Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Reflection techniques in a language-communication integrated curriculum
U ovom radu govori se o ulozi refleksije u sklopu jezično-komunikacijskog razvoja kod djece rane i predškolske dobi. Refleksijom u odgoju i obrazovanju smatra se (samo)evaluacija odgajateljevih postupaka koja sadrţava regulativnu i informativnu vrijednost. Dolaskom u odgojno-obrazovnu instituciju kod djeteta se razvijaju nova znanja, iskustva i vještine iz svih područja njegova razvoja, a osobito se razvija njegov jezično-komunikacijski razvoj. Iz tog razloga vaţno je promišljati o refleksiji kao sredstvu za unapreĎenje svakodnevnog rada, ali i u svrhu poticanja jezično-komunikacijskih kompetencija kod djece.
Cilj je rada dati teorijski pregled problematike korištenja refleksije u odgojno-obrazovnom radu, s posebnim naglaskom na korištenje refleksije u svrhu poticanja jezično-komunikacijskih kompetencija kod djece. TakoĎer, ţeli se istraţiti upotreba refleksije u praksi, tj. upotreba refleksije i poticanje jezično-komunikacijskog razvoja kod djece u vrtićima. Za potrebe empirijskog dijela ovoga rada, korišten je polustrukturirani intervju. Uzorak čine sedam odgajateljica. Podatci su dobiveni s pomoću provedenog intervjua koji je sadrţavao četiri pitanja. Odgovori su kasnije grupirani prema kategorijama. Svi rezultati upućuju na zastupljenost refleksije u (svakodnevnom) odgojno-obrazovnom radu, kao i u funkciji jezično-komunikacijskih kompetencija kod djece.This paper is discussing about the role of reflection within the language-communication development. Reflection in education means (self)evaluation of preschool teacher behaviour, which can contain regulative and normative value. By coming in education institution, a child develops new attainments, experience and skills, and inparticular he develops his language-communication development. For this reason, it is important to reflect on reflection as a means to improve everyday work, but also to encourage language-communication competences in children.
The aim of this paper is to give a theoretical overview of the problem of using reflection in educational work, with a special emphasis on the use of reflection in order to stimulate language-communication competences in children. It also seeks to explore the use of reflection in practice, ie, the use of reflection and the promotion of linguistic-communication development in kindergarten children. For the purposes of the empirical part of this paper, a semi-structured interview was used. The sample consists of seven educators. The data were obtained through an interview that contained four questions. Answers were later grouped by categories. All results point to the representation of reflection in (everyday) education work as well as in the function of language-communication competences in children
Dramatizacija u učenju engleskoga jezika u predškolskoj dobi
Cilj završnog rada na temu „Dramatizacija u učenju engleskog jezika u predškolskoj dobi“ bio je detaljno istražiti, proučiti i saznati utjecaj dramatizacije na učenje engleskog jezika kod djece predškolske dobi. Kroz istraživanje različitih članaka i istraživanja provedenih u tim člancima te knjigama s primjerima za učenje engleskog jezika i dramatizaciju dobiveni su zaključci da odgajatelj prilikom svoje interakcije sa djecom na engleskom jeziku trebao bi što više koristiti različite vrste dramatizacije kako bi djeca što bolje shvatila strane riječi. Zbog svoje prirode i okruženja, djeca predškolske dobi najviše i najbolje uče i shvaćaju kroz igru a odgajatelj je osoba koja ovdje za njih kako bi im proces učenja olakšali i prilagodili svakom djetetu
Vrednovanje programa jutarnjeg tjelesnog vježbanja u mješovitoj jasličkoj skupini
Cilj istraživanja bio je kvalitativno vrednovati izrađene programe, točnije različite vrste motoričkih sadržaja koju su namijenjene za provedbu aktivnosti jutarnjeg tjelesnog vježbanja s djecom jasličke dobi pomoću unaprijed osmišljenih sastavnica te analizirati razlike među istima.
