Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Children's perspective on love
No full textUnatoč brojnim istraživanjima na temu ljubavi, zastupljenost djece kao subjekata je ostala mala i time zanimljiva, neistražena niša za istraživanje o emocijama, odnosno ljubavi iz sociološke perspektive. Kako bi ispitali dječju perspektivu ljubavi, kvalitativnim pristupom su provedeni polustrukturirani intervjui s devetero djece u dobi od 5 do 10 godina, na području grada Rijeke i Zagreba. Na temelju istraživačkih pitanja (Što za djecu znači obitelj i je li još uvijek prisutna tradicionalna obitelj u suvremenom društvu?, Kako djeca percipiraju sebe u društvu, a kako odrasle?, Koje razlike primjećuju između djece i odraslih?, U kojem je obliku prisutan pojam ljubavi kod djece?) izdvojene su 3 kategorije: obitelj, djetinjstvo i ljubav. Rezultati su pokazali kako djeca imaju realističan stav o ljubavi, shvaćaju da se na njoj treba raditi i razvijati ju te kako su razmirice sastavni dio odnosa, a ne nedostatak ljubavi. Time se ukazuje kako djeca imaju bitnu ulogu u društvu te dječja istraživanja mogu značajno doprinijeti boljem razumijevanju njihovog kompleksnog, ali jedinstvenog načina razmišljanja.Despite numerous studies on love, children’s perspective has remained a small and thus interesting, unexplored niche for research on emotions. This study is focused on children’s perspective of love from a sociological perspective. Qualitative approach was applied and semi - structured interviews were conducted with nine children aged 5 to 10 years, in the areas of cities Rijeka and Zagreb. Based on research questions (What does family mean for children and is a traditional family still present in contemporary society ?, How do children perceive themselves in society, and how do they perceive adults ?, Which differences are observed between children and adults ?, In what form is the term love present with children?) 3 categories were detected: family, childhood and love. The results showed that children have a realistic thinking about love, they realize it takes a lot of work and effort and that quarrels are an integral part of every relationship, and don’t indicate a lack of love. This points out that children have an important role in society and more studies with children as subjects can significantly contribute to better understanding their complex but unique way of thinking
Tranzicija u roditeljstvo tijekom studija: iskustva, prepreke, prednosti
No full textTranzicija u roditeljstvo zahtjevno je razdoblje za svakog pojedinca, a posebno mlade roditelje koji još uvijek nisu završili svoje visoko obrazovanje. Uzorak ispitanika činilo je deset mladih studenata Sveučilišta u Rijeci koji su postali roditelji za vrijeme pohađanja fakulteta. Istraživanje je bilo kvalitativno, a kao tehniku prikupljanja podataka odabrala sam narativni intervju koji je bio usmjeren na usporedbu razdoblja prije i nakon rođenja djeteta. Rezultati istraživanja pokazali su kako su najčešće prepreke na koje nailaze studenti roditelji nedostatak vremena, povlastica i novaca. U prepreke su, između ostaloga, ubrojili i nerazumijevanje profesora te visoki postotak obveznih dolazaka na predavanja. Kao svoje prednosti, ispitanici su u najvećem broju naveli podršku koju su imali tijekom tranzicije te razvitak nekih osobina koje prije nisu bile toliko izražene. Pod svoje „poboljšane“ osobine, u najvećoj su mjeri naveli bolju organizaciju i veću posvećenost fakultetu. Sveukupna iskustva uglavnom su na početku bila negativna i prožeta osjećajima poput tuge i šoka. Danas, nitko od ispitanika ne žali što je kroz tranziciju prošao za vrijeme studiranja
Application of the principle of regional identity in lower grades of primary school (using the chakavian dialect)
No full textU radu se istražuje na koje se načine može primijeniti načelo zavičajnosti u razrednoj nastavi i to ponajprije u okviru nastave Hrvatskoga jezika, ali i drugih nastavnih predmeta. Pri tom se polazi od važnosti poučavanja o zavičajnom govoru, ali i pomoću zavičajnoga govora. Cilj rada je istražiti zastupljenost zavičajnih nastavnih sadržaja vezanih za čakavsko narječje i govorno područje te dati primjere metodičkih modela za učenje i poučavanje pojedinih nastavnih sadržaja Hrvatskoga jezika u kojima se može koristiti zavičajni govor u okviru redovite nastave te integriranih dana i izvannastavnih aktivnosti.This paper deals with finding different ways for using principles of domciliation in classes 1 – 4 of primary school mainly incorporated in Croatian classes, but also integrated in other subjects. Starting point for doing this is the importance of teaching about native speech and teaching by native speech. The aim of this paper is to explore the representation of domicile educational subject matters connected to chakavian dialect and its speaking area. Besides exploring, the paper gives examples of teaching - method models for learning and teaching particular contents of Croatian language where native speech can be used as a part of regular schooling as well as during integrated days or extracurricular activities
