Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Izvannastavne aktivnosti u školskom kurikulumu
No full textŠkola ima obvezu učenicima ponuditi sadržaje kojima će kvalitetno ispuniti svoje organizirano slobodno vrijeme, a to se najčešće postiže organizacijom izvannastavnih aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti predstavljaju neposredni odgojno-obrazovni oblik rada koji se za svaku školsku godinu planira i organizira u sklopu Školskog kurikuluma. Izvannastavne aktivnosti osmišljava učitelj-voditelj aktivnosti, koji posjeduje kompetencije za učinkovitu provedbu u okruženju. Iz ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja učenici odabiru aktivnosti prema svojim interesima, motivaciji i sklonosti prema određenom odgojno-obrazovnom području. Sudjelujući u izvannastavnim aktivnostima učenici na kreativan i stvaralački način proširuju svoja znanja i stječu nove vještine i iskustva, druže se s vršnjacima te kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme.
S ciljem istraživanja ponude izvannastavnih aktivnosti različitih odgojno-obrazovnih područja kurikuluma, studijem dokumentacije školskih kurikuluma, analizirala se ponuda izvannastavnih aktivnosti za učenike od 1. do 8. razreda osnovnih škola Primorsko-goranske županije. Analizirano je ukupno 56 školskih kurikuluma osnovnih škola te su prikazani rezultati ponude aktivnosti s obzirom na odgojno-obrazovna područja s pripadajućim ishodima koji se aktivnostima ostvaruju, dobnu skupinu za koju je aktivnost osmišljena i specifičnosti aktivnosti po geografskom području. Prikupljeni podaci pokazuju kako je u ponudi škola 556 različitih naziva izvannastavnih aktivnosti, koje se svrstavaju u sedam kurikulumskih područja. Najzastupljenije su izvannastavne aktivnosti unutar jezično-komunikacijskog i umjetničkog područja, dok je aktivnostima najmanje zastupljeno matematičko područje kurikuluma. Prema broju skupina odgojno-obrazovnih područja nešto je više skupina koje su namijenjene učenicima predmetne nastave u odnosu na skupine za učenike razredne nastave, ali postoji i određeni broj skupina namijenjenih učenicima i razredne i predmete nastave. U svakom su geografskom području izdvojene i specifične izvannastavne aktivnosti koje su u ponudi samo u školama tog područja, poput karnevalske grupe, maslinara, pletenja, šaha...
Rezultati ukazuju na širok spektar ponude različitih izvannastavnih aktivnosti, kojima učitelji zasigurno potiču učenike na iskustveno učenje, razvoj vlastitih sposobnosti i vještina u poticajnom ozračju organiziranog slobodnog vremena
Logičke igre u razrednoj nastavi
No full textIgra je najprirodniji oblik učenja i razvoja kod djece. Učenje putem igre mnogo je učinkovitije od tradicionalnih načina učenja i poučavanja. Kroz logičke igre, djeca usvajaju i koncepte računalnog razmišljanja. Računalni način razmišljanja korisna je vještina koju možemo koristiti u svakodnevnom životu. U Hrvatskoj, najpoznatija natjecanja za poticanje računalnog razmišljanja su Dabar i Klokan bez granica.
Scenariji poučavanja inovativni su materijali za provođenje nastave suvremenim metodama rada i uz primjenu digitalnih tehnologija. Suvremene metode poučavanja postavljaju učenika u središte odgojno obrazovnoga procesa, te ga potiču na kreativnost, istraživanje i samostalnost. Kombiniranjem tradicionalne nastave i suvremenih metoda poučavanja, a sve uz pomoć informacijsko komunikacijske tehnologije možemo osmisliti nastavu koja će upravo igru uključiti u sve etape nastavnog procesa. Logičke igre u razrednoj nastavi potiču intelektualni razvoj djeteta. Stjecanjem iskustva i logičkim zaključivanjem razvija se vještina rješavanja problema i potiče kreativnost kod učenika, stoga su suvremene metode i oblici poučavanja koje će primjenjivati učitelji u svojem razredu od velikog značaja.Play is the most natural form of learning and development in young children. Learning through play is much more effective than traditional ways of teaching. Through logical games, children also adopt conepts of computational thinking. Computational thinking is a useful skill that we can use in everyday life. In Croatia, the most familiar competitions to encourage computer thinking are "Dabar" and "Klokan bez granica".
