Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Self-determined readines to establish close relationships and self-estimated aggression among future tachers and educators
Get PDFTemeljni cilj istraživanja bio je utvrditi samoiskazanu spremnost uspostavljanja bliskih odnosa i samoprocijenjenu agresivnost kod budućih učitelja i odgajatelja, kao i njihovu povezanost. Istraživanje je provedeno na uzorku od 291 ispitanika, odnosno, studenata i studentica Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Podaci su prikupljani na dva studijska smjera: Učiteljskom studiju na kojem je sudjelovalo 160 ispitanika te na Ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju na kojem je sudjelovalo 125 ispitanika. Za provođenje istraživanja koristila su se dva mjerna instrumenta: Upitnik agresivnosti (Buss i Perry, 1992) i Upitnik o odnosima (Griffith i Bartholomew, 1994).
Faktorskom analizom dobivene su četiri dimenzije agresivnosti (fizička agresija, verbalna agresija, bijes i hostilnost) i tri stila uspostavljanja bliskih odnosa (sigurnost, plašljivost i neovisnost).
Rezultatima je utvrđena niska do srednja razina samoprocijenjene agresivnosti kod studenata, kao i teorijski uglavnom poželjne samoiskazane sposobnosti uspostavljanja bliskih odnosa kod istih. Također je utvrđeno i da postoji povezanost između ta dva faktora, odnosno da studenti koji imaju više vrijednosti na spremnost uspostavljanja bliskih odnosa imaju i nižu razinu samoprocijenjene agresivnosti.The basic goal was to determinate the self-determined readines to establish close relationships and self-estimated aggression among future tachers and educators, as well as their connection. The study was conducted on a sample of 291 respondents, students at the Faculty of Teacher education in Rijeka. The data was collected whitin two study directions- Teacher's study with 160 respondents and Early and Preschool education with 125 respondents. It used two mesuring instruments: The Aggression Questionnaire (Buss and Perry, 1992) and Relationship Questionnaire (Griffith and Bartholomew, 1994).
Using factor analysis we got four dimensions of aggression (physical aggression, , verbal aggression, anger and hostility) and three styles of establishing close relations (safety, frightfulness and independence).
The results show low to medium level of self-estimated aggressiveness of the students, as well as theoretically mainly desirable self-determined ability of establishing close relations in the same group.
Also it was found thet there is a connection between those two factors, which means that the students who have higher prepareness for establishing close relations, also have lower level of self-estimated aggression
Matematička kreativnost u razrednoj nastavi i koliko ju prepoznajemo
Get PDFOno što povezuje znanstvena otkrića i poetsku inspiraciju jest činjenica da su nedostižne bez kreativnosti. Kreativnost se u današnje vrijeme ne cijeni dovoljno iako je nužna pa se niti u obrazovanju ne potiče u dovoljnoj mjeri te je zanemarena.
U radu su prikazani rezultati istraživanja pilot-testom kreiranim za ovaj diplomski rad. Istraživanje matematičke kreativnosti provedeno je na uzorku od 58 ispitanika, učenika tri razreda Osnovne škole Vežica.
Cilj i motiv za ovo istraživanje bio je utvrditi može li se matematička kreativnost mjeriti te koliko ju učitelji prepoznaju. Dobiveni rezultati ukazuju na razlike među učenicima u razredu, ali i razlike između razreda te u samom pristupu učiteljica pri ocjenjivanju i procjenjivanju učenika
Parents' opinions on the application of therapeutic stories in child upbringing
Get PDFTerapeutske priče u odgoju djeteta se koriste kako bi se vratio balans i reguliralo ponašanje djeteta. Stručnjaci ističu pozitivne učinke korištenja terapeutskih priča na djetetov razvoj. Cilj ovog rada bio je ispitati iskustva roditelja o primjeni dječje literature i pozitivnim učincima priče na ponašanje djeteta, spremnost i mišljenja roditelja o primjeni terapeutskih priča u odgoju djeteta.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 198 roditelja iz područja Rijeke i okolice, Duge Rese i Svete Nedjelje. Konstruirane su skale dobrih metrijskih karakteristika.
