Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Motivacijski faktori za učenje stranog jezika u djece predškolske dobi
Get PDFPredmet ovog rada je motivacija predškolske djece za učenje stranog jezika. Cilj je bio prema dostupnoj literaturi izdvojiti neke od čimbenika koji utječu na motivaciju djece za učenje stranog jezika u predškolskoj dobi. Motivacija je skup motiva odnosno psiholoških stanja koja pokreću i usmjeravaju ljudsko ponašanje te određuju intenzitet ljudskog ponašanja. Motivacija ovisi o samom pojedincu. Razlikujemo dvije vrste motivacije, a to su intrinzična i ekstrinzična. Intrinzična motivacija odnosi se na osobne motive i unutarnju želju pojedinca, dok je ekstrinzična motivacija pokrenuta vanjskim čimbenicima. Kao neki od faktora odnosno čimbenika koji utječu na motivaciju za učenje stranog jezika u djece predškolske dobi izdvojeni su: dob, poticajno okruženje, metode poučavanja stranog (engleskog) jezika, mediji, igra, stav roditelja, osobnost odgajatelja
Overview of educational games that can be applied in work with preschool children
No full textTema ovog završnog rada je “Pregled edukativnih igara primjenjivih u radu s predškolskom djecom”. U današnje doba djeca provode mnogo slobodnog vremena igrajući računalne igre. U ovome radu prikazane su pozitivne i negativne strane računalnih igara s posebnim naglaskom na edukativne igre. Navedeni su i primjeri edukativnih igara na hrvatskome jeziku kao i kako se zaštiti od negativnih posljedica računalnih igara.The subject of this final paper is “Overview of educational games that can be applied in work with preschool children”. Nowadays children spend a lot of their free time playing computer games. In this paper are shown the positive and negative effects of playing computer games, with special emphasis on educational games. There are also given examples of educational games on croatian and it is mentioned how to protect children from the negative effects of the computer games
Primjena aplikacije „Gabriel's Seeds“ u predškolskoj ustanovi
Get PDFU ovom radu opisana je povezanost korištenja tableta sa aplikacijom „Gabriel's seeds“ i međusobnom suradnjom djece, kao i razvojem suradničkih kompetencija kod djece. „Gabriel's seeds“ izradio je i osmislio Damir Klečina, a služi za izrađivanje, korištenje i dijeljenje personaliziranih aplikacija namijenjenih učenju i cjelokupnom razvoju djeteta. Kako bi se ova povezanost dokazala, provedeno je istraživanje kroz direktni rad s djecom. S obzirom da živimo u suvremenom dobu, gdje smo svakodnevno okruženi barem jednom vrstom tehnologije, bilo je za očekivati da će djeca reagirati pozitivno na korištenje tableta, ali i na korištenje ove aplikacije. Pokazalo se kako ova aplikacija može koristiti u radu s djecom, pomoći pri realizaciji bilo koje aktivnosti, a doprinosi osuvremenjivanju čitavog odgojno – obrazovnog procesa
Evaluation of the program of physically active breaks in the mixed group of children in the age from 1 to 3 years
Get PDFCilj ovog istraživanja bio je kvalitativno vrednovati program, odnosno različite vrste motoričkih sadržaja namijenjene za realizaciju tjelesno aktivnih pauza s djecom rane dobi. Isti su vrednovani prema unaprijed određenim sastavnicama te su među njima analizirane i razlike. Program obuhvaća provedbu četiri različite vrste sadržaja: opće pripremne vježbe, priče uz pokret, multimedijalni sadržaji te kineziološke igre.
