Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Self-evaluation of early childhood education and care institutions: fostering collaborative relationships between families and ECEC teachers as a prerequsite for ensuring a quality environment for development and learning
No full textSvakodnevnom komunikacijom odgajatelja i obitelji potiče se aktivno sudjelovanje koje samim time pridonosi razvoju suradničkih odnosa koji teže ka partnerskim. Kvaliteta takvih odnosa različita je u svakoj ustanovi. Ona ovisi o samim sudionicima, o njihovim individualnim razlikama u karakteru, iskustvu te o samoj ustanovi. Dok u pojedinim ustanovama obitelj preuzima aktivnu ulogu, u nekima djeluje samo kao promatrač odgojno-obrazovnog procesa. Cilj ovog istraživanja je ispitati kvalitetu i modalitete suradnje obitelji i ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanje te steći uvid u iskustva i izazove povezane s procesima praćenja i unapređenja ovog područja kvalitete s posebnim naglaskom na elemente procesa samovrednovanja. U istraživanju koje je provedeno postupkom online anketiranja sudjelovalo je sveukupno 89 odgajatelja zaposlenih u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Za razvoj instrumenta za potrebe ovog istraživanja korišteni su elementi metodologije okvira samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, 2012) te indikatori kvalitete prema ISSA definiciji kvalitetne pedagoške prakse (priručnik „Teorija u praksi-priručnik za profesionalni razvoj odgajatelja“ autorice Tankersley i sur., 2012). iz kojeg su odabrana tri standarda kvalitete iz područja „Obitelj i zajednica“, a pripadajući indikatori kvalitetne pedagoške prakse korišteni su kao čestice upitnika. Rezultati pokazuju da su najučestaliji modaliteti suradnje odgajatelja s obiteljima roditeljski sastanci (N=72) i individualni razgovori (N=70), dok su najmanje učestali webinari (N=1) i forumi (N=2). Iz prikazanih rezultata vidljivo je da odgajatelji visoko procjenjuju zadovoljstvo suradnjom s obiteljima. Također, odgajatelji kvalitetu standarda „Promoviranje partnerstva s obiteljima“ i kvalitetu standarda „Korištenje resursa zajednice“ procjenjuju srednjom, dok kvalitetu standarda „Komunikacija i razmjena informacija s obiteljima“ procjenjuju visokom. Standardi su ispitani u odnosu na dob, godine radnog staža, stupanj obrazovanja odgajatelja te strukturne varijable na razini ustanove (sastav skupine djece, osnivač ustanove, potpora ustanove roditeljima u ostvarenju roditeljske uloge). Dobiveni rezultati pokazuju da se s povećanjem kvalitete standarda „Promoviranje partnerstva s obiteljima“ te s povećanjem kvalitete standarda „Komunikacija i razmjena informacija s obiteljima“ povećava i samoprocjena zadovoljstva odgojitelja suradnjom s obiteljima kao i da su sva tri ispitana standarda kvalitete suradnje s obiteljima međusobno povezana. Analizom podataka utvrđeno je da odgajatelji kao jake strane suradnje s obiteljima, slabe strane suradnje s obiteljima te prilike za unapređenje suradnje s obiteljima najčešće navode elemente standarda „Komunikacija i razmjena informacija s obiteljima“, dok najmanje navode elemente „Korištenje resursa zajednice.“Through daily communication between ECEC teachers and families, active participation is encouraged, which in turn contributes to the development of collaborative relationships that strive toward partnership. The quality of such relationships varies in each institution. It depends on the participants themselves, their individual differences in character and experience, and the institution itself. While in some institutions the family takes an active role, in others, it acts merely as an observer of the educational process. The aim of this research is to examine the quality and modalities of cooperation between families and early childhood education institutions, gaining insight into the experiences and challenges associated with monitoring and improving this area of quality, with a special emphasis on elements of the self-evaluation process. A total of 89 ECEC teachers employed in early childhood education institutions in the Republic of Croatia participated in the research conducted through an online survey. Elements of the self-evaluation framework for early childhood education institutions (Handbook for Self-Evaluation of Early Childhood Education Institutions, 2012) and quality indicators according to ISSA’s definition of quality pedagogical practice (handbook “Theory into Practice - Handbook for Professional Development of Educators” by Tankersley et al., 2012) were used to develop the instrument for this research. Three quality standards from the “Family and Community” domain were selected, and the corresponding indicators of quality pedagogical practice were used as questionnaire items. The results show that the most frequent modalities of cooperation between ECEC teachers and families are parent meetings (N=72) and individual conversations (N=70), while webinars (N=1) and forums (N=2) are the least frequent. The presented results indicate that ECEC teacher rate their satisfaction with cooperation with families highly. Additionally, ECEC teachers rate the quality of the “Promoting Partnerships with Families” standard and the “Using Community Resources” standard as average, while they rate the quality of the “Communication and Information Exchange with Families” standard as high. The standards were examined concerning age, years of work experience, level of education of ECEC teachers, and structural variables at the institutional level (composition of the child group, institution founder, institutional support for parents in fulfilling their parental role). The obtained results show that with the increase in the quality of the “Promoting Partnerships with Families” standard and the “Communication and Information Exchange with Families” standard, ECEC teachers self-assessment of satisfaction with cooperation with families also increases, and that all three examined standards of the quality of cooperation with families are interrelated. Data analysis revealed that ECEC teachers most frequently cite elements of the “Communication and Information Exchange with Families” standard as strengths, weaknesses, and opportunities for improving cooperation with families, while they least frequently cite elements of the “Using Community Resources” standard
Košarka u funkciji poboljšanja kinantropoloških obilježja djece rane školske dobi
No full textCilj ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj učenja i igranja košarke tijekom nastave Tjelesne i zdravstvene kulture na kinantropološka obilježja djece. Istraživanje je provedeno u trajanju od tri mjeseca, pri čemu je eksperimentalna skupina djece sudjelovala u specifičnom programu košarkaške igre, dok je kontrolna skupina pohađala redovitu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture bez dodatnih aktivnosti vezanih uz košarku. Kinantropološka obilježja koja su bila u fokusu uključuju tjelesnu visinu, tjelesnu težinu, indeks tjelesne mase (BMI), skok u dalj s mjesta, izdržaj u visu zgibom, podizanje trupa u 30 sekundi, plenk, poligon natraške, pretklon u sjedi raznožno, trčanje tri minute. Mjerenja su obavljena na kraju istraživačkog perioda
Fitness of children of early school age
No full textDjeca mlađe školske dobi ključna su skupina koja bi trebala razvijati navike zdravog života, a fitnes, kao i svaki oblik tjelesne aktivnosti igra važnu ulogu u tom procesu. Kroz vježbanje, djeca razvijaju motoričke vještine, koordinaciju i ravnotežu, što im pomaže u svakodnevnim aktivnostima i sportskim igrama. Osim toga, tjelesna aktivnost smanjuje rizik od pretilosti i bolesti povezanih s neaktivnim načinom života. Fitnes obuhvaća različite oblike vježbanja i sportskih aktivnosti koje potiču tjelesno zdravlje i dobrobit pojedinca, a utječu i na morfološka, motorička i funkcionalna postignuća djeteta, stoga ga je potrebno uvrstiti u godišnji izvedbeni kurikulum tijekom realizacije nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Fitnes treninzi uključuju vježbe snage, kardio treninge, istezanje i sudjelovanje u različitim sportskim aktivnostima. Stvaranje navike vježbanja u ranim godinama može imati dugoročne pozitivne efekte na cjelokupno zdravlje pojedinca. Cilj ovog rada je utvrditi morfološka, motorička i funkcionalna obilježja djece rane školske dobi u inicijalnoj i finalnoj provjeri te eventualne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine gdje će eksperimentalna skupina sudjelovati u fitnes programu. U istraživanju su sudjelovali učenici drugog razreda osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu, od kojih je jedan razred bio kontrolna skupina koja je brojala dvadesetero djece te drugi razred koji je bio eksperimentalna skupina i brojala dvadesetero djece, ukupno četrdeset učenika. Djeca koja su provodila eksperiment sudjelovala su u fitnes programu za djecu koji se je provodio na satu Tjelesne i zdravstvene kulture u razdoblju od dva i pol mjeseca. Učenici eksperimentalne, kao i kontrolne skupine, bili su mjereni sa tri morfološke mjere: visina tijela (visina) masa tijela (masa) iz kojih je izveden indeks tjelesne mase (BMI). Nadalje, učenici su bili mjereni sa šest varijabli kojima su se provjeravale motoričke sposobnosti: plank (plenk), pretklon raznožno (sjed), skok u dalj (skok), podizanje trupa trideset sekundi (trbuh 30), poligon natraške (poligon) i izdržaj u visu zgibom (zgib). Jednim testom mjereno je trčanje tri minute pomoću kojeg se učenicima provjeravala aerobna izdržljivost. Jedna od hipoteza je glasila da postoji statistički značajna razlika između finalnog stanja kontrolne i eksperimentalne skupine. Proučavajući rezultate, na temelju analize t-testa razlike aritmetičkih sredina između finalnog stanja kontrolne i eksperimentalne