Roditelji su u većoj mjeri posvećeni čitanju i pričanju priča i poznaju pozitivne učinke priča, a izjavljuju da osrednje sudjeluju u edukacijama, prate edukativne emisije i literaturu za roditeljstvo i da ih odgajatelji i stručni suradnici osrednje potiču i savjetuju oko korištenja dječje literature s odgojnim ciljem. U većoj mjeri su doživjeli pozitivne učinke priče na ponašanje djeteta. Jedan do dva puta mjesečno pripovijedaju priče i slikovnice, a dva do tri puta godišnje posuđuju priče, terapeutske priče i problemske slikovnice.
Rezultati usmjeravaju na potrebu sustavnijeg educiranja roditelja za korištenjem terapeutske priče, a kao jedan od oblika je informiranje od strane odgajatelja u odgojno – obrazovnim ustanovama. Navedene su preporuke za roditelje kako čitati i pripovijedati priču djetetu te su preporučeni oblici aktivnosti koje se mogu provoditi nakon pričanja priče.Therapeutic stories in child upbringing are used to restore balance and regulate the child's behavior. Experts point out the positive effects of using therapeutic stories on child development.
The aim of this paper was to examine the parent's opinion on the application of therapeutic stories and picture books in the child's upbringing.
The study was conducted on a sample of 198 parents in the area of Rijeka and its surroundings, Duga Resa and Sveta Nedjelja. Scales of good metric characteristics have been constructed.
To greater extent parents are dedicated to reading and telling stories and they know the positive effects of the story and declare mediocre participation in education and follow educational editions and literature for parenting and educators and associates mediocre encourage and advise them on the use of children's literature with educational goals. To a greater extent, they have experienced the positive effects of stories on the behavior of a child. They tell stories and picture books one to two times a month and borrow stories, therapeutic stories, and problem pictures, two or three times a year.
The results point to the need to systematically educate parents for the use of therapeutic stories, and as one of the forms is information from preschool teachers in educational institutions. Recommendations are given for parents on how to read and tell the story to a child and there are recommended forms of activities that can be carried out after the story is told
Razlike u primijenjenim strategijama poučavanja učenika s obzirom na pohađanje redovitog programa i procijenjenu potrebu za dodatnom pomoći u učenju
Get PDFTemeljni cilj rada je bio utvrditi razlike u primijenjenim strategijama poučavanja učenika s teškoćama u ponašanju s obzirom na pohađanje redovitog programa i procijenjenu potrebu za dodatnom pomoći u učenju. Istraživanje se provelo u 12 županija Republike Hrvatske uključujući Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zagrebačku, Osječko-baranjsku, Brodsko-posavsku,
Varaždinsku, Međimursku, Vukovarsko-srijemsku, Koprivničko-križevačku,Sisačko-moslavačku, Dubrovačku i Splitsko-dalmatinsku županiju i grad Zagreb na uzorku od 1087 ispitanika. Ispitanici su bili učitelji/razrednici koji su ispunjavali Upitnike za učitelje sa skalom o primijenjenim strategijama poučavanja učenika za učenike kojima detektiraju teškoće u ponašanju na nastavi i izvan nje. Rezultati istraživanja utvrdili su da postoje razlike u strategijama poučavanja učenika s teškoćama s obzirom na procijenjenu dodatnu pomoć u učenju te da postoje djelomične razlike u odabiru strategija poučavanja učenika s teškoćama s
obzirom na program koji učenik pohađa (redovan program ili primjereni oblik školovanja). Učitelji češće šalju učenika ravnatelju i stručnom suradniku te se konzultiraju sa stručnjakom izvan škole i stručnom službom škole ukoliko učenik pohađa
primjereni oblik školovanja.Premda kod većine čestica nema razlika, učitelji češće prilagođavaju poučavanje individualnim potrebama učenika koji imaju primjereni oblik školovanja te češće šalju u kut/stražnji dio prostorije učenike koji pohađaju
nastavu po redovitom programu
Primjena plesnih struktura i njihov utjecaj na razvoj funkcionalnih sposobnosti djece predškolske dobi