Reasons for choosing preschool institutions for national minorities
No full textU radu se polazi od Bourdieuovog koncepta habitusa kao konstitutivnog elementa identiteta koji proizvodi određenu sliku zbilje koja pojedincu otvara uvjete i mogućnosti djelovanja u skladu s njihovim resursima iz kulturnoga, ekonomskog i socijalnog kapitala. Primjenom kvalitativne analize životne povijesti roditelja željelo se doprinijeti razumijevanju dispozicija o talijanskim vrtićima, jezične ideologije, obiteljskih jezičnih praksi i strategija koji su vezani za habitus roditelja. Primarni razlog upisa djeteta u talijanski vrtić proizlazi iz roditeljske želje da dijete nauči talijanski jezik koji se percipira kao oblik ulaganja u kulturni i socijalni kapital djece. Ostali razlozi učenja talijanskog jezika kao i percepcija talijanskih vrtića kao važnog čimbenika izgradnje osobnog identiteta i očuvanja nasljednog talijanskog jezika predodređena je pozadinom roditeljskog iskustva, odnosno habitusom, ali i reakcijama i stavovima šire zajednice prema jeziku, njegove priznatosti i zastupljenosti u društvu s kojima su se roditelji susretali u djetinjstvu tijekom rane jezične i kulturne socijalizacije, ali i kasnije u životu.This paper discusses Bourdieu's concept of habitus as a constitutive element of identity which produces a certain image of reality that opens to individual the conditions and possibilities of action in accordance with their resources from cultural, economic and social capital. By applying a qualitative analysis of parents' life history, the purpose was to contribute to the understanding of dispositions about Italian kindergartens, language ideology, family language practices and strategies related to the parents' habitus. The primary reason for enrolling a child in an Italian kindergarten stems from the parent's desire for the child to learn Italian language, which is perceived as a form of investment in children's cultural, economic and social capital. Other reasons for learning Italian as well as the perception of Italian kindergartens as an important factor in building personal identity and preserving the hereditary language is determined by the background of parental experience, or habitus, but also the reactions and attitudes of the wider community towards language, its recognition and representation in society which parents encountered in childhood during early linguistic and cultural socialization, but also later in life
Dramska družina u razrednoj nastavi
No full textDramska pedagogija podrazumijeva niz metoda poučavanja i učenja koje se koriste dramskim izrazom kao sposobnošću koja, u većoj ili manjoj mjeri, pripada svakom čovjeku. Počeci razvoja hrvatske dramske pedagogije sežu još u doba razvoja građanskog društva, tj. prve polovice 19.stoljeća. Zvjezdana Ladika, utemeljiteljica hrvatske dramske pedagogije, već je 60-ih godina prošlog stoljeća ukazivala na važnost dramskog odgoja. U dramskoj se umjetnosti doživljaj svijeta pretvara u umjetnost, a u dramskom odgoju u igru. Igra je djetetova najvažnija aktivnost i zato je važno ponuditi djeci bavljenje dramskom aktivnošću u sklopu redovne nastave ili kao izvannastavnu aktivnost. Štoviše, dramski odgoj bi trebao biti zastupljen u svim predmetima jer zajedničkim radom učenici uče kako surađivati s drugima, poštivati i uvažavati tuđa mišljenja, izraziti vlastito mišljenje i svoje osjećaje, osloboditi se treme, naučiti se pravilno izražavati.Drama pedagogy involves a series of teaching and learning methods that use dramatic expression as an ability that, to a greater or lesser extent, belongs to every human being. The beginnings of the development of Croatian drama pedagogy go back to the time of the development of civil society, ie. the first half of the 19th century. Zvjezdana Ladika, the founder of Croatian drama pedagogy, already in the 1960s pointed to the importance of drama education. In dramatic art, the experience of the world is transformed into art, and in dramatic upbringing into play. Play is a child's most important activity and therefore it is important to offer children engaging in dramatic activities as part of regular classes or as extracurricular activities. Moreover, drama education should be represented in all subjects, because by working together students learn how to cooperate with others, respect other's opinions, express their own opinions and feelings, get rid of anxiety and learn to express themselves properly
Foreign language learning motivation in primary education
