Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Prilagodbe bajki braće Grimm za slikovnice
Get PDFBraća Grimm su jedni od najpoznatijih sakupljača narodnih bajki 19. stoljeća. Njihove bajke, posebice kroz suvremene slikovnice vrlo često predstavljaju prvi doticaj djece s njihovim djelima koja uveseljavaju njihova djetinjstva. U ovom radu analizirale su se slikovnice s bajkama braće Grimm, a to su: Crvenkapica, Ivica i Marica, Pepeljuga, Snjeguljica i Vuk i sedam kozlića. Navedene slikovnice su ilustrirali: Maša Kozjek, Patricio Alejandro Agüero Marino, Željka Mezić, Lucie Brunellière, Pika Vončina, Andrea Petrlik Huseinović, Claudio Cernuschi, Dubravka Kolanović i Svjetlan Junaković. Cilj analize u konačnici je bio odgovoriti na pitanje jesu li slikovnička izdanja odabranih bajki braće Grimm primjerena djeci rane i predškolske dobi kao uvod u čitanje cjelovitih tekstova u okviru školske lektire. Većina analiziranih slikovnica zbog male veličine slova i dugačkog teksta primjerenija je djeci osnovnoškolske dobi, ali se one mogu svejedno koristiti u radu s djecom rane i predškolske dobi kroz raznolike aktivnosti
Participacija djece u svakodnevnim aktivnostima u dječjem vrtiću
Get PDFPromjena od tradicionalne prema suvremenoj paradigmi u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju donosi i početak promišljanja o participaciji djeteta u životu ustanove. Slika o djetetu kao kompetentnom pojedincu koji djeluje u socijalnom kontekstu, aktivnom građaninu čija temeljna ljudska prava uključuju i aktivno sudjelovanje, pravo na iznošenje vlastita mišljenja i uvažavanje od strane društva svoje početke pronalaze u dokumentu „Konvencije o pravima djeteta“ (1989). Aktivna participacija djeteta u procesu odgoja i obrazovanja ide u smjeru razvijanja socijalnih i građanskih kompetencija djeteta, osnaživanja slike o sebi te svjesnosti o važnosti vlastitog sudjelovanja. Navedeno postaje predmetom interesa u svjetskim i hrvatskim politikama, praksama i kurikulumima u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Teorijska polazišta o participaciji djeteta u vlastitom življenju u ustanovi u suglasju su s prevladavajućom suvremenom paradigmom, ali predstavljaju izazov za djecu, odgajatelje, stručnjake iz područja odgoja i obrazovanja, ali i za cjelokupno društvo. Promišljanje o djeci kao objektima istraživanjima i njihovoj pasivnoj ulozi još uvijek je zastupljeno u praksama ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a navedeno je i ishod za buduća promišljanja o potrebi za kontinuiranim cjeloživotnim obrazovanjem odgajatelja koji postaju refleksivnim praktičarima, svakodnevno istražujući i mijenjajući vlastitu praksu. U ovome radu prikazano je istraživanje odgojno-obrazovne prakse odgojno-obrazovnih skupina Dječjeg vrtića Vladimir Nazor, Kastav. Istraživanje se odvijalo kroz kvalitativni pristup: akcijsko istraživanje čiji je cilj bio razumijevanje pojma participacije djece u svakodnevnom življenju u ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u okviru suvremenih zahtjeva „Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“ (2014). Akcijsko istraživanje provedeno je u tri dobno mješovite odgojno-obrazovne skupine, dobi djece od 3 do 7 godina. Rad također prikazuje i proces razvijanja refleksivne prakse odgajatelja- sudionika istraživanja kroz (samo)refleksije, zajedničke refleksije te promišljanje i mijenjanje vlastite prakse polazeći od djeteta.A shift from traditional towards a contemporary paradigm in early childhood education and care (ECEC) brings a start of deliberation over a child's role in an institution. Image of a child as a competent individual who is a part of a social environment, an active citizen whose fundamental human rights include active participation, the right to express their own thoughts as well as acceptance from society, all find their start in a crucial document named „Convention on the Rights of a Child“ (1989). A child's active participation in the process of upbringing and education goes in the direction towards developing a child's social and civic competences, empowering