Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Parenting Styles of Parents of Potentially Gifted Children - from the Perspective of Children and Parents
No full textKao jedan od važnih čimbenika koji utječu na odrastanje/rast i razvoj djece općenito, ali i one (potencijalno) darovite izdvaja se roditeljski odgojni stil koji predstavlja skup stavova/ ponašanja roditelja prema djetetu te emocionalna klima unutar koje se odvijaju različiti roditeljski postupci. Budući da odgoj darovite djece može biti izazovan/uzbudljiv, roditelji bi trebali pažljivo birati svoje odgojne postupke/metode, odnosno osluškivati djetetove želje/potrebe, pružiti mu posebnu potporu/zaštitu, modificirati svoje uobičajene odgojne postupke/podučavanje te mu prvenstveno osigurati poticajnu/obogaćenu sredinu za razvoj (raznolikost aktivnosti, iskustva i poticaja). Dakle, ključ uspješnog odgoja darovitog pojedinca/djeteta leži upravo u poštivanju; njegove jedinstvenosti, mišljenja/ideja i najljepše od svega, njegovih snova.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati mišljenje potencijalno darovitog djeteta o odgojnom stilu njegovih roditelja kao i mišljenja roditelja potencijalno darovite djece o vlastitom (roditeljskom) odgojnom stilu. Istraživanje je bilo provedeno metodom anketiranja potencijalno darovite djece i njihovih roditelja na području grada Rijeke i grada Zagreba. Uzorak ispitanika činilo je 73-je djece i 77-ero roditelja. Korišteni mjerni instrumenti su adaptirani upitnici, jedan za djecu „Anketni upitnik za djecu“ (Buri, 1991; Kimble, 2014) i jedan za roditelja „Anketni upitnik za roditelja“ (Kimble, 2014; Buri, 1991). Svaki se anketni upitnik sastojao od dvije skupine pitanja; prva je ispitivala opće demografske podatke, dok su u drugoj ispitanici na temelju postavljenih tvrdnji trebali procijeniti vlastiti/roditeljski odgojni stil.
Dobivenim rezultatima utvrđeno je da nema statistički značajne razlike između roditelja u percepciji o vlastitom stilu odgoja s obzirom na njihov spol (majka/otac) kao i dob. Također je uočeno da roditelji uglavnom preferiraju elemente autoritativnog stila odgoja dok se prema ponašanjima koja karakteriziraju popustljiv i autoritarni stil odnose kritički. Nadalje, zaključeno je da ne postoji ni statistička značajnost između djevojčica i dječaka u njihovu mišljenju/stavu o odgojnom stilu roditelja, dok se razlike kod djece iskazuju s obzirom na njihovu dob; najveća statistička značajna razlika u mišljenjima o stilu odgoja roditelja uočena je između djece dobi 9-10 i 13-14 godina.One of the more important factors which influence children's growth (both gifted and non-gifted children) is parental style which represents a number of stances and behaviors of parents towards their child as well as emotional climate within which different parenting processes are being carried out. Since nurturing gifted children can be challenging/exciting, parents should be carefully picking out their parenting methods, more precisely keeping an eye out for their child's wishes/needs, give him appropriate care/support, modify their usual nurturing methods as well as primarily ensure a stimulating/enriched ambiance for development (diversity of activities, experiences and stimuli). As such, the key of successful nurture of a gifted child lies in mutual respect between parent and child, respect for the uniqueness of the child, his opinions/ideas, and the best of all, his dreams.
The goal of this study was to inquire about the opinions of potentially gifted children about the parenting styles of their parents, as well as opinions of parents of potentially gifted children about their own parenting style. The study was carried out through surveying potentially gifted children and their parents in the cities of Rijeka and Zagreb. The samples included 73 children and and 77 parents. For this study the way of surveying was two series of questions. One for children („Anketni upitnik za djecu“ [Buri, 1991; Kimble, 2014]), and one for one of their parents („Anketni upitnik za roditelja“ [Kimble, 2014; Buri, 1991]). Every one of these surveys contained two parts. The first part were questions about the general demographic facts while the second part were questions with which the questionee needed to estimate their own parenting style.