Uzorak ispitanika čini 33 djece u dobi od 1,8 do 3 godina, polaznika redovitog programa DV Rijeka. Uzorak kvalitativnih varijabli kreiran je na temelju opažanja djece tijekom provođenja različitih vrsta motoričkih sadržaja za provedbu tjelesno aktivnih pauza, odnosno svi su sadržaji analizirani prema sljedećim sastavnicama koje ujedno čine varijable: provedivost, zainteresiranost, kvaliteta izvedbe tehnike, uključenost, usvojivost, trajanje te efikasnost u odnosu na cilj. Aktivnosti su snimane video kamerom te je za rezultate kvalitativne analize korištena metoda opservacije. Svaka varijabla pratila se u živo tijekom neposrednog rada i naknadno pregledom video snimaka te je od strane dva odgajatelja i studentice ocijenjena ocjenom: LOŠA (manje od 50% djece), DOBRA (više od 50% djece, ali ne svi) ili IZVRSNA (gotovo svi, odnosno – 2 do 3 djece), ovisno o procjeni.
Rezultati su pokazali kako su optimalni sadržaji za izvedbu tjelesno aktivnih pauza s djecom jasličke dobi, priče uz pokret te kineziološke igre, multimedijalni sadržaji pokazali su se kao vrlo dobri, dok su najlošije prihvaćene opće pripremne vježbe.
Tjelesno aktivne pauze mogu se primjenjivati u jasličkoj skupini te štoviše predstavljaju interaktivan način za uključivanje djece rane dobi u tjelesnu aktivnost. Sadržaji moraju biti primjereni dobi djece, njihovim mogućnostima i interesima te je njihova realizacija uvjetovana stručnim kompetencijama koje posjeduju odgajatelji.The purpose of this study was to qualitatively evaluate the program that is determinate by realization of physically active breaks among toddles. The program contains various motor contents that can be used as physically active breaks. These contents were evaluated with already determined elements and among each other. The Program includes the implementation of four different kinds of contents: general preparatory exercises, stories followed by movement, multimedia content and kinesiological games.
Sample of respondents contains 33 children aged from 1,8 to 3 years old, that attend the regular program of kindergarten Rijeka. A sample of qualitative variables was based on children perceptions of different kinds of motor content for physically active breaks. Contents were analyzed with the following variables: feasibility, interest, quality executive techniques, inclusion, digestibility, duration and efficiency regarding the goal. Activities were filmed and for the results of qualitative analysis was used the method of observation. Each variable was observed during the execution and afterwards, with the help of video surveillance. Two preschool teachers and a student evaluated these variables with: BAD (less than 50% of children), GOOD (more than 50%, but not all) and EXCELLENT (almost all, more or less 2 to 3 children).
The results showed that stories followed by movement and kinesiological games were the best option of physically active break contents for toddlers. Multimedia contents were very good and the worst were general preparatory exercises.
Physically active break can be used with toddlers and therefore stand for an interactive way to include toddlers in physical activity. Contents have to be appropriate for different ages of the children, their abilities and interests. The realization of these contents is determinate with professional competences of the preschool teachers
Application of monostructural activities on the development of functional abilities of preschool children
No full textU ovome završnome radu govori se o primjeni monostrukturalnih aktivnosti na razvoj funkcionalnih sposobnosti kod djece predškolske dobi. Unutar sportskih aktivnosti pojam funkcionalnih sposobnosti podrazumijeva rad srčano – žilnog i dišnog sustava, primitka i transporta energije. Ti su sustavi najzaslužniji kako bi bilo moguće obavljati zadaću opskrbe te prijenosa kisika.
Cilj rada bio je ispitati da li sadržaji iz područja atletike, s pojačanim elementima hodanja i trčanja, mogu i u kojoj mjeri unaprijediti funkcionalne sposobnosti djece predškolske dobi, u vremenskom razdoblju od tri mjeseca. Adekvatni materijalni uvjeti poput dvorane nisu osigurani u vrtiću gdje se istraživanje provodilo te su se tjelesne aktivnosti provodile na vanjskom prostoru u različitim vremenskim uvjetima.