a child's mind where they form an image of themselves, and the sole importance of contribution and participation. All of the above represent a strong subject of interest in both Croatian and worldwide politics, praxis and curriculums in the field of early and preschool upbringing and education. Theoretical starting points about a child's participation in their respective institutions are in agreement with the current and contemporary paradigm, but at the same time represent a challenge for not only children, educators and experts in the field, but also for the society as a whole. Deliberation about children as objects of research and their passive role is still well present in institutional praxis in the field, and the thesis contains the outcome for future deliberation about the need for a continuous lifelong education of educators, who have yet to fully become reflexive practitioners, with everyday research and upgrades of their own ways of praxis. In this graduation thesis, it is presented the research of educational praxis of educational groups in the city of Kastav's Vladimir Nazor kindergarten. The research was conducted using a qualitative approach: action research whose main objective was to understand the meaning of a child's participation in an everyday life of a preschool institution in order with contemporary requests from „Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje“ (2014). Action research was carried out in three preschool educational groups, and the age of children was between the ages of 3 and 7. The paper also presents the process of developing the educator's reflexive praxis, the same educators who were vital in the research as participants who got to show the praxis through self-reflection, common reflection as well as deliberation and upgrading of their own praxis starting from a child itself
Istraživačka nastava uz pomoć suvremene tehnologije : Diplomski rad
No full textSuvremeni odgojno-obrazovni proces podrazumijeva organiziranje nastave u kojoj se naglasak stavlja na istraživačke oblike rada, rješavanje problema i učeničku aktivnost i razvoj kritičkog i algoritamskog mišljenja te korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Projekt „Games for Learning Algoritmic Thinking“ Sveučilišta u Rijeci omogućio je učiteljima razredne nastave osmišljavanje scenarija poučavanja pomoću kojih su implementirali istraživački orijentirani nastavne sadržaje i suvremenu tehnologiju.
Ciljevi ovog istraživanja bili su analizirati scenarije poučavanja učitelja kao pripremu za provedbu aktivnosti na računalu te ispitati stavove i dojmove učenika o provedenim aktivnostima na računalu. Istraživanje je provedeno kao evaluacija projekta „Games for Learning Algoritmic Thinking“ u kojem je sudjelovalo devetnaest učitelja razredne nastave iz Primorsko-goranske županije te učenici 3. i 4. razreda. Analizom scenarija poučavanja utvrđeno je da je najviše učitelja za provedbu aktivnosti na računalu koristilo Internet i alat Scratch. Svi učitelji koristili su frontalni i individualni oblik rada te metodu igre i metodu dijaloga. S učenicima je proveden anketni upitnik kojem je bio cilj analizirati procjenu učenika o razini zabave s alatima Memory, Kahoot, Wizer, LearningApps i Scratch. Među svim navedenim alatima učenici su najbolje ocijenili alat Kahoot uz pomoć kojeg su i najviše naučili. Osim toga, s 33 učenika je proveden strukturirani intervju kojim se ispitivala učestalost korištenje računala i igranja igre te iskustva i dojmovi učenika o rješavanju kvizova i zadataka na računalu, osmišljavanju i igranju igre u nastavnom procesu.The modern educational process means organizing teaching with emphasis on inquiry teaching methods, problem solving, students’ activity, development of critical and algorithmic thinking and the use of ICT. The project “Games for Learning Algorithmic Thinking“ of the University of Rijeka, aimed for primary school junior grade teachers, enabled to devise learning scenarios. By using learning scenarios, they implemented inquiry-based teaching activities and modern technology.
