Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Optimal age for starting learning a foreign language
Get PDFRad govori o počecima učenja stranog jezika te se fokusira na dob u kojoj su ti počeci optimalni. U uvodnim poglavljima, rad opisuje teorijske pravce koji objašnjavaju načine usvajanja jezika kao i proces usvajanja materinskog i stranog jezika. Kako bi se ustanovilo koja je dob optimalna za početak usvajanja stranog jezika, u radu se prikazuju karakteristike usvajanja jezika u ranoj i predškolskoj dobi i u odrasloj dobi te se na osnovi usporedbe argumentiraju prednosti početka učenja u određenoj dobi. Nabrajanjem argumenata za optimalnost učenja u svakoj dobi, utvrđuju se određene prednosti koje prevladavaju nad prednostima druge dobi te se onda u posljednjem poglavlju sjedinjuju različiti argumenti, povezuju u smislenu cjelinu i daje se odgovor na pitanje koja je dob uistinu optimalnija za početak učenja stranog jezika.This paper talks about the beginnings of foreign language acquisition and it focuses on the age in which the beginnings are the most optimal. In the introductory chapters, theoretical directions which explain the ways of acquiring a language as well
as the process of mother tongue and foreign language are explained. In order to establish the optimal age for starting learning a foreign language, the paper presents characteristics of language acquisition in early and preschool age and in adult age and on the basis of comparison the benefits of starting in a certain age are argumented. Listing the arguments for optimality of learning in each age, the benefits that dominate over the benefits of the other age are stated. The last chapter unites different arguments in a meaningful whole and gives the answer to the question of which age is more optimal for starting learning a foreign language
Stavovi odgajatelja prema primjeni farmakološkog pristupa ublažavanju problema poremećaja pažnje s hiperaktivnošću
No full textIstraživanje stavova i uvjerenja odgajatelja prema farmakološkom pristupu ublažavanju problema poremećaja pažnje s hiperaktivnošću dobiva na značaju zbog sve učestalije prakse u mnogim zemljama da se simptomi ADHD-a ublažavaju lijekovima kod djece već u predškolskoj dobi.
Osim uvjerenja, u ovome se radu istraživalo znanje o biomedicinskom modelu ADHD-a, educiranost i iskustvo odgajatelja te postoji li povezanost uvjerenja sa znanjem, educiranošću i iskustvom. Ispitala se potom povezanost znanja odgajatelja sa educiranošću i iskustvom.
U istraživanju je sudjelovalo 208 sudionika iz 12 dječjih vrtića. Prosječna dob sudionika je M= 43,22 (SD=11,54) te prosječne dužine radnog staža od M=18,07 (SD=12,58).
Rezultati u ovom istraživanju pokazali su neodlučnost sudionika prema primjeni farmakološkog pristupa ublažavanju problema poremećaja ponašanja s hiperaktivnošću kao i nedostatak znanja o ADHD-u i farmakološkom tretmanu. Sudionici su izrazili nedovoljnu educiranost o poremećaju tijekom formalnog obrazovanja i nakon njega te vrlo malo iskustva u radu s djecom s ADHD-om. Pozitivna uvjerenja prema farmakološkom pristupu ublažavanju problema ADHD-a iskazli su oni sudionici koji imaju više znanja o poremećaju i farmakoterapiji. U pogledu povezanosti uvjerenja i educiranosti te uvjerenja i iskustva pokazalo se da ne postoji povezanost. Jednako tako povezanost nije potvrđenja između znanja i educiranosti te znanja i iskustva.
Ovi rezultati ukazuju na važnost unaprijeđenja obrazovnog sustava i razvoja programa cjeloživotnog obrazovanja na temu poremećaju ponašanja s hiperaktivnošću u cilju razvijanja kompetentnosti odgajatelja u inkluzivnom odgojno- obrazovnom procesu.Studying kindergarten teachers’ views and attitudes towards a pharmacological approach to treating the problem of attention deficit hyperactivity disorder is gaining importance due to the increasing tendency in many countries to treat ADHD symptoms in children with the use of medication, starting already from preschool age.
In addition to attitudes, this paper also examines the body of knowledge on the biomedical model of ADHD and the knowledge and experience of teachers, as well as exploring whether this issue is related to level of knowledge, training and experienced. After this, the correlation between kindergarten teachers’ knowledge and their level of training and experience was also examined.
The research involved 208 participants from 12 kindergartens. The average age of the participants was M= 43.22 (SD=11.54), and the average length of their service was M=18.07 (SD=12.58).