grupe, možemo zaključiti da postoje određene razlike u rezultatima, ali većina tih razlika nije statistički značajna.Children of younger school age are a key group that should develop healthy lifestyle habits, and fitness, like any form of physical activity, plays an important role in this process. Through exercise, children develop motor skills, coordination and balance, which helps them in everyday activities and sports games. In addition, physical activity reduces the risk of obesity and diseases associated with an inactive lifestyle. Fitness includes various forms of exercise and sports activities that promote physical health and well-being, and also affect the morphological, motor, and functional achievements of the child. Therefore, it is necessary to include it in the annual performance curriculum for Physical and Health Education classes. Fitness training includes strength exercises, cardio training, stretching, and participation in various sports activities. Creating an exercise habit in the early years can have long-term positive effects on overall health. This study aims to determine the morphological, motor and functional characteristics of children of early school age in the initial and final examination, and possible differences between the experimental and control groups where the experimental group will participate in the fitness program Second-grade students of the Ivana Brlić-Mažuranić elementary school in Ogulin participated in the research. One class was the control group with twenty children, and the other class was the experimental group with twenty children, making a total of forty students. The children in the experimental group participated in a fitness program during the Physical and Health Education class over two and a half months. Students in both the experimental and control groups were measured with three morphological measures: body height (height), and body mass (mass), from which the body mass index (BMI) was derived. Furthermore, the students were measured using six variables that were used to assess motor skills: plank (plank), forward bend (sit), long jump (jump), torso raises for thirty seconds (abdominal 30), backbend polygon (polygon), and endurance in an overhead pull-up (pull-up). One test measured running for three minutes to asses students' aerobic endurance. One hypothesis stated that there is a statistically significant difference between the final states of the control and experimental groups. Based on the t-test analysis of the difference in arithmetic means between the final states of the control and experimental groups, we can conclude that there are certain differences in the results, but most of these differences are not statistically significant
Igre u izvannastavnim glazbenim aktivnostima
No full textIzvannastavne i izvanškolske aktivnosti u osnovnoj školi imaju dugu tradiciju i
obuhvaćaju različite programe koji se odvijaju izvan redovne nastave, unutar školskih
prostora, s ciljem uključivanja što većeg broja učenika, bez obzira na njihove sposobnosti.
Ove aktivnosti predstavljaju prostor za razvoj različitih aspekata učenikove ličnosti te
pružaju mogućnost opuštanja i druženja. Sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima
omogućuje učenicima da steknu nova znanja, unaprijede svoje glazbene vještine te
potaknu svoju maštu i kreativnost kroz izvođenje vlastitih umjetničkih djela. Aktivnosti
potiču razvoj socijalnih vještina, timskog rada te potiču odgovornost i stvaranje radnih
navika kod učenika. Ključnu ulogu u organizaciji i provedbi izvannastavnih (glazbenih)
aktivnosti ima učitelj. Njegova uloga je da motivira, vodi i inspirira učenike, osiguravajući
uspješnost tih aktivnosti. Također, važno je da učitelj stvori pozitivno i motivirajuće
okruženje na satovima izvannastavnih aktivnosti, potičući međusobno poštovanje,
suradnju te radost u glazbenom stvaralaštvu. Kroz takav pristup, učenici se osjećaju
potaknuti i inspirirani te imaju priliku razviti svoje talente i interese u glazbenom području,
što pridonosi njihovom cjelokupnom osobnom i akademskom razvoju. Ovaj diplomski rad
istražuje ključnu ulogu igara u izvannastavnim glazbenim aktivnostima te njihov utjecaj
na glazbeni razvoj djece. Fokusiran na područje glazbene pedagogije, rad analizira
različite vrste igara i njihovu primjenu u obrazovnom kontekstu. Kroz pregled relevantne
literature i istraživanja, istražuju se koristi igara u poticanju glazbene kreativnosti,
socijalne interakcije te razvoja glazbenih vještina kod djece svih dobnih skupina. Posebna
pažnja posvećuje se strategijama za uspješnu integraciju igara u nastavni plan i program
izvannastavnih glazbenih aktivnosti. Cilj ovog rada je pružiti korisne smjernice i
doprinijeti boljem razumijevanju uloge igara u poticanju glazbenog učenja i
sveobuhvatnom razvoju djece u izvannastavnim glazbenim aktivnostima