U istraživanju je sudjelovalo 33 djece u dobi od 1.8 do 3.0 godine, polaznika redovitog programa predškole DV Rijeka. Uzorak varijabli kreiran je na temelju promatranja djece tijekom izvođenja različitih vrsta motoričkih sadržaja za provedbu aktivnosti jutarnjeg tjelesnog vježbanja, odnosno svi su sadržaji analizirani prema sljedećim sastavnicama koje ujedno čine varijable: provedivost, zainteresiranost, kvaliteta izvedbe tehnike, uključenost, usvojivost, trajanje te efikasnost u odnosu na cilj. Aktivnosti su snimane video kamerom te je za rezultate kvalitativne analize korištena metoda opservacije. Svaka varijabla pratila se tijekom neposrednog rada i naknadno pregledom video snimaka te od strane dva odagajatelja i studentice ocjenjena ocjenom: LOŠA (manje od 50% djece), DOBRA (više od 50% djece, ali ne svi) ili IZVRSNA (gotovo svi, odnosno – 2 do 3 djece) ovisno o procjeni.
Analiza rezultata je pokazala kako su motorički sadržaji tjelesnog vježbanja uz priču i multimediju pobudili veliki interes djece jasličke dobi te su u svim analiziranim sastavnicama ocjenjeni kao izvrsni. Opće pripremne vježbe ocjenjene su u pravilu kao LOŠE, a sadržaji trčanja bili su u potpunosti neprovedivi u odnosu na prostorno okruženje i ritam skupine.
Možemo reći da kod aktivnosti jutarnjeg tjelesnog vježbanja s djecom jasličke dobi treba težiti motoričkim sadržajima vježbanja uz priču i multimediju te kako je iznimno bitno da isti budu primjereni djeci s obzirom na njihove mogućnostima i sposobnostima kako bi mogli poticati optimalan rast i razvoj.
Ključne riječi: jutarnje tjelesno vježbanje, rana dob, motorički sadržaji
Klasične bajke u filmskim prilagodbama Walta Disneyja
Animirani filmovi u produkciji filmskog studija Walta Disneyja, snimljeni prema motivima klasičnih bajki Charlesa Perraulta, Jeanne-Marie Leprince de Beaumont i braće Grimm, klasici su svjetske kinematografske baštine. U radu se analiziraju Disneyjevi animirani filmovi: Snjeguljica i sedam patuljaka, Pepeljuga, Trnoružica, Ljepotica i Zvijer i Princeza i žabac s obzirom na filmska izražajna sredstva kojima su izvorne priče nadograđene. Analizom će se težiti između ostalog ustanoviti koji su razlozi dugovječnoj popularnosti Disneyjevih filmskih prilagodbi klasičnih bajki te njihova primjerenost djeci rane i predškolske dobi.Animated films produced by The Walt Disney Studios, which are filmed according to Charles Perrault’s, Jeanne-Marie Leprince de Beaumont’s and Grimm brothers’ classic fairy tales, are classics of world cinematography. This paper contains analyses of these Disney animated movies: Snow White and the Seven Dwarfs, Cinderella, Sleeping Beauty, Beauty and the Beast and The Princess and the Frog. They are analysed considering upgraded original stories. The analysis will seek, among other things, to identify the reasons for long-term popularity of Disney movies adaptations of classic fairy tales and their appropriateness for preschool children
Dobne razlike predškolske djece u konvergentno – integrativnoj likovnoj kreativnosti
Temeljno ljudsko pravo pojedinca je da mu se u potpunosti omogući da u najvećoj mjeri razvija svoje potencijale. Slunjski (2013) ističe da se stalne odrednice kreativnosti očituju u stvaranju ili predlaganju nečeg novog, stvaranju postojećeg poznatog predmeta s novim svojstvima ili karakteristikama, osmišljavanju novih mogućnosti koje još nisu viđene te izvođenju nečega na sasvim drugačiji način od uobičajenog. Maslow (1959, prema Supek, 1987) razlikuje spontanu kreativnost koja se vezuje uz dječju igru, stoga je naziva primarnom, za razliku od sekundarne koja se očituje u kontroliranoj i discipliniranoj djelatnosti. Eksperimentalnim istraživanjima Guilford (1971) započinje razlikovati divergentno mišljenje i konvergentno mišljenje. Ovim se istraživanjem stavlja naglasak na konvergentno – integrativno mišljenje mjerenjem likovne kreativnosti djece. Ispitana je povezanost dobi djece sa likovnom domenom kreativnosti konvergentno – integrativnog mišljenja. Mjerni instrument koji se koristio je EPoC test potencijalne kreativnosti kojeg čine grafičke i verbalne domene testa kovergentno – integrativnog mišljenja, te divergentno – eksplorativnog mišljenja. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Rijeka, podcentru predškolskog odgoja „Morčić“, na uzorku od N=24 ispitanika, od toga je 9 djece u dobi od pet godina, te 15 djece u dobi od šest godina. Rezultatima je potvrđeno da je EPoC test potencijalne kreativnosti primjeren djeci u dobi od pet i šest godina, da postoji statistički značajna razlika djece u dobi od pet i šest godina u grafičkoj kreativnosti, verbalnoj kreativnosti i konvergentnoj kreativnosti. Samo u divergentnoj kreativnosti ne postoji statistički značajna razlika kod djece te dobi. Zaključuje se kako odgajatelji trebaju poticati divergentno mišljenje u likovnom izražavanju djece. Također, postoji statistički značajna razlika u porastu likovne kreativnosti djece u dobi od pet godina prema dobi od šest godina.The fundamental human right of an individual is to fully enable him to maximize his potential. Slunjski (2013) points out that constant definitions of creativity are manifested in creating or suggesting something new, creating an existing known object with new features or characteristics, designing new features that have not been seen yet and doing something in a completely different way than usual. Maslow (1959, according to Supek, 1987) differentiates the spontaneous creativity associated with the child's play, which is why it is called the primary, unlike the secondary which is manifested in controlled and disciplined activity. Experimental research Guilford (1971) begins to differentiate divergent thinking and convergent thinking. This research puts an emphasis on convergent - integrative thinking by measuring the artistic creativity of children. The correlation between the age of children and the creative domain of convergent - integrative thinking was studied. The measuring instrument used is the EPoC test of potential creativity made by the graphical and verbal domains of vertex - integrative thinking and divergent - explorative thinking. The research was conducted at the Kindergarten Rijeka, the subcentre of pre-school education "Morčić", on a sample of N = 24 respondents, out of which 9 children aged five years and 15 children at the age of six. The results confirm that the EPoC test of potential creativity is appropriate for children aged five and six years, that there is a statistically significant difference between five and six years of age in graphic creativity, verbal creativity, and convergent creativity. Only in divergent creativity there is no statistically significant difference between children and the age. It is concluded that educators need to encourage divergent thinking in the art of expressing children. There is also a statistically significant difference in the increase in visual creativity of children aged five to six years
Stavovi odgajatelja o rodnim odnosima u odgojno-obrazovnome procesu
Cilj rada je ispitati stavove odgajatelja/ica o rodnim odnosima u odgojno-obrazovnome procesu. Rad se temelji na shvaćanju roda kao kulturno uvjetovanog pojma. Ispitan je rodni konzervativizam, stavovi i percepcija ponašanja djece te svijest o rodnoj jednakosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 177 ispitanika/ca na području grada Rijeke te okolnih općina. Ispitana je povezanost sociodemografskih karakteristika ispitanika sa rodnim konzervativizmom, rodnim stereotipima vezanim uz ponašanje djece te svijesti o rodnoj jednakosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Mlađi ispitanici/e, ispitanici/e sa završenim diplomskim studijem te oni koji nisu educirani za provođenje programa vjerskog odgoja, pokazali su rodno egalitarnije stavove te višu percepciju važnosti rodne jednakosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
Vrednovanje programa kineziološke aktivnosti u mješovitoj jasličkoj skupini
Cilj ovog istraživanja bio je kvantitativno i kvalitativno vrednovati izrađeni godišnji program za aktivnost tjelesne i zdarvstvene kulture s djecom jasličke dobi. Kvantitativno se vrednovao procjenom motoričkih postignuća iz domena svladavanje pokreta, prepreka, otpora i baratanje predmetima, dok je kvalitativno procjenjen putem sastavnica vrednovanja vrsta motoričkih sadržaja koji će se provoditi s djecom u pojedinom dijelu aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture.