The research results showed that the participants were undecided in relation to the application of a pharmacological approach to alleviate the problem of attention deficit hyperactivity disorder, as well as that they lacked knowledge on ADHD and its pharmacological treatment. The participants reported a lack of training about the disorder during their formal education, as well as scant experience in working with children with ADHD. Positive attitudes towards a pharmacological approach to alleviating ADHD symptoms were expressed by those participants that possessed greater knowledge of the disorder and pharmacotherapy. In regard of the connection between attitudes and level of knowledge and between attitudes and experience, no correlation was determined. Likewise, no correlation was found between level of knowledge and training and between knowledge and experience.
These results point towards the importance of improving the education system and developing lifelong learning programmes on the topic of attention deficit hyperactivity disorder for the purpose of developing kindergarten teachers’ competencies within an inclusive educational process
Glazba, poticaj za kreativno izražavanje djece predškolske dobi : Hrvatski
No full textEstetski glazbeni odgoj uključuje ljubav i potragu za ljepotom koja se nalazi u umjetnosti, glazbi i pokretu, te stvara prilike za kreativno izražavanje emocija i ideja djece predškolske dobi. Glazba i pokret potiču cjelokupni razvoj djece, uključujući kognitivne, fizičke, društveno-emocionalne i kreativne domene. Dok djeca slušaju i reagiraju iz njih kreativno i spontano izlazi izraz i pokret, motivirani su za komunikaciju, iznose ideje iz svoje mašte, misli i osjećaja, odnosno djeca stvaraju. Dakle, djeci treba stvoriti poticajnu situaciju koja im omogućava kreativno izražavanje kroz glazbu i pokret. U nastojanju da se što potpunije protumači pojam glazbene kreativnosti i stvaralaštva kod djece rane i predškolske dobi u ovom se radu ponajprije usredotočujem na razjašnjavanje pojamova kreativnosti i stvaralaštva, te njihove važnosti za cjeloviti razvoj djeteta. Naglasak se stavlja na razvoj glazbenih sposobnosti djece, s posebnim obzirom na glazbene kompetencije odgojitelja kao vrlo važnog faktora u poticanju glazbene kreativnosti djeteta. Glazbeni odgoj djeca ostvaruju u predškolskoj ustanovi tako što im odgojitelj stvara što više glazbenih situacija. To su pjevanje, sviranje na ritmičkim instrumentima, aktivno i pasivno slušanje glazbe te improvizacija na već poznate tekstove i melodiju. Upravo su kompetencije odgojitelja u glazbenom odgoju vrlo bitan elemen ovoga rada. Istraživanje je pokazalo da postoje preduvjeti za provođenje glazbenih aktivnosti s djecom rane i predškolske dobi, odgojitelji imaju volju i želju za radom kao i napredovanjem, iako je utvrđeno da bi glazbene kompetencije odgojitelja trebalo unaprijediti, jer se metodom improvizacije koristi mali postotak odgojitelja. Važna je spoznaja ovoga istraživanje kako se glazbeni odgoj provodi u odgojno-obrazovnim ustanovama, iako tradicionalnim pristupom, a manje se njeguje glazbeno stvaralaštvo i izražavanje inicijative djece.The aesthetic music education includes the search for love and beauty in art, music and motion. It creates opportunities for creative expression of emotions and ideas of pre-school children. Music and motion encourage the overall development of children, including cognitive, physical, socio-emotional and creative domains. Creative and spontaneous expression and movement emerge as children listen and respond. They are motivated to communicate, present ideas from their imagination, various thoughts and feelings – children create. Accordingly, children need to have a stimulating situation that enables them to express themselves creatively through music and motion. Attempting to better interpret the concept of musical creativity and creativity in children of early and pre-school age, the focus of this paper is primarily on clarifying the notions of creativity and creation, and their importance for the full development of the child. The emphasis is placed on the development of children's musical abilities, with special regard to the music competence of educators as a very important factor in encouraging the child's musical creativity. Children have musical education in preschool institutions in a way that their educator creates as many music situations as possible. These situations are singing, playing on rhythmic instruments, active and passive listening to music, and improvising on already familiar lyrics and melody. The competences of educators in music education are actually very important elements of this work. Research has shown that there are preconditions for conducting musical activities with children of early and pre-school age. Educators have the will and desire for work as well as for advancement, although it has been established that the musical competencies of educators should be improved since only a small percentage of educators utilizes the improvising method. An important finding of this research is that music education is surely being carried out in educational institutions but it has now a traditional approach while the musical creativity and expressing of children's initiative are being less nurtured