Get PDFCilj ovog diplomskog rada je ispitati da li sadržaji iz područja plesnih struktura kretanja mogu i u kojoj mjeri unaprijediti funkcionalne sposobnosti djece predškolske dobi u razdoblju od tri mjeseca. Budući da za realizaciju tjelesnih aktivnosti nisu svugdje osigurani dobri materijalni uvjeti (dvorana) provedba kinezioloških aktivnosti provodila se u sobi dnevnog boravka. Djeca su ispitana početnom i završnom provjerom putem 4 funkcionalih varijabli, test Poligon 3 minute, puls u mirovanju, puls u aktivnosti i puls nakon oporavka. Nakon tromjesečnog programa usporedili se rezultati eksperimentalne i kontrolne skupine. U istraživanju je sudjelovalo 12-ero djece Dječjeg vrtića „Bakar – Škrljevo“ iz Bakra u dobi od 4 – 5 godina. Kontrolna skupina sastojala se od 12-ero djece iz Dječjeg vrtića „Bakar – Hreljin“, također u dobi od 4 – 5 godina. Rezultati dobivenih vrijednosti pokazali su da na kraju eksperimentalnog tromjesečnog programa nije došlo do statistički značajnih promjena, osim da je eksperimentalna skupina poboljšala rezultate, u finalnom mjerenju, u testu poligon 3 minute, u odnosu na inicijalno mjerenje.The main aim of this thesis is to examine whether contents/activities from the area of dancestructures can and to which extent improve functional capabilities of preschool children in atime period of three months. Taking into account that the right substantive requirements forthe realization of physical activity (e.g. gym) are not always available, kinesiologic activitieswere executed in the main activity room/living room of the preschool facility. Children were tested with the initial and the final check of 4 functional variables, i.e. 3minutes running test (F3), resting heartbeat, heartbeat immediately following the activity andheartbeat after the recovery period. After concluding the three months research, the results ofexperimental and controlled group were compared. In the research 12 children fromKindergarten Bakar - Škrljevo aged 4-5 took part. The control group was comprised of 12children from Kindergarten Bakar – Hreljin, as well aged 4-5. The results obtained at the end of the 3-month experimental programme have not shown any statistically meaningful changes except that the experimental group has improved it is results at the final testing of 3 minute running course in comparison to the initial testing
Znanstveno-istraživačka kreativnost i stavovi prema poticanju algoritamskoga mišljenja kroz korištenje edukativnih igara
Get PDFTema ovoga diplomskog rada odnosi se na istraživanje znanstvene kreativnosti učenika koristeći EPoC test i povezanosti te kreativnosti s uvjerenjima učitelja prema poticanju algoritamskog načina razmišljanja u nastavi kroz edukativne igre, njihovom upoznatošću i mogućnošću korištenja IKT elemenata u nastavi, osobnim obrazovanjem i iskustvom korištenja programiranja u nastavi. Znanstveno-istraživačka kreativnost u širem smislu nije ograničena samo na akademske krugove već predstavlja temeljnu sposobnost postavljanja pitanja vezanih uz fenomene koji nas okružuju i osmišljavanja načina kako odgovoriti na ta pitanja. U tom je smislu usko vezana uz dječju radoznalost, sklonost istraživanju i propitivanju svijeta u kojem se nalaze i djeluju. Algoritamsko je mišljenje važna komponenta logičkoga pristupa rješavanju problema. U istraživanju je sudjelovalo 164 učenika iz Istarske i Primorsko-goranske županije te 13 učitelja razredne i predmetne nastave. Rezultati ukazuju kako postoje spolne razlike i razlike po razredima u rezultatima EPoC testa, odnosno djevojčice imaju bolje rezultate od dječaka te učenici trećeg i četvrtog razreda imaju bolje rezultate u odnosu na učenike prvih i drugih razreda. Učitelji koji su više upoznati s terminima IKT elemenata u nastavi imaju učenike s boljim rezultatima potencijalne znanstveno-istraživačke kreativnosti. Upoznatost učitelja s mogućnostima korištenja i njihova uvjerenja o poticanju algoritamskom načina mišljenja u nastavi ne utječu na rezultate učenika u EPoC testu.The subject of this graduate thesis relates to scientific research the creativity of students through EPoC testing and linkage and creativity with teachers' beliefs about promoting algorithmic thinking in teaching through educational games, their familiarity and the ability to use ICT elements in teaching, personal education, and the experience of using computer programing in teaching context. Scientific creativity in the broader sense is not limited to academic circles but is already fundamental to the ability to ask questions related to the phenomena that surround us and devising ways to answer these questions. In that sense closely related to the child's curiosity, the tendency to research and question the world in which they are