No full textMotivacija za učenje jedan je od ključnih afektivnih čimbenika u kontekstu ranog učenja i poučavanja stranoga jezika. Motivacija za učenje stranog jezika usko je vezana uz druge individualne razlike koje utječu na uspješnost ili neuspješnost u savladavanju stranog jezika. Rad daje pregled dosadašnjih istraživanja u području motivacije za učenje stranoga jezika u razrednoj nastavi s posebnim osvrtom na istraživanja provedena u hrvatskom socio-kulturnom kontekstu. U radu će biti spomenute i objašnjene ostale individualne razlike – kognitivne, afektivne i druge koje ne pripadaju niti jednoj navedenoj skupini. Rad se također osvrnuo i na utjecaj roditeljskih stavova na učeničku motivaciju te će biti prikazana istraživanja o povezanosti kompetencija učitelja i motivacije učenika za učenje stranog jezika.Motivation for early foreign language learning is one of the key affective factors in the context of early foreign language learning. Foreign language learning motivation goes hand in hand with other individual differences which determine whether the outcome of learning a foreign language will be successful or not. This thesis gives an overview of research in the field of motivation for early foreign language learning with the special reference on research conducted in Croatian education system. Other individual differences categorized as cognitive, affective and others which cannot be placed in the first two groups will also be explained. The thesis also refers to the role of parents on pupils' motivation and research whose aim was to see how teachers' competences are related to pupils' motivation for early foreign language learning
Private schools in the United Kingdom, United States of America and Croatia
No full textOvaj rad uspoređuje privatno školstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjedinjenim Američkim Državama i Hrvatskoj, prema više kriterija. Glavni fokus ovog diplomskog rada je usporediti privatne škole u ove tri države prema cijeni i kurikulumu škola, te ponudi privatnih škola i broju učenika u njima. Također, rad se osvrće na alternativne i religijske škole u sve tri države. Rad pokušava približiti povijesne činjenice važne za razvoj školstva u prethodno navedenim država.This paper compares private education in the United Kingdom, the United States, and Croatia, by several criteria. The main focus of this thesis is to compare private schools in these three countries according to: price and curriculum of schools, number of private schools in these countries and the number of students in them. Also, the paper looks at alternative and religious schools in all three states. The paper attempts to approximate the historical facts important for the development of education in the before mentioned states
Methodological approaches to film in Croatian language teaching
No full textU radu će biti riječ o uporabi filma kao nastavnog sadržaja i sredstva u predmetu Hrvatski jezik. Pri tom je cilj dati pregled dosadašnjih spoznaja o medijskoj kulturi i filmu, kao i suvremenih metodičkih pristupa, sustava, strategija i metoda koje se mogu koristiti pri obradi filma u nastavi. Moguća praktična primjena tih sustava, pristupa i metoda prikazat će se na primjeru suvremenih filmskih ostvarenja namijenjenih učenicima razredne nastave. Stoga je jedan od ciljeva i izraditi metodičke modele obrade pojedinih filmskih naslova u nastavi Hrvatskoga jezika, no u poveznici i s drugim nastavnim predmetima.This paper will discuss the use of film as a teaching content and tool in the subject of Croatian language. The aim is to provide an overview of current knowledge about media culture and film, as well as modern methodological approaches, systems, strategies and methods that can be used in the interpretation of film in teaching. The possible practical application of these systems, approaches and methods will be presented on the example of contemporary film achievements intended for primary school students. Therefore, one of the goals is to develop methodological models for interpretation individual film titles in the teaching of the Croatian language, but also in connection with other subjects
Vrednovanje atletskih motoričkih dostignuća u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi
No full textVrednovanje se u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture provodi kontinuirano kroz godinu, i iz tog razloga je vrlo važno. Kriteriji vrednovanja učeničkih postignuća trebaju se prilagođavati sposobnostima učenika kako bi svaki učenik imao jednaku priliku ostvariti najbolje rezultate. Cilj rada bio je postaviti kriterije vrednovanja motoričkih dostignuća učenika kod testa skoka u dalj iz mjesta. Kriterije vrednovanja bilo je potrebno postaviti na temelju rezultata učenika razredne nastave te utvrditi razlike rezultata prema dobi i spolu učenika. Motorička postignuća čine jedan veliki dio elemenata ocjenjivanja u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Motorička postignuća definiraju se kao spoj motoričkih znanja i sposobnosti, odnosno funkcionalnih sposobnosti te imaju cilj postizanja