Aims of this study were to analyze teacher’s learning scenarios and examine students’ attitudes and impressions about computer activities. This study was an evaluation of the project “Games for Learning Algorithmic Thinking “. Research participants were nineteen primary school junior grade teachers from Primorsko-goranska county and 3rd and 4th grade students. Results show that most teachers use the Internet and Scratch tool to carry out computer activities. All teachers used a frontal and individual form of work, a game method and a dialogue method. Questionnaire was conducted with students to analyze students' assessment of their level of fun with Memory, Kahoot, Wizer, LearningApps, and Scratch tools. Among all tools mentioned above, students rated the Kahoot tool as the best and also the tool that helped them learn the most. Furthermore, a structured interview was conducted with 33 students to examine the frequency of using a computer and playing a game, as well as students' experiences and impressions about solving quizzes and tasks on a computer, designing and playing a game in the teaching process
A quantitative analysis of educators' interest in usage of music competencies in working with children with disabilities
Get PDFGlazba kao vrlo značajan dio ljudske kulture ima svoje mjesto u odgoju i obrazovanju, a s time i u poučavanju i pružanju pomoći djeci s posebnim potrebama. Da bi u svom pristupu radu s djecom s poteškoćama u razvoju i ponašanju primjenjivali glazbu odgojitelji trebaju posjedovati potrebne kompetencije. Profesija odgojitelja je dinamičan i trajan proces koji se temelji na kontinuiranom profesionalnom razvoju i na stručnom usavršavanju što proizlazi iz profesionalne etike kao obveza svakog odgojitelja. Bogato glazbeno okruženje djeteta i često aktiviranje glazbenim sadržajima intenzivirat će razvoj njegovih prirođenih glazbenih sposobnosti, njegovu osjetljivost prema doživljaju glazbe, stvarati uvjete za razvijanje kreativnosti, te osnaživati komunikacijske sposobnosti. Odgojitelji stoga moraju biti otvoreni za nove spoznaje, kontinuirano usavršavanje, profesionalno napredovanje, te trajno prilagođavanje novonastalim situacijama. Za potrebe ovoga rada provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika. Rezultati istraživanja pokazuju kako odgojitelji koriste glazbu i glazbene poticaje u svakodnevnom radu, te razumiju potrebu cjeloživotnog obrazovanja radi vlastitog rasta. U istraživanju dolazimo do problematike nedostatka i nedostupnosti stručnih edukacija iz područja rada s djecom s teškoćama i iz područja korištenja glazbe u radu. Kada govorimo o fakultetskom obrazovanju, odgojitelji nisu zadovoljni znanjem i kompetencijama koje su tamo stekli.Music, as a very significant part of human culture, has its place in education, and thus in teaching and helping children with special needs. In order to use music in their approach to working with children with developmental difficulties and behavior, educators need to have the necessary competencies. The profession of an educator is a dynamic and ongoing process based on continuous professional development and professional development resulting from professional ethics as an obligation of every educator. The rich musical environment of the child and the frequent activation of musical content will intensify the development of his innate musical abilities, his sensitivity to the experience of music, create conditions for the development of creativity, and strengthen communication skills. Educators must therefore be open to new insights, continuous improvement, professional advancement, and permanent adaptation to new situations. For the purposes of this paper, a survey was conducted through a questionnaire. The research results show that educators use music and music stimuli in their daily work, and understand the need for lifelong education for their own growth. The research addresses the problems of lack and unavailability of professional education in the field of work with children with disabilities and in the field of using music in work. When it comes to college education, educators are unhappy with the knowledge and competencies they have acquired there
Povezanost doživljaja lijepoga kod djece predškolske dobi s likovnom kreativnošću
Get PDFSenzibilitet za estetiku pojavljuje se već u ranoj dobi djetinjstva, a očituje se raznim
svakodnevnim aktivnostima, koje nisu nužno isključivo likovnog tipa. Djeca su vrlo
aktivna u likovnim aktivnostima već od rane dobi, počevši od faze šaranja u kojoj
djeca zadovoljavaju motoričku potrebu pokreta ruke, šarajući i ostavljajući tragove
na papiru. Kreativnost, koju karakteriziraju originalnost i inovativnost je jedna od
važnih sposobnosti u djetetovom cjelokupnom razvoju, kao i u likovnom razvoju.