Learning scenarios are innovative materials for teaching with modern teaching methods and with the application of digital technologies. Learning scenarios put the student at the center of the educational process, and encourage him to creativity, research and independence. By combining traditional and modern teaching methods, with the help of information and communication technology, we can design lessons that will include game in all stages of the teaching process. Logical games in classroom encourage the intellectual development of the child. By gaining experience and logical reasoning, problem-solving skills are being developed and creativity is encouraged in students, so modern methods and forms of teaching that are applied by teachers in their classroom are of great importance
Djeca rane i predškolske dobi u oblikovanju likovnim elementima
No full textU završnom radu razmatra se koje likovne elemente u kojoj dobi djeca oblikuju, odnosno prikazuju se postojeće spoznaje o likovnom izražavanju djece rane i predškolske dobi oblikovanjem likovnim elementima. U radu se definiraju se likovni elementi, kao sastavnica likovnog jezika, važnost likovnih sposobnosti za oblikovanje likovnih elemenata, uz koje se posebno ističe kreativnost. Osim toga, u radu su opisane četiri faze dječjeg likovnog razvoja, gdje se spominju neke informacije o likovnog razvoja djece različite dobi. Slijedom navedenog, originalan prilog istraživanju je i Tablica 1 je korištenjem literature Starc i suradnici (2004), Herceg i suradnici (2010) te analizom prikupljenih dječjih likovnih uradaka. Osim toga, na uzorku od 20 djece i analiziranih devet uradaka, 2020. godine provedeno je i opisano istraživanje kojim se željelo provjeriti postoje li razlike u dječjem likovnom razvoju oblikovanja točkom, crtom i bojom kod četverogodišnjaka, petogodišnjaka i šestogodišnjaka. Dobiveni rezultati istraživanja mogu poslužiti u radu odgajatelja s djecom rane i predškolske dobi. Osim toga, rezultati mogu poslužiti i roditeljima u lakšem usvajanju značajki dječjeg likovnog oblikovanja ili kakve potencijalne mogućnosti njihovog likovnog izražavanja se mogu javiti u pojedinoj dječjoj dobi.In this paper it is considered which art elements are shaped in which children's age, existing knowledge about the artistic expression of early and preschool children is given the use of art elements. The paper describes the theory of art elements, the importance of art abilities for the design of art elements, with special emphasis on creativity. In this paper the four stages of children's art development are described, and informations about art development in different ages. Following the above, a table was compiled using the literature Starc et al. (2004), Herceg et al. (2010) and an analysis of the collected children's artwork. The paper conducted and described a study that sought to verify whether there are differences in children's art development using dots, lines and color in four-year-olds, five-year-olds and six-year-olds. The obtained research results can be used in the work of educators with children of early and preschool age. In addition, the results can also help parents to easier understand art development of their children or what potential opportunities may arise in a particular child's age
Književnostilska obilježja terapeutskih priča
No full textU radu se književnoteorijskim pristupom analiziraju terapeutske priče autora: Susan Perrow, Jorgea Bucayja, Gerlinde Ortner, Petre Kapović Vidmar, Maura Lacovicha i drugih, s ciljem detektiranja književnostilskih obilježja ovih priča. Polazi se od teorijskih pristupa dječjoj priči autora: Marijane Hameršak, Dubravke Zime, Karol Visinko, Dubravke Težak, Milana Crnkovića i drugih. Nakon definiranja kriterija analize, u odabranim primjerima terapeutskih priča teži se prepoznati njihova struktura, fabula, likovi, odnos fantastično (čudesno) – realistično itd. Radom se pokušalo odgovoriti na pitanje: pripadaju li i na koji način terapeutske priče korpusu dječje priče kao sastavnom dijelu dječje književnosti odnosno književnosti u cjelini. Analizom odabranih četrnaest terapeutskih priča i dobivenim rezultatima istih, potvrđeno je da terapeutske priče pripadaju korpusu dječje književnosti zbog svojih karakterističnih obilježja. Sve analizirane terapeutske priče u sebi sadrže motive, odnosno fabulu, likove, odnos fantastično (čudesno) – realistično itd. kojima se može potvrditi da su iste sastavni dio dječje književnost
Stavovi učitelja o poučavanju nastave prirode i društva u nižim razredima osnovne škole
No full textNastava prirode i društva ima za cilj upoznati učenike sa svijetom u kojemu žive te ih osposobiti za daljnji život. Nastavom prirode i društva učenici usvajaju znanja i stvaraju iskustva o procesima, predmetima i događajima koji ih okružuju, a izrazito vrijednu ulogu u tome procesu spoznavanja ima učitelj razredne nastave.
