvena istraživanja potvrdila su da glazba pozitivno utječe na cjelokupni razvoj djece i općenitu kvalitetu života odraslih. Sve aktivnosti koje se temelje na glazbenim sadržajima nazivaju se glazbenim aktivnostima. Glazba je, kao univerzalan jezik koji premošćuje sve barijere, poput mosta koji povezuje ljude različite životne dobi. Muzikoterapija svojim metodama povezuje rad s djecom rane i predškolske dobi te s osobama starije životne dobi. Primjenjuje se u raznim ustanovama – od dječjih vrtića do domova za osobe starije životne dobi te poboljšava kvalitetu života. Njezina veličina krije se u tome da dodiruje ono što je nedodirljivo te prati čovjeka od početka do kraja njegovog života
Teachers' Opinions and Attitudes Towards the Implementation of SEL Programs
Teorijski koncepti socio-emocionalnog učenja i RULER programa ukazuju na važnost razvoja socijalnih vještina u obrazovnom kontekstu. Cilj je rad ispitati percepciju učitelja o: (1) profesionalnom razvoju, (2) iskustvima i (3) podršci stručnih suradnika u provedbi programa za socio-emocionalni razvoj učenika, kao i (4) stavove prema provedbi ovih programa, te (5) utvrditi razlike u stavovima učitelja prema provedbi ovih programa u odnosu na njihov iskaz o zastupljenosti tema o ovom područja tijekom inicijalnog obrazovanja.
Rezultati ukazuju da učitelji percipiraju oskudnu zastupljenost sadržaja o socio-emocionalnom razvoju učenika u kolegijima tijekom inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja, tek trećina učitelja provodi ove programe u učionici, a četvrtina smatra da ima iskustvo u provedbi ovih programa. Percipiraju da im je podrška različitih profila stručnih suradnika u provedbi programa za socio-emocionalni razvoj učenika u većoj mjeri dostupna i kvalitetna. Učitelji imaju pozitivne stavove prema provedbi programa za razvoj socio-emocionalnih vještina u sve tri dimenzije stava: kognitivnoj, afektivnoj i bihevioralnoj. U potpunosti se slažu da ovi programi doprinose cjelokupnom razvoju učenika te su spremni oblikovati razredno ozračje koje odgovara na socio-emocionalne potrebe učenika. Učitelji imaju pozitivne do neutralne stavove o emocionalnom opterećenju u regulaciji nepoželjnih ponašanja učenika u razredu. Pozitivniji stavovi prema provedbi programa socio-emocionalnog razvoja učenika, u kognitivnoj dimenziji stava, dobiveni su kod učitelja koji su slušali teme o socio-emocionalnom razvoju učenika