Zastupljenost rodnih stereotipa u projektima objavljenim u časopisu „Dijete vrtić obitelj“ u periodu 1999. – 2009
No full textOvaj radi bavio se istraživanjem prisutnosti rodnih stereotipa u projektima iz časopisa Dijete, vrtić, obitelj“ u razdoblju od 1999. godine do 2009. godine. Cilj ovog rada bio je utvrditi broj projekata u zadanome razdoblju, inicijativu za provođenje projekata, dominantne sudionike projekta, broj projekata u kojima je odgajatelj ili vanjski suradnik muškarac, potiče li okolina jednakost i u koliko su projekata uočena stereotipna ponašanja kod djece
Artistic Expression of the Emotions of Children of an Early Age
No full textU ovom radu istražuje se rast i razvoj djece tijekom različitih razvojnih faza, s posebnim
fokusom na emocionalni razvoj i likovno izražavanje. Razmatra se utjecaj bioloških i okolišnih
čimbenika na razvoj, kao i važnost individualnih razlika među djecom. Likovno izražavanje
prepoznato je kao značajan alat za poticanje i razumijevanje emocija kod djece rane i predškolske
dobi. Navode se smjernice odgajateljima za stvaranje poticajnog okruženja koje podržava dječji
emocionalni razvoj i likovno izražavanje emocija djece rane dobi. Crtežima, slikama i drugim
likovnim produktima djeca mogu prikazati svoje unutarnje osjećaje, istražiti i razumjeti svoje
emocionalne reakcije te komunicirati s okolinom na jedinstven i osoban način. U ranoj dobi, kada
djeca još nemaju potpuno razvijene verbalne sposobnosti, likovna umjetnost postaje ključan alat
za emocionalnu komunikaciju. Uporabom boja, oblika i linija, djeci rane dobi omogućuje se da
izraze svoja emocionalna stanja, potičući im kreativnost, samoistraživanje i samopouzdanje.This final thesis explores the growth and development of children through different
developmental stages, with a special focus on emotional development and artistic expression. The
impact of biological and environmental factors on development is considered, as well as the
importance of individual differences among children. Artistic expression is recognized as an
important tool for stimulating and understanding emotions in children of early and preschool age.
The paper also provides guidelines for educators to create a stimulating environment that supports
children's emotional development and artistic expression of emotions in early childhood. Artistic
expression of emotions in children is an important aspect of their emotional development. Through
drawings, painting and other forms of art, children can show their inner feelings, explore and
understand their emotional reactions and communicate with the environment in a unique and
personal way. At an early age, when children do not yet have fully developed verbal abilities, art
becomes a key tool for emotional communication. The use of colors, shapes and lines allows
children to express their emotional states, giving them freedom and creative space for self
exploration and building confidence
Integrated Content for Teaching Children Motor Skills for Overcoming Obstacles
No full textRana i predškolska dob period je snažnog i cjelovitog razvoja djeteta, čija je silina gotovo
neusporediva sa svim kasnijim razdobljima u životu. U tom periodu dijete upoznaje sebe, naglo
se razvija u svim domenama te upoznaje svijet koji ga okružuje, prirodno integrirajući sadržaje
s kojima se susreće. Već od rođenja, kada urođene reflekse postupno zamjenjuje kontrolirani
pokret, on je djetetu istovremeno i biotička potreba, i uvjet pravilnog rasta, razvoja i opće
dobrobiti, i sredstvo istraživanja okoline. Upravo zato rad analizira teoriju integriranog učenja
uz pokret, novog smjera pristupu integriranom učenju djece rane i predškolske dobi. Analiza
se temelji na teorijskim znanjima i dosadašnjim spoznajama o navedenoj temi, a s obzirom da
se svi programski odgojno-obrazovni sadržaji temelje na biotičkim motoričkim sadržajima, rad
naglasak stavlja na usavršavanje motoričkih obrazaca pri svladavanju otpora. Cilj rada je
prikazati pregled motoričkih sadržaja za svladavanje otpora, koji će predstaviti sredstvo za
integraciju i kvalitetnije usvajanje određenih životno-obrazovnih tema u odgojno-obrazovnom
radu s djecom rane i predškolske dobi.Early and preschool age is a period of strong and integral development of a child, whose
strength is almost incomparable to all later periods in life. During early and preschool age, the
child gets to know himself, develops rapidly in all domains and gets to know the world around
him naturally integrating different contents he encounters. From birth, when innate reflexes are
gradually replaced by controlled movement, movement is both: a biotic need for the child, a
condition for proper growth, development and general well-being and a means of exploring the
environment. This is precisely why the paper analyzes the theory of integrated learning with
movement, a new approach to the integrated learning of children of early and preschool age.