Kreativnošću i estetskim senzibilitetom, dijete zadovoljava svoje individualne
potrebe, odnosno emocionalne i duhovne, kao što vlastite stavove usklađuje s
težnjama, uzbuđenjima, interesima i slično.
Provedeno istraživanje kao cilj ima utvrditi odgajateljevu i roditeljevu procjenu
doživljaja lijepoga kod njihove djece te utvrditi njihovu likovnu kreativnost.
Područje provedbe istraživanja je Primorsko-goranska i Istarska ţupanija. Uzorak za
ovo istraživanje sastojao se od 10 roditelja djece koja pohađaju DV Olga Ban Pazin,
DV Morčić, DV Loptica, te DV Potok. Osim roditelja, uzorak je činilo 10 odgajatelja
iz DV Olga Ban Pazin, DV Loptica i DV Potok, te 66 djece koja pohađaju navedeni
vrtić. Ispitanici su metodom anketiranja, odnosno uporabom Lickertove skale 1-5
označavali odgovore koji se odnose na senzibilitet za estetiku kod njihove djece.
Obradom rezultata EpoC testa dobiven je kvocijent likovne kreativnosti djece, nakon
čega se utvrdila povezanost s procjenom estetskog senzibiliteta djece od strane
njihovih roditelja i odgajatelja.Sensitivity for aesthetics occurs at an early age in childhood, and is manifested in
various daily activities, which are not necessarily exclusively of a visual type.
Children are very active in fine arts activities from an early age, beginning with the
staggering phase in which children satisfy the motor need of hand movements,
stitching and leaving marks on paper. Creativity, characterized by originality and
innovation, is one of the important skills in a child's overall development as well as
in visual development. By creativity as well as aesthetic sensibility, the child satisfies
his or her individual needs, both emotional and spiritual, as he aligns his own
attitudes with aspirations, excitement, interests, etc.
The aim of the research is to determine the teacher's and the parents' assessment of
the sense of beautiful regarding their children and to determine their artistic
creativity. The area of research is Primorje-Gorski Kotar and Istria County. The
sample for this study consists of 10 parents of children attending DV Olga Ban
Pazin, DV Morčić, DV Loptica, and DV Potok. In addition to parents, the sample
also consists of 10 educators from DV Olga Ban Pazin, DV Ball and DV Potok, as
well as of 66 children who attend already mentioned Kindergartens. Respondents
used the survey method, that is, using the Lickert scale 1-5, to indicate answers with
certain theses regarding sensitivity to aesthetics regarding their children. Processing
the results of the The EpoC test obtained a quotient of children's visual creativity,
after which was made a correlation with the assessment of aesthetic sensibility of
children by their parents and educators
Stavovi studenata o ulozi računala u radu odgajatelja
Get PDFDigitalna pismenost je pojam koji se koristi već duži niz godina, a pojavio se sa razvojem tehnologije. Digitalna pismenost odnosi se na sposobnost korištenja digitalne tehnologije. S obzirom da se tehnologija sve više koristi, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu, počela se koristiti i u odgoju i obrazovanju. Tako se javlja relativno nova kompetencija odgajatelja, koja se naziva digitalna kompetencija, a uključuje kompetentnost u radu sa računalom i drugim uređajima putem kojih se može komunicirati, voditi dokumentacija, učiti itd.