With the obtained results, it was concluded that there isn't any statistically significant difference between parents and their perception about their own parenting style with regards to their sex (mothers/fathers) as well as their age. Furthermore, it was also concluded that there isn't any statistical significance between girls and boys about their thoughts/attitudes about their parents parenting styles. On the other hand, there was differences on the same topic with regards to the children's age: the biggest statistically significant difference in the perception of their parents parenting styles was noticed between age gropus of 9-10 and 13-14
Bilingualism - definition, origin, circumstances
No full textTema ovog rada je bilingvizam u ranoj i predškolskoj dobi, odnosno njegovo određenje, nastanak i okolnosti u kojima se odvija. Bilingvizam predstavlja jedan od vanjskih faktora koji utječu na govorno jezični i komunikacijski razvoj djeteta rane i predškolske dobi. Radom se žele prikazati uvjeti života i rada bilingvalne djece i njihovih roditelja u kontekstu institucionalnog odgoja i obrazovanja. U radu je također prikazan govorno-jezični slijed razvoja djeteta te kako dijete usvaja jezik i govor.The topic of this paper is bilingualism in early and preschool education, ie its definition, origin and circumstances in which it takes place. Bilingualism is one of the external factors influencing the speech, language and communication development of a child. The paper aims to present the living and working conditions of bilingual children and their parents in context of institutional upbringing and eduacation. The paper also presents the speech-language sequence of the child's development and how the child acquires language and speech
A MOBILE PHONE IN THE LINGUISTIC AND COMMUNICATIVE DEVELOPMENT OF AN EARLY AND PRE-SCHOOL AGE CHILD
No full textU radu se utvrđuje utjecaj mobitela na jezično-komunikacijski i govorni razvoj djece kao jedan od vanjskih faktora razvoja govora. Djeca koriste pametne telefone za gledanje televizijskih sadržaja, igranje videoigara, za pristup internetu, slušanje glazbe i slično. Utvrđeno je da mobitel može pozitivno utjecati na njihov govorno jezični razvoj tako da proširuje vokabular, razvija predčitalačke vještine, potiče društvene interakcije, poboljšava sposobnosti slušanja i slično. Ipak, korištenje mobitela može i narušiti dječji govor te tako negativno utjecati na njegov jezični razvoj jer je izloženo djeci nerazumljivim jezikom, neprimjerenim riječnikom, dijete izolira od drugih te smanjuje njegove interakcije, potiče djecu na agresivno ponašanje koje rezultira lošim vršnjačkim odnosima. Korištenje mobitela od strane djece tako ima svoje pozitivne i negativne strane, ovisno o načinu pristupa i sadržajima kojima djeca pristupaju.This paper identifies the impact of mobile phones on children's communication, language development and speech as one of the external factors of speech development. Children use smartphones to watch television, play video games, access the Internet, listen to music and other. It has been found that mobile phones can positively influence their speech and language development by expanding vocabulary, developing pre-reading skills, encouraging social interactions, improving listening skills and etc. However, the use of mobile phones can impair children's speech and thus negatively affect their language development because it is exposed to children in incomprehensible language, inappropriate vocabulary, isolates children from others and reduces their interactions, encourages children to aggressive behavior resulting in bad peers. The use of mobile phones by children thus has its positive and negative sides, depending on the way of access and its content
CHALLENGES OF USING THE CHAKAVIAN DIALECT IN KINDERGARTEN