Uzorak ispitanika čini 63 djece jasličke dobi iz DV Rijeka, odnosno 33 djece u eksperimentalnoj i 30 djece u kontrolnoj grupi. Uzorak kvantitativnih varijabli čine četiri testa za procjenu motoričkih postignuća temeljena na različitim strukturama kretanja koje omogućuju svladavanje prostora, prepreka, otpora i baratanje predmetima. Uzorak kvalitativnih varijabli kreiran je na temelju opažanja djece tijekom provođenja različitih vrsta motoričkih sadržaja u pojedinom dijelu aktivnosti tjelesne i zdravstvene kulture, odnosno sve su vrste motoričkih sadržaja u pojedinim dijelovima analizirane prema sljedećim sastavnicama: provedivost, zainteresiranost, kvaliteta, uključenost, usvojivost, trajanje i efikasnost. Razlike između eksperimentalne i kontrolne grupe testirane su Studentovim t-testom za nezavisne uzorke, dok je za razlike u istoj grupi između inicijalnog i finalnog mjerenja korišten Studentov t-test za zavisne uzorke. Aktivnosti su snimane vido kamerom te je za rezultate kvalitativne analize korištena metoda opservacije.
Rezultati su pokazali kako je vrednovani program postigao izvrsne rezultate u napretku motoričkih postignuća. Eksperimentalna grupa postigla je statistički značajno (p = 0.00) bolje rezultate u svim domenama (prostor, prepreke, otpor, baratanje) od kontrolene grupe. Najprikladniji sadržaji za uvodni dio aktivnosti su zajedničke i hvatačke kineziološke igre, za pripremni dio vježbe u mjestu, za glavni “A” dio potrebno je sustavno provoditi sadržaje iz svih kretnih struktura, odnosno svladavanje prostora, prepreka, otpora i baratanje predmetima. U glavnom “B” dijelu najprikladnijim sadržajem procjenjen je poligon, a u završnom dijelu aktivnosti to su čitanje priče, igrokaz, kineziološke igre i zdravstveno – higijenski postupci.
Možemo zaključiti kako aktivnost tjelesne i zdravstvene kulture značajno pospješuje motoričke sposobnosti i znanja djece, a to se očituje u njihovim motoričkim postignućima. Ovo istraživanje predstavlja svojevrsnu podlogu za daljnji razvoj i napredak u području kinezioloških aktivnosti s djecom jasličke, tj. rane dobi. Istraživanjem je dokazano kako je provođenje aktivnosti u skupini djece rane dobi zaista moguće.The aim of this study was to quantitatively and qualitatively evaluate the annual program for the activity of physical education with children of early age. Quantitative evaluated by estimating the motor achievements from the domain of mastering movements, obstacles, resistances and handling objects, while qualitatively estimating through the components of evaluation of the types of motor content that implemented with children in a specific part of physical education activities. A sample of 63 children of early age from DV Rijeka, 33 children in experimental and 30 children in the control group, were tested. A sample of quantitative variables consists of four tests to assess the motor achievements based on different movement structures which enable the mastering space, obstacles, resistance and handling objects. A sample of qualitative variables was created based on the observation of children while performing various types of motor content in a specific part of the physical and health culture activities, ie all types of motor content in some parts were analyzed by the following components: feasibility, interest, quality, inclusion, adoption, duration and efficiency. Differences between the experimental and control groups were tested by Student's t-test for independent samples, while Student's t-test for dependent samples was used for differences between the initial and final measurements for the same group. Activities were recorded with a camera and the observation method used for the qualitative analysis.The results showed that the evaluated program achieved excellent results in the advancement of motor achievements. The experimental group achieved statistically significant (p = 0.00) better results in all domains (space, barriers, resistance, handling) of the control group.