Odgajatelji u neposrednom radu sa djecom koriste računala, bilo da se radi o edukativnim igrama, gledanju multimedijskih sadržaja i sl. Također, računalo se koristi prilikom vođenja pedagoške dokumentacije. Komunikacija se u posljednje vrijeme sve češće odvija putem računala i pametnih telefona, pa se takva komunikacija sve češće primjenjuje i u vrtićima u komunikaciji među kolegama kao i između odgajatelja i roditelja. Računalo se također koristi i kao pomoć u profesionalnom usavršavanju odgajatelja. Za potrebe rada provedeno je istraživanje među studentima predškolskog odgoja. Anketa je provedena među studentima prve, druge i treće godine studija. Na temelju provedenog istraživanja, može se zaključiti da studenti u svome pedagoškom radu sve više planiraju korištenje računala i moderne tehnologije
The Relationship Between Kindergarten Environment and the Divergent-Explorative Visual Creativity of Preschool Children
No full textTema istraživanja je povezanost vrtićkoga okruženja s poticanjem divergentno-eksplorativne likovne kreativnosti predškolske djece. Stručna literatura nudi razne definicije kreativnosti koje se predstavljaju u teorijskom okviru ovoga rada. U istraživanju se primjenjuju spoznaje iz definicija kreativnosti Renzulli i Reis (1985), Petrović Sočo (2000), Kaufman i Beghetto (2009) i Slunjski (2013).
U radu se raspravljaju čimbenici poticajnog okruženja u institucijskom kontekstu.
Za potrebe ovoga istraživanja koristio se EPoC test procjene potencijalne kreativnosti koji se provodi se u okviru OECD projekta Procjena napretka u razvoju vještina kreativnog i kritičkog mišljenja.
Provedeno je istraživanje na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci među prvima provođenima u RH u području predškolskog odgoja i obrazovanja. Test se provodio u Dječjem vrtiću Rijeka, PPO Potok na uzorku od 25 djece te je dio većega istraživanja na području Istre i Kvarnera koje je obuhvatilo 105 djece te čiji su rezultati obrađeni u analizi i raspravi.
Cilj je istraživanja pokrenuti testiranje kreativnosti u predškolskim ustanova u svrhu razvoja boljeg razumijevanja kreativnosti u predškolskoj dobi i njenog mjerenja; u svrhu adaptacije odgovarajućega poticajnog okruženja u institucijskom kontekstu, a tako i prilagodbe programa i raznih edukacija za odgajatelje.
Svrha istraživanja je provođenje EPoC testa u predškolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, čime se započinju istraživanje na području koje je u dosadašnjim istraživanjima nije provođeno u vrtićima nego samo u školama.
Testom je ispitivana razina potencijalne kreativnosti kod djece u dobi od pet i šest godina te razina divergentno-eksplorativnog procesa razmišljanja kod djece predškolske dobi u odgojno-obrazovnoj instituciji. Dobiveni su rezultati uspoređeni s procjenom okruženja koju su dali matični odgajatelji iz njihove skupine. Tako se daje doprinos da se na temelju novih saznanja izrade smjernice za daljnju prilagodbu odgojno-obrazovnog programa potrebama djece. Uključenost odgajatelja u istraživanje omogućuje raspravu o prilagođenosti EPoC testa procjene potencijalne kreativnosti djeci predškolskog uzrasta s obzirom na eksplorativnu prirodu ovog istraživanja.
IV
Potvrđene su dvije hipoteze: (1) da postoji statistički značajna razlika između djece različite dobi u rezultatima na EPoC testu procjene potencijalne kreativnosti te (2) da postoji statistički značajna razlika između ispitanika različite dobi u odgajateljevim procjenama poticajnog okruženja.
U analizi dječjih likovnih uradaka raspravlja se o kreativnosti i originalnosti u produciranju divergentno-eksplorativnog te konvergentno-integrativnog mišljenja.The study was centred around the connection between preschool surroundings and stimulating divergent and exploratory artistic creativity in preschool children. Expert literature offers various definitions of creativity that are presented in the theoretical framework of this paper. The notions concerning the definitions of creativity by Renzulli and Reis (1985), Petrović Sočo (2000), Kaufman and Beghetto (2009) and Slunjski (2013) are cited in the study.