The analysis is based on theoretical knowledge and previous knowledge on the mentioned
topic. Since all program contents that are implemented in work with children of early and
preschool age are based on biotic motor contents, the work emphasizes the improvement of
motor patterns when overcoming resistance. The goal of the paper is to present an overview of
motor content for overcoming resistance, which will present a means for integration and better
adoption of certain life-educational topics in educational work with children of early and
preschool age
Spirituality in Alternative Programmes (Early and Preschool Education)
No full textHolistički pristup odgoju i obrazovanju djece rane i predškolske dobi podrazumijeva stvaranje i osiguranje uvjeta za njihov fizički, psihički, ali i duhovni razvoj. Mogućnosti za razvoj duhovne komponente osiguravaju alternativni programi. Duhovnost je kompleksan pojam koji se interpretira na razne načine, stoga se radom želi prikazati razvoj duhovne komponente djeteta u odgojno obrazovnim programima alternativne orijentacije.A holistic approach to the upbringing and education of children of early and preschool age implies the creation and ensurance of conditions for their physical, psychological, but also spiritual development. Possibilities for the development of the spiritual component are provided by alternative programs. Spirituality is a complex term that is interpreted in various ways, therefore the aim of this final paper is to show the development of the spiritual component of a child in educational programs of an alternative orientation
Glazbene aktivnosti u primarnom obrazovanju
No full textGlazba je sveprisutna u ljudskom životu stoga ne postoji sumnja u njezinu moć. S obzirom da
utječe na različite aspekte čovjekove osobnosti; kognitivni, psihomotorni i socio-emocionalni
razvoj, oduvijek je bila sastavni dio odgoja i obrazovanja. Nastava Glazbene kulture nastoji
unaprijediti učenikov estetski razvoj, kreativnost, njegove glazbene sposobnosti, interese te
osposobiti ga za život u multikulturnom svijetu. Glazbene aktivnosti kao i kurikulum nastavnog
predmeta Glazbena kultura mijenjali su se kroz povijest. Bez obzira što je prije par godina došlo
do kurikularne reforme kojoj je glavni cilj cjeloviti razvoj učenika tj. stavlja se naglasak na
istraživanje, promatranje, povezivanje i rješavanje problema, u središtu suvremene nastave
glazbe i dalje je najzastupljenija aktivnost slušanja i upoznavanje glazbenih djela. Time se kod
učenika potiče razvijanje glazbenog ukusa, dok su aktivnosti pjevanja, sviranja i glazbenog
stvaralaštva stavljene po strani. Prije svega bi učitelji trebali buditi kreativnost i inovacije u
nastavi svih nastavnih predmeta, utjecati na kvalitetnu komunikaciju, poticati suradničko
učenje, a odmicati se od formalnog poučavanja. Iako suvremene škole elaboriraju više
sastavnica, prvobitne misli i ideje počinju na individualnoj razini tj. od učitelja, njegove
kompetentnosti, otvorenosti, fleksibilnosti, spremnosti na cjeloživotno obrazovanje,
kreativnosti, inovativnosti i naposljetku motiviranosti. U ovom radu govorit će se o utjecaju
glazbe, povijesnom razvoju nastave glazbe u Hrvatskoj, dokumentima nastavnog predmeta,
kurikularnoj reformi Škola za život, glazbenim aktivnostima (nastavnim, izvannastavnim i
izvanškolskim) te o ulozi i važnosti učitelja u provedbi glazbenih aktivnosti
The Meaning of Rhythm in Waldorf Pedagogy
No full textWaldorfska pedagogija je pedagogija koja se temelji na radu i učenju Rudolfa
Steinera. Riječ je o pedagogiji koja odgoj kao proces odrastanja vidi kroz pravo svakog ljudskog bića da postane i razvije u skladu i ravnoteži sve svoje potencijale što ih je kao pojedinac rođenjem donio sa sobom. Takva mogućnost dana je antropozofskim pogledom na svijet, što čini osnovu odgoja i obrazovanja waldorfske pedagogije. Stoga se u radu želi opisati I analizirati značenje ritma koji predstavlja jedno od načela odgojno - obrazovnog djelovanja u duhu ove pedagogije, a djeci pruža određenu sigurnost predvidljivim slijedom zbivanja I događanja.Waldorf pedagogy is a pedagogy based on the work and teachings of
Rudolf Steiner. It is a pedagogy that sees education as a process of growing up through the right of every human being to become and develop in harmony and balance all his potentials that he brought with him as an individual at birth. Such a possibility is given by the anthroposophical view of the world, which forms the basis of Waldorf pedagogy. Therefore, the paper aims to describe and analyze the meaning of rhythm, which represents one of the principles of educational activity in the spirit of this pedagogy, and provides children with a certain security through
a predictable sequence of events