No full textNarječja predstavljaju važan segment kulturne baštine i tradicije određenog kraja što zbog utjecaja globalizacije treba sačuvati. Jedan od načina je njegova primjena u odgojno – obrazovnom radu s djecom rane i predškolske dobi. Kako je to period intenzivna rasta i cjelovitog razvoja, posebna se pozornost u radu želi posvetiti izazovima primjene narječja u okviru jezično – komunikacijskog razvoja u institucionalnom i obiteljskom okruženju.Dialects represent an important segment of the cultural heritage and tradition of a certain region, which should be preserved due to the influence of globalization. One of the ways is its application in educational work with children of early and preschool age. As this is a period of intensive growth and overall development, this work wants to pay special attention to the challenges of applying the dialect within the language - communication development in the institutional and family environment
The Correlation between the Divergent-Exploratory Process of Creative Thinking and the Age of Preschool Children
No full textOd 1950. godine i prve pojave pojma i definicije kreativnosti do današnjih dana nastale su različite definicije i teorije o kreativnosti. Srž svake definicije je staranje nekih novih ideja, originalnosti i noviteta. Postavlja se pitanje kako se kreativnost kao složeni konstrukt može uopće mjeriti? EPoC test kreativnosti (eng. Evaluation of Potential Creativity) posve je novi instrument za mjerenje kreativnog potencijala djece i mladih. Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti postoje li dobne razlike u uspjehu petogodišnjaka i šestogodišnjaka na divergentno- eksplorativnim zadacima socijalno – interpersonalne domene kreativnosti EPoC testa. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da se EPoC test kreativnosti u socijalno-interpersonalnoj domeni može primjenjivati u radu s djecom predškolske dobi ( djece u dobi od pet, šest i sedam godina) no da je za neke elemente testa ipak potrebna prilagodba predškolskom uzrastu djece. Uzorak ispitanika ovog istraživanja bio je 60 djece iz dvije predškolske ustanove u Primorsko-goranskoj županiji (N=60) i na tom uzroku ispitanika nisu utvrđene statistički značajne dobne razlike (između petogodišnjaka i šestogodišnjaka) u kreativnom mišljenju na divergentno- eksplorativnim tipovima zadataka.From 1950 and the first emergence of the term and definition of creativity to this day, different definitions and theories of creativity have emerged. At the core of each definition is the creation of some new ideas, originality and novelty. The question is how can creativity as a complex construct be measured at all? The EPoC Test of Creativity (Potential Creativity) is a completely new instrument for measuring the creative potential of children and young people. The aim of this study was to determine whether there are age differences in the success of five- and six-year-olds on the divergent-exploratory tasks of the social-interpersonal domain of creativity of the EPoC test. The results of the research show that the EPoC test of creativity in the social-interpersonal domain can be applied to work with preschool children (children aged five, six and seven years), but that some elements of the test still require adjustment to preschool age of children. The sample of respondents in this study was 58 children from two preschool institutions in Primorsko-Goranska County (N = 58), and no statistically significant age differences (between five and six years) in creative thinking on divergent-exploratory task types were found on this cause
Educators in nursery groups: challenges and perspectives
No full textOsim osnovnih zadataka njege i brige za djecu rane dobi, kurikulum rada u jasličkoj skupini podrazumijeva zadovoljavanje i poticanje emocionalnog, socijalnog, spoznajnog, tjelesnog i ranog razvoja govora kod djece. Odgajatelj treba kontinuirano stvarati kvalitetno okruženje promatrajući i osluškujući dijete i njegove potrebe. Uvjeti za učenje u okruženju moraju poticati dijete na samostalnost, trebaju biti dinamični, polaziti od djetetovih interesa i neprestano stimulirati njegove potencijale. To je nerijetko proces obilježen brojnim izazovima s kojima se odgajatelji svakodnevno susreću. Stoga će se u ovom radu istražiti što sve predstavlja izazov za odgajatelja u jaslicama te će se usmjeriti na njihovu perspektivu navedenog problema. Podaci će se prikupiti intervjuiranjem odgajatelja u fokus grupama nakon kojih će se razgovori transkribirati i obraditi primjenom kvalitativne analize sadržaja.In addition to the essential tasks of child care during early childhood, the curriculum in the nursery group includes the support and encouragement of the