Cilj ovoga rada je bio ispitati odgojno-obrazovnu praksu učitelja u poučavanju nastave prirode i društva. Jedan od zadatka istraživanja je bio ispitati postoje li razlike u poučavanju prirode i društva u osnovnim školama između učitelja urbanih i ruralnih sredina. Istraživanje je provedeno s N=107 učitelja razredne nastave, od kojih je N=67 učitelja urbanih sredina i N=40 učitelja ruralnih sredina. Za potrebe ovoga rada, konstruiran je anketni upitnik kojega su učitelji ispunjavali online putem. Anketni upitnikom učitelji su ispitani o učestalosti uporabe suvremenih metoda poučavanja, procjeni vrijednosti, prednosti i nedostataka izvanučioničkog oblika rada i razine učestalosti izvođenja takvog oblika rada te uporabi tehnologije u poučavanju prirodoslovnih i geografskih sadržaja.
Dobivene su statistički značajne razlike koje ukazuju kako učitelji urbanih sredina češće koriste tehnologiju u poučavanju prirodoslovnih i geografskih sadržaja od učitelja koji rade u ruralnim sredinama. Nisu dobivene statistički značajne razlike između učitelja u učestalosti uporabe suvremenih metoda i pristupa poučavanja, procjeni vrijednosti, prednosti i nedostataka izvanučioničkog oblika rada te učestalosti izvođenja takvog oblika rada.
Istraživanja kojima se utvrđuju načini rada učitelja su od izuzetne važnosti za unaprjeđenje kvalitete obrazovanja. Jedan od ključnih čimbenika kvalitetnog obrazovanja je učitelj o kojemu ovisi izbor metoda, strategija i oblika rada.The teaching of Science and Social Studies aims to acquaint students with the world in which they live and to prepare them for further life. By teaching Science and Social Studies, students acquire knowledge and create experiences about the processes, objects and events that surround them, and a very valuable role in this process of cognition is played by the primary school teacher.
The aim of this paper was to examine the educational practice of teachers in teaching Science and Social Studies. One of the tasks of the research was to examine whether there are differences in the teaching of Science and Social Studies in primary schools between teachers of urban and rural areas. The research was conducted with N= 107 primary school teachers, of which N = 67 were teachers of urban areas and N= 40 rural teachers. For the purposes of this paper, a survey questionnaire was constructed and completed by teachers online. The questionnaire surveyed teachers on the frequency of using modern teaching methods, assessing the value, advantages and disadvantages of extracurricular forms of work and the level of frequency of such forms of work and the use of technology in teaching the subject content of Natural Sciences and Geography.
Statistically significant differences were obtained, indicating that urban teachers are more likely to use technology in teaching subject content of Natural Sciences and Geography than teachers working in rural areas. There were no statistically significant differences between teachers in the frequency of using modern teaching methods and approaches, assessing the value, advantages and disadvantages of extracurricular forms of work and the frequency of performing such forms of work.
Researches that determines the ways in which teachers work are extremely important for improving the quality of education. One of the key factors of quality education is the teacher on whom the choice of methods, strategies and forms of work depends
Mesopusni običaji Novog Vinodolskog
No full textNovi Vinodolski primorski je gradić bogate kulturne povijesti. To pokazuje i činjenica da iz Novog Vinodolskog potječe Vinodolski zakonik te jedna od najpoznatijih hrvatskih obitelji, obitelj Mažuranić. No, grad je ipak najpoznatiji po svojim mesopusnim običajima i građanima koji ne dopuštaju da se vrijedni običaji zaborave.
Novljanski mesopust pravo je dramsko djelo koje ima svoje mjesto i vrijeme radnje te aktere. U Novom Vinodolskom običaji žive, i to ne samo kroz njihovo provođenje već i kroz razne institucije koji čuvaju najvrednije dokaze o postojanju novljanskog mesopusta i koje vrijedno rade kako bi običaji živjeli i danas.
Cilj je ovoga završnog rada prikazati narodne običaje Novog Vinodolskog i osvještavanje koliko su narodni običaji zapravo važni, budući da živimo u takvom vremenu u kojemu mladi zaboravljaju svoju tradiciju, te se iz tog razloga tradicija na koncu i gubi.