Djeca su ispitana inicijalnim i finalnim ispitivanjem, putem 4 funkcionalne varijable: Poligon 3 minute (F3), puls u mirovanju (BPM1), puls u aktivnosti (BPM2) i puls nakon oporavka od aktivnosti nakon 5 min (BPM3). U istraživanju je sudjelovalo 36 djece iz dječjeg vrtića Bakar u dobi od 5 i 6 godina. Eksperimentalnu skupinu činilo je 18 djece iz objekta „Škrljevo“ dok je u kontrolnoj skupini bilo također 18 djece, ali iz objekta „Hreljin“. Nakon vremenskog perioda od tri mjeseca, rezultati eksperimentalne i kontrolne skupine su se usporedili. Dobiveni rezultati u potpunosti su potvrdili prvu i treću hipotezu, odnosno nisu se utvrdile razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine u inicijalnom provjeravanju te nije došlo do poboljšanja u funkcionalnim sposobnostima kod djece u kontrolnoj skupini u finalnom testiranju. Drugu i četvrtu hipotezu rezultati su potvrdili tek djelomično. Dakle, utvrdile su se razlike u pulsu i prijeđenim metrima između eksperimentalne i kontrolne skupine te kao četvrta hipoteza - došlo je do značajnog poboljšanja rezultata u eksperimentalnoj skupini u finalnom provjeravanju u odnosu na inicijalno provjeravanje.This final paper deals with the application of monostructural activities to the development of functional abilities in pre-school children. Within sports activities the term functional capacity implies work of the cardiovascular and respiratory system, reception and transport of energy. These systems are most valued in order to carry out the task of supplying and transmitting oxygen. The aim of this study was to examine whether the activities in the field of athletics, with enhanced elements of walking and running, can and to what measure to improve the functional abilities of pre-school children over a period of three months. Adequate material conditions such as gym are not provided in the kindergarten where research was conducted and physical activities were carried out in nature at different weather conditions. The children were tested by initial and final examination, using 4 functional variables: Polygon 3 min (F3), pulse at rest (BPM1), pulse in activity (BPM2), pulse after exercise recovery after 5 min (BPM3). In the study participated 36 children from Bakar kindergarten in the age of 5 and 6. The experimental group consisted of 18 children from the "Škrljevo" facility while in the control group there were also 18 children, but from the "Hreljin" facility. After a period of three months, the experimental and control group results were compared. The obtained results fully confirmed the first and third hypotheses, no differences were found between the experimental and control groups in the initial screening and there was no improvement in functional abilities in children in the control group in the final test. The second and fourth hypothesis the results confirmed only partially. Therefore, differences in pulses and measured metrics between the experimental and control groups were determined and as the fourth hypothesis - there was a significant improvement of the results in the experimental group in the final test compared to the initial testin
Teacher's opinion on the application of bibliotherapy in Inclusive classrooms
Get PDFBiblioterapija je upotreba odabrane literature u terapeutske svrhe. Zbog mnogih koristi i prednosti koje donosi proces biblioterapije na pojedinca, može biti izvrsno sredstvo za učitelja u pomaganju učenicima.
U istraživanju je sudjelovalo 83 učitelja predmetne i razredne nastave iz četiri osnovne škole s područja grada Rijeke. Preuzeti su i korišteni mjerni instrumenti konstruirani za potrebe ovog istraživanja.
Učitelji pokazuju osrednje poznavanje vrsta literature i razvojne biblioterapije, a u manjoj mjeri kompetentnost za njihovu primjenu. Učitelji više kronološke dobi i godina radnog staža procjenjuju se kompetentnijima u poznavanju i primjeni razvojne biblioterapije, pri čemu smatraju da se u manjoj mjeri osposobljavaju tijekom inicijalnog i trajnog profesionalnog razvoja. Nadalje, smatraju se u većoj mjeri kompetentnima za oblikovanje razrednog ozračja, a osrednje kompetentnima za primjenu i odabir priče. Očekivano, učitelji razredne, u odnosu na učitelje predmetne nastave, procjenjuju bolje poznavanje pojmova iz razvojne biblioterapije i višu razinu kompetencija za njihovu primjenu te višu razinu osposobljenosti tijekom formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja. Rezultati upućuju na potrebu za daljnim istraživanjima primjene razvojne biblioterapije i razvojem obrazovanja učitelja u implementaciji razvojne biblioterapije u inkluzivnim razredima.Bibliotherapy is the use of selected literature for therapeutic purposes. Due to the many benefits and advantages of the process of biblioterapy on the individual, it can be an excellent tool for teachers to help students with many problems.