Utjecaj integriranog sportskog programa na razvoj kinantropoloških obilježja i motoričkih znanja djece predškolske dobi
No full textCilj ovog rada je istražiti utjecaj integriranog sportskog programa na razvoj kinantropoloških obilježja i motoričkih znanja djece starosne dobi četiri godine u Dječjem vrtiću „Tamaris“ u razdoblju od 3 mjeseca. Kineziološka aktivnost utječe na usvajanje zdravog načina života, unaprjeđenje i stjecanje zdravstvenih, fizičkih i psihosocijalnih aspekata. Navike bavljenja sportom treba početi usvajati već u predškolskoj dobi. Odgajatelji sa kineziologom osmišljavaju sportski program koji je usmjeren na razvoj kinantropološke dimenzije djece. Istraživanje se provodilo na uzorku od 40 djece (20 djece sačinjavalo je eksperimentalnu skupinu, te 20 djece kontrolnu skupinu). Provedena su inicijalna i finalna mjerenja u testu prenošenja kockica, hodanje unatrag, podizanje trupa, skok u dalj iz mjesta, pretklon u sjedu, trčanja 3 minute, te mjerenje tjelesne visine i tjelesne težine na temelju kojih će se izračunat i body mass indeks. Kontrolna skupina nije bila uključena u provedbu sportskog programa. Dobiveni rezultati su potvrdili da su skupine bez obzira na sudjelovanje ili ne sudjelovanje u kineziološkom programu značajno poboljšale i proširile kinantropološka obilježja i motorička znanja. S toga je potvrđena prva hipoteza, ali ne i druga hipoteza. Rezultati su pokazali da nema značajne razlike između skupina u inicijalnom mjerenju, te je potvrđena treća hipoteza. Nadalje, eksperimentalna skupina koja je sudjelovala u kineziološko programu nije značajnije napredovala, te se četvrta hipoteza nije potvrdila u odnosu na kontrolnu skupinu
The homeroom class as a form of managing and leading the class
Get PDFVisoka kvaliteta znanja iz područja koja se u osnovnim školama podučavaju i poznavanje nastavnih metoda i pravila učiteljima nisu dovoljna za uspješan rad s razredom. Odlučni i savjesni učitelji, ukoliko se koriste odgovarajućim upravljačkim i voditeljskim kompetencijama, mogu doprinijeti kvaliteti vlastitog rada, ali i kvaliteti razrednog ozračja. Budući da upravljačke i voditeljske kompetencije podrazumijevaju neposredan rad s razredom, učiteljima preostaje jedini neposredni oblik nastave s razredom, sat razrednika. Svrha ovog rada je istražiti primjenu sata razrednika u osnovnim školama, prikupiti podatke i osobna iskustva učitelja te pokazati važnost sata razrednika u upravljanju i vođenju razreda. Interes za ovakvo istraživanje proizlazi iz činjenice kako na učiteljskim fakultetima ne postoji sustavno osposobljavanje učitelja za takav oblik nastave pa većini budućih učitelja nedostaje svijesti i sposobnosti što bi i na koji način bi trebali raditi na satu razrednika. Cilj istraživanja je analizom podataka ispitati razlike u stavovima učitelja razredne nastave o ulozi i organizaciji sata razrednika te njihovom osjećaju odgovornosti u ulozi vođe razrednog odjela. Istraživanje propituje različite pristupe vođenja satova razrednika s posebnim osvrtom na međusobne odnose, komunikaciju u učionici i razredno ozračje. Prilikom ispitivanja uzete su u obzir razlike u stavovima učitelja razredne nastave s obzirom na njihov radni staž i stručnu spremu. Za potrebe rada provedeno je empirijsko neeksperimentalno istraživanje anketiranjem učitelja iz gradova Koprivnice, Zagreba, Ogulina i Rijeke.For schoolteachers having a high quality of knowledge in the domains which are being taught in middle schools together with knowing the teaching methods and rules isn’t enough for successful work with the class. Determined and conscientious schoolteachers can contribute to the quality of their own work and the quality of the class environment if they use suitable managment and managerial competences. Since managment and managerial competences imply immediate work with the class, teachers have one remaining immediate form of class called homeroom class. The purpose of this thesis is to investigate the application of the homeroom class in middle schools, collect data and schoolteachers personal experiences and to show the importance of the homeroom class in managing and leadership the class. The interest for this research comes from the fact that there isn't a systematic training of teachers for this form of class on the scholastic facultys so most future schoolteachers lack the conscience and ability on what and how to work these types of classes. The goal of this research is to examine the diferences by analyzing data in the attitudes of schoolteachers towards the role and organization of the homeroom class and their sense of responsibility in their role as the leader of the class. The research examines different approaches in managing the homeroom class with a special overview of mutual relationships, communication in the classroom and the class environment. The differences in the schoolteachers attitudes that may have been caused by their different work experiences and qualifications were taken into account during this research. For the needs of the thesis a empirical non – experimental research was conducted by interviewing schoolteachers from Koprivnica, Zagreb, Ogulin and Rijeka