The most appropriate contents for the introductory part are the common and catching kinesiology game activities, for the preparatory part the exercise in the place, for the main "A" part space mastering, obstacles and handling objects. In the main "B" part, the most suitable content has been evaluated is polygon, and in the final part of the activity these are reading stories, playing, kinesiological games and health - hygienic procedures.
We can conclude that physical activity and exercise enhance the motor skills of children and greatly affect their motor skills, which is reflected in their motor achievements.This research is a kind of platform for further development and advancement in the field of kinesiological activities with children of early age. Research has shown that implementation of activities in a group of early childhood children is really possible
Mišljenja odgajatelja o primjeni razvojne biblioterapije
U radu se obrađuje tema razvojne bibliterapije, način primjene i učinci te uloga u poticanju inkluzivnih vrijednosti u skupinama. Cilj ovog rada bio je utvrditi različite dimenzije poznavanja, korištenja i iskustva odgajatelja u području razvojne biblioterapije i specifično priče koja pomaže, neka obilježja radnog mjesta (broj djece s posebnim potrebama i podrška stručnih suradnika), te postoji li povezanost među navedenim dimenzijama. Istraživanje je provedeno na 259 odgajatelja iz pet gradova Primorsko-goranske i Istarske županije.
Rezultati su pokazali kako odgajatelji izvještavaju o relativno niskoj zastupljenosti djece s posebnim potrebama u skupinama. Većina odgajatelja navodi da ima podršku stručnih suradnika, iako tek 10% njih ima dostupnu podršku pojedinih profila stručnjaka (logopeda i socijalnog pedagoga). Pojam razvojne biblioterapije nije afirmiran iako se u radu odgajatelja u velikoj mjeri koristi pripovijedanje priča koje pomažu.
Zaključeno je kako su odgajatelji koji učestalije pripovjedaju u svojem radu, upoznatiji s pojmom razvojne biblioterapije, u radu češće koriste slikovnice i priče te iskazuju veće uživanje u čitanju. Nedovoljna upoznatost odgajatelja s pojmom razvojne biblioterapije može se povezati i s oskudnim održavanjem edukacija upravo na tu temu.
Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu provođenja edukacija s temom razvojne biblioterapije kako bi došlo do njezine afirmacije u odgojno-obrazovnom kontekstu Republike Hrvatske.The paper deals with the topic of bibliotherapy, different types of bibliotherapy, ways of use and effects that this method has on a single person or the atmosphere in the places of education such as kindergarten. The aim of this paper is to examine kindergarten teachers recognition of children with special needs and availability of professional associate, knowing of the terms related to bibliotherapy and relationship between knowledge and use of bibliotherapy in kindergarten. The research was conducted on 259 kindergarten teachers from five towns in Primorskogoranska and Istarska County. Research has shown that kindergarten teachers are not very familiar with term of bibliotherapy even though they often use therapeutic stories in kindergarten. In addition, kindergarten teachers who often read to children, get acquainted with the above-mentioned concepts, they use picture books and stories more often, and show greater enjoyment of reading. The research has shown that there is a great need of workshops on the topic of bibliotherapy so it can be recognized in the context of early and preschool education
Okomita višejezičnost djece predškolske dobi
Okomitom se višejezičnošću smatra više ili manje izražen međuodnos materinskoga govora (organskoga, zavičajnoga, okolinskoga) i standardnoga jezika. Hrvatski jezik čine standard, supstandard, narječja i žargoni, a njihovo je ispreplitanje očito na svim razinama usvajanja i učenja jezika, pa tako i onoj u ranom i predškolskom razdoblju. Dijete polaskom u odgojno-obrazovnu instituciju postaje nenormativno dvojezična ili višejezična osoba što znači da nedovoljno poznaje norme standardnog jezika.