The paper discusses the factors of stimulating surroundings in the context of preschool education.
For the purpose of this study, the EPoC potential creativity test was used. This test is also carried out as a part of the OECD project Assessing progression in creative and critical thinking skills in education.
The study was conducted at the Faculty of Teacher Education of the University of Rijeka and was one of the first ones in the field of preschool education conducted in the Republic of Croatia. The test was conducted at Rijeka Preschool (Dječji vrtić Rijeka), Potok Early Childhood Education Sub-Centre on a sample of 25 children and was part of a larger study in the Istria and Kvarner area, which covered 105 children and whose results are analysed and discussed in this paper.
The aim of the study was to promote testing and evaluation of creativity in preschools for the purpose of developing a better understanding of creativity in preschool children and its measurement; for the purpose of creating appropriate stimulating surroundings in preschool institutions, as well as adapting various programmes and workshops for preschool teachers.
The purpose of the study was to conduct the EPoC test at preschools in the Republic of Croatia, thereby initiating a study in a field that previously only included schools, and not preschools.
VI
The test was aimed at investigating the potential creativity level in children aged five and six years and the level of the divergent-exploratory thinking process in preschool children at the educational establishment. The results obtained were compared with an assessment of the surroundings provided by the preschool teachers from their group. The aforementioned contributes to the drafting of guidelines for further adaptation of the educational programme to the needs of children based on new insights. The involvement of preschool teachers in the study enables a discussion on the topic of adapting the EPoC potential creativity test for preschool children, given the explorative nature of this study.
Two hypotheses were confirmed: (1) according to the results of the EPOC potential creativity test, there is a statistically significant difference between children of different ages and (2) there is a statistically significant difference between the subjects of different ages in the assessments of the stimulating preschool surroundings prepared by the preschool teachers.
In the analysis of children’s artworks, creativity and originality are discussed in the context of stimulating divergent-exploratory and convergent-integrative thinking
Likovno oblikovanje vunom u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
Get PDFTema ovog diplomskog rada je oblikovanje vunom tehnikom filcanja na mokro djece rane i predškolske dobi. Provedeno je kvalitativno istraživanje u razdoblju od 01.03.-14.03.2018.godine. na uzorku od 94-ero djece. Istraživanje se provodilo na način da se djecu rane i predškolske dobi promatralo u aktivnostima likovnog oblikovanja vune tehnikom filcanja na mokro. Ovaj diplomski rad donosi detaljan opis cijelog istraživanja u koracima procesa filcanja od pripremnih radnji do gotovog produkta tj. nastanka slikovnice „Nina nana“. Naglasak je stavljen na razvojne mogućnosti djece s obzirom na njihovu dob. Za sve opisane faze izrade slikovnice Nina nana vodilo se računa o postignutim odgojno–obrazovnim ciljevima, u obzir su uzeti razvojni zadaci djece rane i predškolske dobi na području tjelesnog i zdravstvenog, socio-emocionalnog, spoznajnog i komunikacijskog dijela.The theme of this thesis is shaping wool by wet felting technique done by children of early and pre-school age. Qualitative research was conducted in the period from March 1 to March 14, 2018 on a sample of 94 children. The research was carried out in a way that children of early and pre-school age were observed during wet wool felting activities. This thesis provides a detailed description of the entire process, from the preparatory work to the finished product, namely the creation of the picture book „Nina nana“. Emphasis has been placed on the developmental potential of children with regard to their age. Through all described phases of the making of the picture book Nina Nana, achievable educational goals have been taken into account, as well as the developmental tasks of early and pre-school children regarding physical, health, socio-emotional, cognitive and communication areas