and work. Algorithmic thinking is an important component of a logical approach to solving problems. The theme implies the implementation of empirical research. The study included 164 students and 13 teachers of primary education. The results indicate that there are sex and age differences in the EpoC test results, ie girls have better results than boys, and third and fourth grade students have better outcomes compared to the first and second grade students. Teachers who are more familiar with the terms of ICT elements in teaching have students with better results of potential scientific creativity. Knowledge of teachers about ability to use ICT and their beliefs about encouraging algorithmic thinking in teaching does not affect student scores in the EPoC test
Tjelesno vježbanje djece rane dobi : Diplomski rad
Get PDFSuvremeni je način života sve više sedentarni, ljudi se sve manje kreću, djeca su sve manje na slobodnim, otvorenim prostorima u fizički aktivnoj igri koja pozitivno utječe na njihov razvoj. Zbog takvog načina života antropološki status čovjeka je pod izrazito negativnim utjecajima već od najranijeg djetinjstva. Da bi se došlo do pozitivnih promjena antropoloških obilježja potrebno je od najranije djetetove dobi razvijati ljubav prema redovitom vježbanju. S obzirom da se tjelesnom aktivnošću djece sve više bave ustanove poput vrtića ovo je istraživanje svojevrsni pilot za daljnja ispitivanja motoričkih mogućnosti djece rane dobi spram organiziranih oblika vježbanja. Istraživanje ispituje motorička znanja i rezultate djece rane dobi nakon tri mjeseca planiranog programa vježbanja u odnosu na djecu koja nisu provodila zadani program. Iz navedenog se polazi od hipoteze da će eksperimentalna skupina nakon provedenog programa statistički značajnije poboljšati svoja kinantropološka obilježja u odnosu na kontrolnu skupinu. Istraživanje je provedeno je u Dječjem vrtiću „Rijeka“, CPO „Zamet“, PPO „Zamet“ u dvama jasličkim skupinama djece u drugoj i početka treće godine života, na 24 ispitanika. Dobiveni rezultati upućuju na određene pozitivne razlike u korist eksperimentalne skupine te djelomično potvrđuju hipotezu istraživača.The modern lifestyle is increasingly becoming sedentary. Humans are less involved in physical activities, children are less aloud to play in a physically active game in open spaces, which has a positive impact on their development. Because of this way of life, anthropological status of Man has been strongly affected since its earliest childhood. In order to have a positive change in anthropological features, it is necessary to develop love for regular exercise from the earliest childhood. Considering the fact that children's physical activity is becoming more a part of kindergartens´ than families´ activities, this research is a kind of pilot for further researches of the motor skills in early childhood children in an organized form of exercise. The research examines the motor skills and abilities of toddlers after three months of planned exercise program in relation to toddlers who did not attend the program. Hypothesis suggests that the experimental group after the implemented program will statistically significantly improve their kinantropological characteristics in relations to the control group. The research was conducted in the kindergarten "Rijeka", CPO "Zamet", PPO "Zamet" in two groups of children in the second and third year of life, on 24 toddlers. The obtained results point to certain positive differences in favor of the experimental group and partially confirm the hypothesis of the researchers
Samoprocijenjene kompetencije studenata za inkluzivno poučavanje
No full textIstraživanja pokazuju da se učitelji kao ključni nosioci obrazovnog procesa ne osjećaju dovoljno kompetentnima za inkluzivno poučavanje. U radu se polazi od pretpostavke da inicijalno obrazovanje učitelja ima značajnu ulogu u stjecanju kompetencija za inkluzivno poučavanje. Cilj istraživanja bio je ispitati samoprocijenjene kompetencije studenata za inkluzivno poučavanje, te utvrditi povezanost sa sociodemografskim obilježjima studenta i razlike s obzirom na mjesto i godinu studija, pohađanje kolegija o inkluzivnom poučavanju i iskustvo volontiranja. U istraživanju je sudjelovalo 218 studenata Učiteljskog fakulteta u Rijeci i Puli. Korištena je Skala samoprocijenjenih kompetencija za inkluzivno poučavanje koje su ispitivale kognitivne kompetencije i emocionalnu nesigurnost studenata.