Social-interpersonal creativity and phases of moral resonance of students
Get PDFMoralni razvoj podrazumijeva proces promjena u djetetovom načinu razmišljanja, shvaćanjima i ponašanjima o tome što se smatra dobrim, pravednim i poštenim, a što ne. Ovim radom naglašena je vrijednost moralnog razvoja i njegovog poticanja kroz kreativno izražavanje učenika. Radom se obuhvaća pregled karakteristika moralnog razvoja djece od prvog do četvrtog razreda osnovne škole odnosno od sedme do desete godine života te izdvaja načine i oblike potencijalne kreativnosti kroz primjenu EPoC testa u domeni socijalno-interpersonalne kreativnosti, integrirajući ga u sustav odgoja i obrazovanja. Cilj istraživanja je ispitati razinu moralnog razvoja djece od prvog do četvrtog razreda putem ispitivanja potencijalne kreativnosti. Analiza rezultata pokazala je da postoji značajna povezanost između moralnog rezoniranja i socijalno-interpersonalne kreativnosti u odnosu s grupom vršnjaka.Moral development implies a process of change in the child's way of thinking and a understanding of what is considered good and honest. This work emphasizes the value of moral development and its encouragement through the creative expression of students. The paper covers an overview of the characteristics of the moral development of children from the first to the fourth grade of the elementary school, ie from the seventh to the tenth year of life, and outlines the ways and forms of potential creativity through the application of the EPoC test in the domain of social interpersonal creativity, integrating it into the system of education. The aim of the research is to examine the level of moral development of children from the first to the fourth grade by examining potential creativity. Analysis of the results showed that there is significant correlation between moral reasoning and social and interpersonal creativity in comparison with a group of peers
Zastupljenost likovnih područja u likovnim aktivnostima u vrtiću
Get PDFLikovno stvaralaštvo važna je komponenta u cjelovitom dječjem razvoju. Pritom je važno omogućiti djetetu da se likovno izražava u svim likovnim područjima, i to od najranije dobi, koristeći se raznovrsnim likovnim tehnikama i materijalima. Na taj način dijete eksperimentira, razvija istraživačko razmišljanje i bogati vlastita iskustva i doživljaje. U radu se istražuje u kojoj su mjeri zastupljena pojedina likovna područja u vrtićima, na koji način i u kojem omjeru. Također se iznose mišljenja i preporuke koje se odnose na rad odgajatelja, kako bi djeci omogućili što učinkovitiji razvoj na likovnom, ali i ostalim područjima.
Provedenim istraživanjem na uzorku od 27 odgajateljica iz dva riječka dječja vrtića, PPO Potok i PPO Rastočine, dobivena je povratna informacija o zastupljenosti pojedinih likovnih područja u radu s djecom predškolske dobi. Podaci su dobiveni pomoću ankete za odgajatelje te obrađeni u Microsoft Excel programu. Analizom rezultata ankete utvrđena je razina zastupljenosti pojedinih likovnih područja, kao i najčešći razlozi zbog kojih su neka područja više, odnosno manje zastupljena u radu s djecom predškolske dobi
Uvjeti za razvoj rane pismenosti djece rane i predškolske dobi
Get PDFRana pismenost razvija se tijekom rane i predškolske dobi djece, a odnosi na sve što djeca znaju o čitanju i pisanju prije početka formalnog obrazovanja. Cilj ovog rada bio je analizirati zastupljenost pojedinih vrsta televizijskih sadržaja namijenjenih djeci i tema istih te omjer domaćih i stranih televizijskih sadržaja unutar svakog pojedinog televizijskog programa obuhvaćenog istraživanjem, a svrha rada bila je ispitati mogu li crtane i animirane serije biti u funkciji razvoja rane pismenosti djece rane i predškolske dobi. Uzorak istraživanja činilo je pet televizijskih programa hrvatske televizije, HRT 2, RTL, NOVA TV, RTL KOCKICA i DOMA TV. Mjerni instrumenti korišteni u ovom radu bili su prethodno izrađeni „Popis televizijskih sadržaja na programima hrvatske televizije (HRT 2, RTL, NOVA TV, RTL KOCKICA, DOMA TV) namijenjenih djeci rane i predškolske dobi“ te „Obrazac za analizu crtanih i animiranih namijenjenih djeci“. Dobivenim rezultatima utvrđeno je da se u sklopu navedenih programa hrvatske televizije prikazuju