Parenting Styles of Contemporary Families
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati mišljenje učitelja o odgojnim stilovima suvremene obitelji te utvrditi postoje li razlike između učitelja u Rijeci i učitelja u Križevcima u mišljenjima o odgojnim stilovima roditelja. Također, ispitivane su razlike između ispitanika s različitim radnim iskustvima. Statistički značajnu razliku pokazali su samo učitelji s 1-10 godina radnog iskustva. Oni, s obzirom na statističku analizu, procjenjuju manje uspješne roditeljske odgojne stilove od ostalih skupina učitelja. S obzirom na područje u kojem učitelji trenutno rade, primjećuje se da je najveća razlika u odgovorima ispitanika u tvrdnjama koje pripadaju autoritativnom odgojnom stilu. Sve tvrdnje koje pripadaju autoritativnom odgojnom stilu procijenjene su više od strane učitelja iz grada Rijeke nego od strane učitelja iz grada Križevaca i okolice. Ostale odgojne stilove učitelji procjenjuju podjednako, bez obzira na područje u kojem rade. T-testom je utvrđeno da ni u jednoj tvrdnji ne postoji statistički značajna razlika između ispitanika koji rade na području grada Križevaca i okolice i ispitanika koji rade na području grada Rijeke. Treći istraživački zadatak bio je utvrditi postoje li kod učitelja poteškoće u prepoznavanju i procjenjivanju odgojnih stilova obitelji te koji su mogući razlozi tim poteškoćama. Od ukupno 61 ispitanika, 13 (21 %) je imalo poteškoća u prepoznavanju i procjenjivanju odgojnih stilova. Ostali ispitanici (N=48/79 %) nisu imali poteškoće.The aim of this study was to examine the opinion of the teachers on the parenting styles of the contemporary family and to determine whether there are differences between the teachers in Rijeka and the teachers in Križevci in their opinions on the parenting styles. Also, differences between respondents of different work experiences were investigated. The statistically significant difference was shown only by teachers with 1-10 years of work experience. They, considering statistical analysis, estimate less successful parental education styles than other groups of teachers. Given the area in which teachers are currently working, it is noted that the greatest difference is in the respondents responses in claims of authoritative educational style. All the claims that belong to the authoritative educational style were assessed by the teachers from the city of Rijeka rather than by teachers from the city of Križevci and its surroundings. Other educational styles are equally evaluated by teachers, no matter what area they work in. T-test showed that there is no statistically significant difference between the respondents working in the area of the town of Križevci and the surrounding area and the respondents working in the area of Rijeka. The third research task was to determine if there are difficulties in recognizing and evaluating the family's educational styles and the possible causes for these difficulties. Of the 61 respondents, 13 (21 %) had difficulties in recognizing and evaluating educational styles. Other subjects (N=48/79 %) did not have any difficulties
Odrastanje djeteta u jednoroditeljskoj obitelji (studija slučaja)
Get PDFStruktura obitelji se pod utjecajem gospodarskih i društvenih promjena mijenja. U konstruiranju obitelji zamijećena je pluralizacija obiteljskih oblika. Studije pokazuju da se obitelji može nazvati bilo kakva relativno trajna grupa čiji članovi žive zajedno, ekonomski surađuju i skrbe za djecu. Rasprave o obitelji postaju bogatije kada se proširuju i na odrastanje djece u obitelji. Radom se želi staviti naglasak na jednoroditeljskim obiteljima. Primjenom studije slučaja, prikazat će se doživljaj odrastanja u jednoroditeljskoj obitelji, odnosno odrastanje samo s majkom.The structure of the family is affected by economic and social changes. The pluralization of family forms is noticed in the construction of a family. Studies have shown that any relatively permanent group whose members live together, cooperate economically and take care of children can be called a family. Discussions about families become richer when they expand their focus on how children grow up in a family. This paper puts emphasis on single-parent families. By employing case studies, the experience of growing up in single-parent families, i.e. growing up only with a mother or only with a father, will be shown