Utvrđena je osrednja kompetentnost studenata za inkluzivno poučavanje učenika s teškoćama i darovitih učenika i osrednja razina nesigurnosti za poučavanje ovih učenika. Nije utvrđena povezanost kognitivne dimenzije s emocionalnom. Njihova razina samoprocjenjenih kompetencija za poučavanje učenika s teškoćama i darovitih učenika povezana je s dobi, godinom studija, volontiranjem, polaganjem obveznih i izbornih kolegija. Volontiranje se i u ovom istraživanju pokazalo značajnim čimbenikom utjecaja na samoprocijenjene kompetencije.
Dobiveni rezultati u skladu su s dosadašnjim istraživanjima i upućuju na potrebu promjena u inicijalnom obrazovanju učitelja.Researches show that teachers do not feel confident enough for inclusice teaching. This research strarted from the assumption that formal education, practice and experiential learning affects on a higher level of self-assumption of the competences for inclusive teaching. Aim of the research was to look into students attitudes towards self-assumption of their competences for inclusive teaching and to examine differences considering age, years of education, passed courses and the experience of volunteering. There was 218 students from Faculty of Teacher Education from Pula and Rijeka examined.
Midfield competence for inclusive teaching was established. Formal education increases self-assesment of the students. Research shows there is no connection between cognitive competences and emotional uncertainity. Results show significant correlation between age, year of education, competences acquired during volunteering and passed courses during education with emotional uncertainity and cognitive competence. Students has estimated midle level of competences for inclusive teaching.
Results are in accordance with previous researches and instructs changes needed in initial education for inclusive teaching
Stvaralačko pisanje u razrednoj nastavi
Get PDFU odgojno-obrazovnom procesu nastave hrvatskoga jezika velike su mogućnosti za poticanje, usmjeravanje i razvijanje stvaralačkoga pisanja. Jedan je od osnovnih zadataka nastave jezičnoga izražavanja opismenjavanje učenika za prenošenje poruka, ali i opismenjavanje za izražavanje misli, osjećaja, doživljaja i asocijacija. Pri procesu opismenjavanja učenika, razvoj stvaralačkoga pisanja predstavlja zahtjevnu etapu koja u sebi objedinjuje pisanje kao grafomotoričku i kao stvaralačku aktivnost. Stoga se u radu daje pregled različitih teorijskih i praktičnih aspekata poticanja, usmjeravanja i razvijanja stvaralačkoga pisanja kod učenika razredne nastave u nastavnim, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima. Pri tome se istražuje proces nastanka učeničkoga sastavka kao i strategije poticanja kreativnosti pri pisanju, a pažnja se posvećuje i ocjenjivanju te vrednovanju učeničkih pisanih radova.There are some big opportunities for encouraging, leading and developing a creative writing in educational process of teaching Croatian language. One of the basic tasks of teaching linguistic expression is to literacy pupils to transfer messages and to express their thoughts, feelings, experiences and associations. In the process of literacing pupils, the development of creative writing presents a demanding stage which contains writing as a graphomotoric and a creative activity. Therefore, this graduate thesis gives a review of different theoretical and practical aspects of encouraging, leading and developing creative writing for pupils in elementary school, including curricular and extracurricular activities. Thereby, the process of formating writing compositions is being observed and investigated as well as the strategies for encouraging creative ideas in writing. Also, it is important to pay attention to gradeing and evaluating pupils' writing