emotional, social, cognitive, physical and early development of speech in children. The early and preschool teacher needs to continuously create a quality environment by observing and listening to the child and his needs. The learning conditions of such an environment have to encourage the child to be independent; they need to be dynamic, derive from the child’s interests and constantly stimulate his potentials. It is a process often characterized by numerous challenges encountered by educators on a daily basis. Therefore, this thesis will look into what exactly poses a challenge for educators in the nursery and will be focused on their perspective of the aforementioned problem. The data will be collected through interviews with educators in focus groups and after that, the conversation will be transcribed and analyzed using the qualitative content analysis
Female characters in film adaptations of classic fairy tales
No full textU radu se filmološko-književnoteorijskom analizom propituje portretiranje ženskih likova klasičnih bajki u njihovim filmskim prilagodbama počevši od animiranih filmova studija Walta Disneyja: Snjeguljica i sedam patuljaka (1937), Pepeljuga (1950), Trnoružica (1959) do suvremenih filmova: Mala sirena (1989), Mulan (1998), Princeza i žabac (2009) i Snježno kraljevstvo (2013). Filmovi se analiziraju s obzirom na suvremene animirane ili igranofilmske inačice. Cilj analize je prikazati kako su portretirani glavni ženski likovi u filmskim interpretacijama bajki, utjecaj feminizma na promjenu u prikazivanju ženskih likova i kako su se ženski likovi mijenjali od početka prikazivanja do danas, kao i način na koji mogu utjecati na dječju filmsku publiku i na ulogu roditelja i odgojno-obrazovnih ustanova pri gledanju animiranih filmova. Rezultati analize pokazali su da su najraniji ženski likovi portretirani su kao bespomoćne dame u nevolji, a takvo prikazivanje mijenja se pojavom animiranog filma Mala sirena kada se ženski likovi počinju portretirati kao buntovnice koje znaju da za njih postoji nešto više. Unatoč pozitivnim promjenama, ženski likovi nisu emancipirani te su podložni rodnim i spolnim stereotipima zbog čega, pojavom animiranog filma Princeza i žabac dolazi do novog prikaza ženskih likova koji postaju samostalni te im nije potrebna jedina prava ljubav kako bi bili sretni. Zahvaljujući feminizmu portretiranje ženskih likova doživjelo je mnoge pozitivne promjene i otklonjeni su skoro svi stereotipi, osim stereotipnog fizičkog prikazivanja likova. Stereotipnim prikazivanjem junakinja utjecaj animiranih filmova na djecu može biti iznimno negativan zbog čega je potrebno stvarati nove likove s kojima se djeca mogu poistovjetiti te je potrebno da roditelji i odgojno-obrazovne institucije medijski opismene djecu i budu posrednici prilikom gledanja takvih sadržaja.This paper examines, through the lens of film and literary theory, the depiction of female characters from classical fairy tales in their corresponding film adaptations, from the animated films produced by Walt Disney, such as Snow White and the Seven Dwarfs (1937), Cinderella (1950), and Sleeping Beauty (1959), to contemporary films, such as The Little Mermaid (1989), Mulan (1998), The Princess and the Frog (2009), and Frozen (2013). The films are analyzed in regard to their contemporary animated or live-action versions. The aim of this analysis is to present the depiction of female protagonists in film adaptations of fairy tales, the influence of feminism in changing the depiction of female characters, and the way in which female characters have changed from the beginning of their depiction up until now, as well as the way in which they can influence children as an audience and the role of parents and educational institutions in watching animated films. The results of the study have shown that the earliest images of female characters have been portrayed as hapless damsels in distress, but such views slowly start to shift with the first showing of the animated movie The Little Mermaid, when suddenly female characters start to be shown as rebellious and knowing of the fact that there is more to gain in their lives. Despite the positive changes, female characters remain as emancipated and subjects of stereotypes based on their gender but with the making