najboljeg mogućeg postignuća svakog pojedinca. Motorička postignuća ovisna su o motoričkim sposobnostima, odnosno snazi, brzini, koordinaciji, preciznosti, fleksibilnosti i brzini. Na motorička postignuća se iz tog razloga može utjecati raznim vježbama, igrama, poligonima i štafetama kojima se utječe na razvoj motoričkih sposobnosti. Uzorak ispitanika činilo je 157 učenika razredne nastave u dobi od 7 do 11 godina (94 dječaka i 63 djevojčice). Uzorak varijabli činio je test skoka u dalj iz mjesta kojim se provjerava eksplozivna snaga nogu, koja označava sposobnost aktiviranja maksimalnog broja motoričkih jedinica u jedinici vremena kod realizacije jednostavnih motoričkih struktura. Dobiveni rezultati potvrdili su hipoteze da postoje razlike u rezultatima između učenika u testu skoka u dalj iz mjesta s obzirom na spol i dob. Iz toga slijedi kako je vrlo važno da učitelji sve više ubacuju atletske sadržaje u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture kako motorička postignuća učenika ne bi opadale u budućnosti
Leadership in early childhood institutions: between desirable and actual
No full textCilj ovog diplomskog rada bio je istražiti kako ravnatelji percipiraju uvjete i mogućnosti za razvoj profesionalnih kompetencija, kako razumijevaju i doživljavaju svoje vođenje te koje su prepreke učinkovitoj praksi vođenja u hrvatskom kontekstu ranog odgoja, uključujući stjecanje uvida u njihova iskustva vođenja u okolnostima uzrokovanim pandemijom Covid-19 virusne infekcije. Primijenjen je kvalitativan pristup i metoda polustrukturiranih intervjua. Protokol intervjua sastojao se od pitanja svrstanih u četiri skupine istraživačkih problema povezanih s formalnim, neformalnim i informalnim oblicima stjecanja profesionalnih kompetencija ravnatelja, karakteristikama i stilom vlastitog vođenja, ostvarivanjem suradnje i partnerstva u okruženju te izazovima vođenja u vrijeme pandemije. Istraživanje je provedeno na namjernom uzorku od pet ravnatelja ustanova ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Istraživanje je pokazalo da se ne pridaje dovoljno pažnje formalnim i stvarnim kompetencijama za izbor ravnatelja ustanova ranog odgoja u našoj zemlji. Ističe se potreba za profesionalizacijom ravnateljskog poziva, rekonceptualizacijom formalnog obrazovanja ravnatelja, važnost neformalnog obrazovanja putem seminara i radionica te svakodnevnih iskustava u radu, važnost gradnje suradničke kulture s različitim dionicima u odgojno-obrazovnom okruženju te kapaciteta za promjene. Motivacija ljudi, neusuglašena vizija te nedostatna financijska sredstva su prepoznate kao najveće prepreke uspostavljanju kvalitetnih suradničkih i partnerskih odnosa. Rad zaključuje kako ključne promjene valja učiniti u području: profesionalnog razvoja ravnatelja i ostalih dionika ustanove, povećanja raspoloživih financijskih sredstava, umrežavanja odgojno-obrazovnih ustanova te promjene ustroja i zakonskih regulativa.The aim of this thesis was to investigate how preschool principals perceive the conditions and opportunities for the development of professional competencies, how they understand and experience their own leadership practices and the obstacles to effective leading in the context of the Croatian early childhood education system, as well as their insights derived from their leadership mandate during the Covid-19 health crisis. A qualitative approach and the method of semi-structured interviews were applied. The interview protocol consisted of questions categorized into four groups of research problems related to formal, non-formal and informal modes of acquiring professional competencies of principals, characteristic and style of leadership, achieving cooperation and partnership, and leadership challenges arisen during the pandemic. The research was undertaken on a sample of five principals of early childhood and preschool education institutions. Research has shown that not enough attention is paid to the formal and actual competencies in the process of selecting leaders of early childhood education institutions in our country. The need has arisen for the professionalization of the vocation of principals, the reconceptualization of their formal education, as well as the importance of non-formal education through seminars and workshops and everyday work experiences, the importance of building a collaborative culture with educational stakeholders and the capacity for change. As the biggest obstacles to the realization of high-quality relationships and partnerships between all educational stakeholders were identified as the following: motivational deficiencies, incompatible vision and insufficient financial resources. The paper is concluded by identifying key changes necessary in the area of professional development of principals and other educational stakeholders; management of finances; institutional networking; and structural and regulatory framework