The study involved 83 primary school teachers from the four elementary schools in the area of Rijeka. The measuring instruments used for the purpose of this research have been downloaded and used.
Teachers demonstrate mediocre knowledge of literature and developmental bibliotherapy, and to a lesser extent competence for their application. Teachers of multiple chronological age and years of work experience are estimated to be more competent in the knowledge and application of developmental bibliotherapy, considering they are less able to be trained during initial and ongoing professional development. Furthermore, they are considered to be more competent in designing classroom environments and having medium competence in the application and selection of stories. Expected, classroom teachers, in relation to teachers in the subject, estimate better understanding of concepts from developmental bibliotherapy and higher levels of competence for their application and higher levels of qualification during formal, informal and informal education. The results indicate the need for further research into the use of developmental bibliotherapy and the development of teacher education in the implementation of developmental bibliotherapy in inclusive classes
Uključenost djece predškolske dobi u različite vrste kinezioloških igara
Get PDFIgra je sastavni dio odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi. Djeca imaju potrebu za neprestanim kretanjem odnosno igrom. Igra omogućuje najbolji način za cjelokupni razvoj djeteta i učenje. Djeca se vole igrati razvojnih igara. Svaka aktivnost za djecu u mlađoj dobi je igra. Djeci je neminovno osigurati rast i razvoj kroz motoričku igru. Sa što više raznih vrsta igre djeci osiguravamo motorički razvoj, ali i osjećaj samopouzdanja, optimizma, zadovoljstva i veselja, odnosno obogaćuje čitav emocionalni život djeteta. Veliku ulogu u igri ima i motivacija koja je jedna od najznačajnijih komponenti u razvoju strukture ličnosti. Kako bi se uspješno odvijala neka kineziološka igra odnosno tjelesna aktivnost neupitno je i postojanje dobre motivacije. Iz toga razloga osnovni cilj ovoga rada je praćenje razine motivacije u različitim elementarnim, štafetnim, sportskim i ekipnim igrama. Podaci istraživanja su obrađeni i analizirani u programu za statistiku SPSS. Dobiveni rezultati ukazuju na to da je najveća razina motivacije izmjerena kod dječaka i djevojčica u elementarnim igrama. Razlike između motivacije kod dječaka i djevojčica nisu značajne odnosno rezultati su podjednaki. Postoje minimalne razlike u ocjenama kod pojedinih igara, ali se može zaključiti da su bolji rezultati u svim sportskim igrama kod dječaka. Primjena igara kod djece rane i predškolske dobi je neizmjerno važna. U toj dobi je potrebno pobuditi motivaciju za tjelesnom aktivnošću kroz igru jer ima neprocjenjivu odgojno - obrazovnu vrijednost. Razvijaju prijateljstvo, samodisciplinu, borbenost i inicijativu, ali i potrebu za suradnjom s prijateljima. Obrazovna vrijednost odnosi se na poštivanje i upoznavanje s pravilima
How do early and preschool teachers assess their profession: an "inside" look of the professional identity
No full textProfesionalni identitet odgajatelja definira se kao jezgra odgajateljske profesije. Dio profesionalnoga identiteta „čine uvjerenja o sebi, vlastitoj profesionalnoj ulozi i o djetetu“ (Leavy i sur., 2007, Korthagen, 2004, prema Domović, Vizek Vidović, 2013:497). S obzirom na spoznaje da su uvjerenja ta koja uvjetuju promjene u našem profesionalnom identitetu i putem kojih odgajatelj filtrira svoje znanje i regulira svoje ponašanje (Slunjski i sur., 2012.) za potrebe ovog rada uvjerenja odgajatelja smo promatrali kao jedan od temeljnih elemenata profesionalnog identiteta.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 158 odgajatelja iz gradskih i privatnih dječjih vrtića na području gradova Samobora i Zagreba. Korišten je upitnik koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja kojim smo htjeli ispitati uvjerenja odgajatelja o profesionalnim ulogama, o djetetu i o učenju te njihovu povezanost s odabranim sociodemografskim karakteristikama odgajatelja.