raznovrsni sadržaji namijenjeni djeci, da su najčešće prisutne teme zabavni/edukativno-zabavni sadržaji te da su više zastupljeni strani u odnosu na domaće televizijske sadržaje. Rezultati su pokazali da crtane i animirane serije mogu biti u funkciji razvoja rane pismenosti djece rane i predškolske dobi postoji povezanost. Rezultati prikazani u radu mogu biti smjernica za daljnje i opširnije istraživanje ove teme te mogu služiti kao materijal za raspravu o povezanosti crtanih i animiranih serija namijenjenih djeci rane i predškolske dobi s razvojem njihove rane pismenosti.Early literacy develops during early and preschool age, and relates to everything children know about reading and writing before the formal education. The main aim of this research was to analyze the representation of certain types of television content intended for children and their theme, the ratio of domestic and foreign television content within each of the individual television programs covered by the research. The purpose of this research was to examine if cartoon and animated series + can be in the function of developing early literacy. A sample of the research consisted of five television programs of Croatian television, HRT 2, RTL, NOVA TV, RTL KOCKICA and DOMA TV. The instruments used in this research were "Popis televizijskih sadržaja na programima hrvatske televizije (HRT 2, RTL, NOVA TV, RTL KOCKICA, DOMA TV) namijenjenih djeci rane i predškolske dobi" and "Obrazac za analizu crtanih i animiranih namijenjenih djeci". The results show that within the programs of Croatian television programs are presented various contents intended for children. It is also shown that there are most often presenting themes of fun / educational-fun content and that most of the television content is by foreign production. The results have shown that cartoon and animated series can be in the function of developing early literacy. The results presented in this research may be guidelines for further and more extensive research of this topic and can serve as a discussion material on the relationship between cartoon and animated series intended for early and preschool aged children with the development of their early literacy
Samoiskazana spremnost uspostavljanja bliskih odnosa u budućih učitelja i odgajatelja: relacije s godinama studiranja i studijskim programom
Get PDFTemeljni cilj: Utvrditi samoiskazanu spremnost uspostavljanja bliskih odnosa u budućih učitelja i odgajatelja s obzirom na relacije s godinama studiranja i studijskim programom. Istraživanje je provedeno na uzorku (N=291) studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Koristio se jedan mjerni instrument u kojem je mjerena između ostalih koncepata i samoiskazana sposobnost uspostavljanja bliskih odnosa prevedenom skalom autora Grifin i Bartolomew (1994). Prema osnovnim rezultatima istraživanja budući učitelji i odgajatelji uglavnom imaju prema vlastitom samoiskazu teorijski poželjne sposobnosti uspostavljanja bliskih odnosa premda kod jednog dijela studenata postoje očekivanja da će ti aspekti njihove osobnosti tek sazrjeti. Obzirom na relacije s godinama studiranja potvrđene dvije pozitivne relacije od ukupno njih 30. Kao zaključak se navodi važnost uspostavljanja i održavanja odnosa koji uvelike utječu na kvalitetu odgojno–obrazovne ustanove i potreba daljeg istraživanja ove teme
Djelo Voje Radoičića kao poticaj za likovno stvaralaštvo djece rane i predškolske dobi
Get PDFVojo Radoičić je poznati riječki likovni umjetnik te nezaobilazna figura u hrvatskoj likovnoj umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Njegov likovni izraz karakterizira poetičnost, zaigranost i prepoznatljiv živi kolorit, zbog čega se njegova djela često dovode u korelaciju sa spontanošću dječjeg likovnog stvaralaštva. U radu se istražuju mogućnosti uporabe umjetničkih reprodukcija Voje Radoičića u poticanju likovnog izražavanja djece predškolske dobi, te utjecaj primjene ove vrste poticaja na razvoj kreativnosti i motivacije ispitane grupe djece. Rezultati istraživanja pokazuju određene kvalitativne promjene, a također mogu pomoći u planiranju daljnjih likovnih aktivnosti odgajatelja u dječjim vrtićima.Vojo Radoičić is a famous artist from Rijeka and an unavoidable figure in the Croatian art scene of the second half of the 20th century. His art expression is characterised as poetic, playfull and is well known for its lively coloring, causing his art pieces to often be compared to spontanious children art expression. In this paper, posibilities are being researched to use reproductions of Vojo Radoičić's art to encourage art expression in preschool children, and the impact of this kind of incentive on the development of creativity and motivation in the tested group of children. Research results show certain qualitative changes, and also can help preschool teachers in planning future art activities in kindergartens