Cilj je rada dati teorijski pregled problematike okomite dvojezičnosti s posebnim osvrtom na dvojezičnost i višejezičnost u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Također, želi se istražiti okomita višejezičnost u praksi, tj. upotreba hrvatskoga standardnoga jezika i zavičajnih idioma u dječjim vrtićima
Povezanost potencijalne kreativnosti i neverbalnoga rasuđivanja predškolske djece
Predmet ovog istraživanja su kreativnost i inteligencija, kao bitni pojmovi koji određuju darovitost, prema teoriji Renzulli i Reis. U istraživanju je EPoC testom potencijalne kreativnosti mjerena potencijalna kreativnost kod djece predškolske dobi te su, uz informirani pristanak roditelja, korišteni arhivski podaci o mjerenju neverbalnih sposobnosti djece Naglierijevim testom.
U radu su prikazani rezultati istraživanja prve primjene EPoC testa potencijalne kreativnosti kod djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj, a u okviru postupka izrade normi testa za Hrvatsku. Istraživanje je obuhvatilo 31 ispitanika, 16 djevojčica i 15 dječaka u dobi od 5 do 7 godina, prosječne dobi 6,2 godine.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlikuje li EPoC test uspješno djecu s različitim razinama potencijalne kreativnosti, postoji li povezanost potencijalne kreativnosti i neverbalnih sposobnosti kod djece predškolske dobi, postoji li povezanost dobi s neverbalnom sposobnosti i potencijalnom kreativnosti kod djece predškolske dobi, postoje li spolne razlike u neverbalnoj sposobnosti i potencijalnoj kreativnosti kod djece predškolske dobite je li test primjenjiv kod djece predškolske dobi.
Rezultati istraživanja pokazuju da EPoC test potencijalne kreativnosti kod djece predškolske dobi može uspješno utvrditi razliku među djecom s različitim razinama potencijalne kreativnosti. Također, rezultati pokazujuda postoji djelomična povezanost između neverbalne sposobnosti djece i potencijalne kreativnosti u grafičkoj domeni, da ne postoji povezanost dobi sa neverbalnim sposobnostima i potencijalnom kreativnosti te da ne postoje spolne razlike u neverbalnim sposobnostima i potencijalnoj kreativnosti.The subject of this study is creativity and intelligence as essential conceptions that, according to Renzulli and Reis, determine giftedness. By means of the Evaluation of Potential Creativity (EpoC) test,the research has measured the potential creativity in pre-school children and,with the informed consent of their parents, the archival data on non-verbal abilities of children as measured by the Naglieri test have been used.
The paper presents the results of the first application of the EPoC test in pre-school children in the Republic of Croatia,as a part of the process of drafting the test norm for Croatia. The study has included 31Participants, 16 girls and 15 boys aged 5 to 7, with an average age of 6.2 years.
The aim of this study has been to determine whether the EPoC test successfully differentiates children with different levels of potential creativity, whether there is a correlation between the potential creativity and non-verbal abilities of pre-school children, whether there is a correlation between age and non-verbal abilitiesof pre-school children, whether there is a correlation between age andpotential creativityof pre-school children, whether there are gender differences in non-verbal abilitiesof pre-school children, whether there are gender differences in potential creativity and whether the test is applicable to pre-school children.
The study results have shown that the EPoC test in pre-school children can successfully identify the difference between children with different levels of potential creativity. The results have also shown that there is a partial correlation between the non-verbal ability of children and their potential creativity, there is no correlation between age andnon-verbal abilities, there is no correlation between age and potential creativityand that there are no gender differences in nonverbal abilities and potential creativity