Analiza podataka pokazala je da odgajatelji općenito imaju visoke rezultate na suvremenim uvjerenjima o profesionalnim ulogama i na uvjerenjima o suvremenoj ulozi u poticanju učenja i poučavanja, a kada se radi o slici o djetetu, kod odgajatelja je podjednaka podjela i prema tradicionalnim i prema suvremenim pogledima na dijete. Ujedno smo nastojali potvrditi povezanost između godina radnog staža sa spomenutim uvjerenjima kao i povezanost razine obrazovanja sa spomenutim uvjerenjima. U jednom i drugom slučaju potvrdili smo povezanost između navedenoga.
U raspravi ističemo nužnost novih istraživanja kojima bismo istražili povezanost dobivenih rezultata s neposrednim odgojno - obrazovnim procesom odgajatelja, te impliciramo na propitivanje na koji način se može utjecati na odgajatelje kako bi se povećala njihova razina suvremenih uvjerenja o profesionalnim ulogama, poticanju učenja i poučavanja i slike o djetetu.The professional identity of the early childhood and preschool teachers is defined as the core of the educational profession. Part of a professional identity are beliefs about yourself, your own professional role and about a child. Given the knowledge that beliefs are the cause of changes in early childhood and preschool teachers professional identity and through which the teachers filter their knowledge and regulates their behavior (Slunjski et al., 2012), for the purposes of this work, the beliefs of the educator were seen as one of the fundamental elements of professional identity .
The survey was conducted on a sample of 158 teachers from kindergartens in Samobor and Zagreb. Questionnaire designed for the purpose of this research was used to examine the beliefs of the teachers about their professional roles, the child and the learning and their correlation with the selected sociodemographic characteristics.
Data analysis has shown that teachers generally have high scores on contemporary beliefs about professional roles and beliefs on the contemporary role of learning and teaching, and when it comes to an image of a child, teachers are equally divided according to both traditional and contemporary views of child. At the same time, we sought to confirm the correlation between the years of work experience with the mentioned beliefs and the correlation of the level of education with these beliefs. In one and the other case we have confirmed the connection between the above.
In the debate, we emphasize the need for new research to investigate the correlation between the results obtained and the immediate educational process of the educators, and imply a question of how can teachers be influenced to increase their level of contemporary beliefs about professional roles, encouraging learning and teaching and image of a child
Development of research competencies: What kind of research is required in early and preschool upbringing and education?
Get PDFPokretanjem diplomskog studija Rani i predškolski odgoj i obrazovanje pri Učiteljskom
fakultetu u Rijeci prije 6 godina, pored ostalih važnih kompetencija, definirana je i važnost
te načini stjecanja istraživačkih kompetencija kroz različite kolegije i metode poučavanja.