of the animated movie The Princess and the Frog comes a new showing of female characters as independent and not in need of true love to achieve happiness. Due to feminism, portrayals of female characters have seen many positive changes and the removal of almost all stereotypes, but the physical ones. With stereotypical portrayals of heroines in animated movies, it has been shown that as such, they can possess a very harmful impact on children and due to that it is necessary to create new characters with whom they can relate. It is also necessary for the parents and the educational institutions to literate children regarding various media outlets and should be intermediaries during watching sessions of such conten
Mogućnosti implementacije europskog kurikuluma otpornosti u ustanovi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
No full textIzazovi suvremenog djetinjstva u značajnoj mjeri ulaze i u područje razvoja psihološke otpornosti djece rane i predškolske dobi. Jedan od suvremenih pristupa u razvijanju psihološke otpornosti jest i Europski kurikulum za jačanje otpornosti, odnosno Rescur na valovima, koji nakon provedene edukacije odgajatelja i roditelja, prema određenim i planiranim aktivnostima ima za cilj razvijanje psihološke otpornosti kod djece. Budući da postoji mali broj evaluacijskih istraživanja ovog programa u nas, provedeno se istraživanje usmjerilo na provjeru nekih od kratkoročnih efekata navedenog programa u dječjem vrtiću, iz perspektive roditelja i odgajatelja. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati efekte implementacije europskog kurikuluma otpornosti u ustanovi za rani i predškolski odgoj u odnosu na odgajatelje, djecu i roditelje kroz zadovoljstvo odgajatelja i roditelja implementiranim programom. Na uzorku od 6 odgajateljica i 38 roditelja iz dječjeg vrtića Kockica, Kršan, u Istarskoj županiji, primijenjene su dvije ankete koje su kreirane u svrhu ovog istraživanja. Rezultati istraživanja potvrdili su postavljene hipoteze, odnosno potvrdila se visoka razina zadovoljstva i roditelja i odgajatelja implementiranim programom europskog kurikuluma otpornosti u ustanovi za rani i predškolski odgoj. Korelacijske su analize pokazale pozitivnu korelaciju između sudjelovanja roditelja u edukaciji i zadovoljstva provedenom edukacijom iz Europskog kurikula otpornosti – RESCUR na valovima, tvrdnje kako je važnost i potreba jačanja otpornosti ključna za zdrav razvoj, djetetovu dobrobit i učenje. U odnosu na spol očevi su se više složili s tvrdnjom kako je organizacija provedene edukacije bila dobra i odgovarala je njihovim očekivanjima te su se više od majki složili kako je važnost i potreba jačanja otpornosti ključna za zdrav razvoj, djetetovu dobrobit i učenje. Negativna značajna korelacija utvrđena je između razine obrazovanja i utjecaja programa na „bolje razumijevanje sebe i svog djeteta“. Statistički značajna pozitivna korelacija utvrđena je i između zaposlenosti i tvrdnje kako bi kontinuirana edukacija roditelja putem radionica u vrtiću bila bi poželjna.The challenges of modern childhood also significantly enter the field of development of psychological resilience of early and preschool children. One of the contemporary approaches to developing psychological resilience is the European Curriculum for Strengthening Resilience, or Rescur on the Waves, which, after educating educators and parents, aims to develop psychological resilience in children according to specific and planned activities. Since there is a small number of evaluation studies of this program in our country, the conducted research focused on checking some of the short-term effects of the program in kindergarten, from the perspective of parents and teachers. The aim of this research was to examine the effects of implementing the European Resilience Curriculum in early and pre-school education in relation to teachers, children and parents through the satisfaction of teachers and parents with the program implemented. Two surveys were created in a sample of 6 teachers and 38 parents from kindergarten Kockica in Istria County, which were created for the purpose of this research. The results of the research confirmed the hypotheses - the high level of satisfaction of both parents and educators with the implementation