Šestogodišnje postojanje studija ukazuje na otežane mogućnosti provođenja istraživanja,
koja predstavlja jedan od temeljnih načina stjecanja navedenih kompetencija, o čemu
svjedoče studenti i sama odgajateljska praksa. Stoga je osnovni cilj ovog anketnog
istraživanja pitati odgajatelje što smatraju bitnom i važnom temom istraživanja s obzirom
na njihovu praksu, kako bi se uskladile potrebe studijskog programa ali isto tako i potrebe
odgajateljske prakse. Ovo istraživanje provedeno je na prigodnom uzorku N=145
odgajatelja te se provela anketa s pitanjima vezanim uz cilj istraživanja koji je bio ispitati
odgajatelje o njihovim istraživačkim kompetencijama, te kakve stavove imaju prema
njihovoj važnosti u praksi. Rezultati istraživanja pokazali su da odgojitelji koji su
sudjelovali u ovome istraživanju smatraju istraživačke kompetencije iznimno važnim
elementom njihova djelovanja, ali smatraju da iste nisu dovoljno razvijene.By lauching a graduate study Early and preschool education at the Faculty of Teacher
Education in Rijeka 6 years ago, besides other important competencies, the importance and
ways of acquiring research competencies were defined through various courses and
teaching methods. The six-year existence of the study points to the difficult possibilities
of conducting research, which is one of the basic ways of acquiring these competences, as
evidenced by the students and the educative practice themselves. Therefore, the basic objective of this survey is to ask educators what they consider important and important
topic of research in their practic, in order to match needs of the study program, but also the
needs od educative practice. This survey was carried out on a sample of N = 145 educators
and a survey was conducted with question related to the research goal that was examined
by educators about their research competencies and what attitudes they hold to their
relevance in practice. Research findings have shown that educators participating in this research consider research competencies as an extremely important element of their work,
but they feel that they are not sufficiently developed
Kako učitelji razumijevaju kreativnost i vlastitu ulogu u kreiranju inovativnih odgojno-obrazovnih okolina?
Get PDFOsnovni cilj ovoga rada bio je utvrditi kakvi su stavovi učitelja prema kreativnosti općenito, kreativnosti djece i njihovoj ulozi pri poticanju kreativnosti djece kao načina inovativnog doprinosa odgojno-obrazovnoj praksi. U radu je primijenjen kvalitativni i kvantitativni istraživački pristup kako bi se dobio uvid u stavove učitelja prema mitovima o kreativnosti i njihove samoprocjene o kompetencijama za kreiranje učinkovitih i inovativnih odgojno-obrazovnih okolina za poticanje kreativnoga mišljenja učenika. Istraživanjem je obuhvaćeno 117 ispitanika iz 11 osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Utvrđene su umjerene razine slaganja učitelja s istraženim mitovima prema kreativnosti te su stavovi učitelja prema mitovima o kreativnosti bez značajnih korelacija ili razlika u odnosu na pojedine socio-demografske karakteristike. Učitelji su procijenili stečenost vlastitih kompetencija znatno većom stručnim usavršavanjem i samostalnim učenjem negoli tijekom studija. Pri određivanju kreativnosti i opisivanju primjera manifestacije kreativnosti kod djece, učitelji najčešće ističu kreativnost kao sposobnost i proces stvaranja u području likovnosti i rješavanja problema. Dobiveni rezultati razmotreni su u kontekstu obrazovnih implikacija za praksu.The main aim of this MA paper was to determine what are teachers' attitudes toward creativity in general, the creativity of children and their role in encouraging children's creativity as a way of innovative contribution to educational practice. This qualitative and quantitative research approach has been applied in order to gain insight into the attitudes of teachers towards creativity myths and their self-assessments of competences to create effective and innovative educational settings to stimulate creative thinking of students. The survey included 117 respondents from 11 elementary schools of Primorsko-goranska County. Teachers show moderate level of stacking with myths about creativity and attitudes of teachers to myths about creativity have been established without significant correlations or differences in relation to individual socio-demographic characteristics. Teachers have assessed the acquisition of their own competences by far greater professional training and independent learning than during their studies. In determining creativity and describing examples of creativity manifestation in children, teachers most often emphasize creativity as the ability and the process of creating in the field of artwork and solving problems. The results obtained are considered in the context of educational implications for practice