of the European Resilience Curriculum program at the early and pre-school institution was confirmed. Correlation analyzes showed a positive correlation between parental involvement in education and satisfaction with the RESCUR education on waves, arguing that the importance and need to strengthen resilience is crucial for healthy development, child well-being and learning. In terms of gender, fathers more agreed that the organization of the education provided was good and in line with their expectations, and more than mothers agreed that the importance and need for strengthening resilience was crucial for healthy development, child well-being and learning. A negative significant correlation was found between the level of education and the impact of the program on "better understanding of oneself and their child". A statistically significant positive correlation was also found between employment and the claim that continuous education of parents through kindergarten workshops would be desirable
Renzulli Schoolwide Enrichment Model - theoretical approach and practical application
No full textPregledom pojma darovitosti, osobina darovitih pojedinaca i učenika s dvostrukom posebnošću dobiva se uvid u ovu jedinstvenu populaciju i potrebe darovitih pojedinaca. Renzullijev Školski model obogaćivanja SEM koji je opisan u ovom radu služeći se raznim metodama, postupcima teži ciljevima koji će ostvariti maksimalni potencijal darovitog djeteta, ali također poticati razvoj tipičnih učenika kako bi ostvarili svoje maksimalne rezultate. Svim učenicima potrebno je omogućiti obrazovanje prema njihovim sposobnostima i potrebama, a daroviti učenici posebno su osjetljiva kategorija. Redovni kurikularni modeli ne mogu ispuniti njihove potrebe i prilagoditi se pojedincu u potpunosti, ali kroz postupke obogaćivanja postiže se veća kvaliteta obrazovanja, fleksibilnosti i prilagodbe i usmjerenost na potrebe svakog učenika kako bi se razvio maksimalni potencijal, a kod darovitog pojedinca potencijalnu darovitost pretočio u kreativno produktivnu.An overview of the notion of giftedness, the characteristics of gifted individuals and pupils with a dual specialty provides insight into this unique population and the needs of gifted individuals. Using a variety of methods and procedures, Renzulli’s Schoolwide Enrichment Model (SEM), described in this thesis, aims at goals that will realize the maximum potential of a gifted child but also encourage the development of typical pupils to achieve their maximum results. All pupils need to be provided with education according to their abilities and needs, and gifted pupils are a particularly vulnerable category. Regular curricular models cannot meet their needs and adapt to the individual completely, but a higher quality of education, flexibility, and adaptation as well as focus on the needs of each pupil is achieved through enrichment procedures in order to develop maximum potential and translate an individual’s potential giftedness into creative-productive giftedness
Planiranje i dokumentiranje istraživačko-spoznajnih aktivnosti u vrtiću
No full textSuvremena paradigma ranog djetinjstva značajno mijenja odgojno-obrazovni proces, počevši od samog pogleda na dijete pa sve do shvaćanja pojma kvalitete ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Pristup ranom odgoju humanistički je, razvojan i integriran, podržava aktivno učenje i stvaranje znanja djeteta koje se događa u interakciji s drugima. Sukladno tome, uloga odgajatelja nije precizno planiranje sadržaja i tijeka aktivnosti već osiguravanje poticajnog okruženja s ciljem poticanja razvoja djetetovih potencijala. Da bi to bilo moguće, odgajatelj treba slušati i razumjeti djecu pri čemu veliki doprinos pruža dokumentacija. Ujedno ona je i sredstvo refleksije odgojno-obrazovne prakse jer omogućuje zajedničku interpretaciju procesa odgoja i učenja djece, kao i odabir kvalitetnih intervencija odgajatelja. S obzirom na to da djeca uče istražujući, eksperimentirajući i otkrivajući, planiranje i dokumentiranje istraživačko-spoznajnih aktivnosti od iznimne je važnosti. Time se stvara podloga za kreiranje poticajnog okruženja, primjerene odgojno-obrazovne intervencije odgajatelja i optimalno usklađivanje s individualnim potrebama svakog djeteta