Završni je rad koncipiran u osam glavnih poglavlja u kojima će se novljanski mesopust prikazati kroz usmenu pučku dramu, kroz narodne običaje koji se događaju tijekom mesopusta, kroz žitak. Također, novljanski će se mesopust i novljanski narodni običaji prikazati i kroz novljansko kolo, novljansku narodnu nošnju te kroz institucije koje čuvaju i održavaju kulturno nasljeđe Novog Vinodolskog.Novi Vinodolski is a coastal town with a rich, cultural history. This is also shown by the fact that the Vinodol Code and one of the most famous Croatian families, the Mažuranić family, originate from Novi Vinodolski. But, the city is also known for its carnival customs and its citizens who do not allow valuable customs to be forgotten.
Novljanski mesopust is a real play that has its place and time of action and actors. In Novi Vinodolski, customs live not only through their implementation, but also through various institutions that keep the most valuable evidence of the existence of the
Novljanski mesopust and who work hard to make the customs still alive today.
The aim of this undergraduate thesis is to show the folk customs of Novi Vinodolski and raise awareness of how important folk customs really are, since we are living in a time where young people forget their tradition, and for that reason, the tradition eventually disappears.
The undergraduate thesis is conceived in eight main chapters in which the Novljanski mesopust will be presented through an oral folk drama, through folk customs that take place during the carnival, through žitak. Furthermore, the Novljanski mesopust and Novljanski folk customs will be presented through the Novljansko kolo, the Novljanski traditional costume design and through institutions that preserve and maintain the cultural heritage of Novi Vinodolski
Podrška pri suočavanju sa stresom roditeljima djece s teškoćama
No full textOčekivanja i nadanja roditelja naruše se i zahtjevna uloga roditelja postaje još zahtjevnija
kada se roditelji suoče sa činjenicom da njihovo dijete ima neki oblik razvojne teškoće.
Roditelji se tada suočavaju sa svakodnevnim stresom, što može narušiti njihovo zdravlje ili
koheziju cijele obitelji. Cilj rada bio je predstaviti pregled teorije i istraživanja vezanih uz
roditeljski stres i strategije suočavanja sa stresom, oblike podrške koju roditelji traže i primaju
te važnosti rane intervencije. Pregledom literature, vidljivo je kako se roditelji pri suočavanju
sa stresom okreću različitim strategijama suočavanja sa stresom, koje mogu, ali i ne moraju
biti uspješne. Iz toga razloga, važno je od rane dobi djeteta, odnosno od trenutka saznanja da
dijete ima teškoću započeti s ranom intervencijom za dijete, a roditelje uključiti u različite
oblike podrške. Roditeljima je prvenstveno potrebna podrška uže obitelji i prijatelja, ali
prijeko potrebna im je i stručna podrška koja će im dati povratne informacije na sva njihova
pitanja, nedoumice i pomoći im kako bi se usmjerili prvenstveno na svoju dobrobit i
zadovoljstvo, a samim time, tako će pozitivno utjecati i na djetetov cjelokupni rast i razvoj i
poticati ga. Veliku ulogu ovdje imaju suradnja i interdisciplinarnost među sustavima
zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i zajednice.Parents expectations and hopes are shattered and the demanding role of parents becomes even
more demanding when parents face the fact that their child has some form of developmental
difficulty. Parents then face daily stresses, which can disrupt their health and family
cohesion.The aim of the paper was to present an overview of the theory and research related
to parental stress and coping strategies, forms of support that parents seek and receive, and the
importance of early intervention. A review of the literature shows that when dealing with
stress, parents turn to different coping strategies, which may or may not be successful.
Because of this, it is important to include child from its early age, that is, from the moment it
is know the child has disability into early intervention and parents into various support
programs. Parents primarily need support recived from family and close friends, but they also
necessarily need professional support, that will give them feedback on all of their questions,
concerns and help them to focus primarily on their well-being and satisfaction, which will
also have positive impact on child's growth and development, and encourage it. Cooperation
and interdisciplinarity between the health, education, social care and community systemy play
a major role here
Participacija djece u kreiranju prostorno-materijalnog okruženja
No full textNova paradigma ranog odgoja prema kojoj je dijete aktivno, cjelovito i kompetentno biće koje ima svoju kulturu, prava i potrebe između ostalog naglasak stavlja i na njegovu participaciju u donošenju odluka koje se odnose na kvalitetu njegova života, među kojima su i odluke o okruženju u kojem živi. Prostorno-materijalno okruženje neophodan je izvor učenja djece rane i predškolske dobi jer ona uče aktivnim istraživanjem i činjenjem u suradnji s odraslima i drugom djecom. Zato djetetovo okruženje treba biti poticajno, dobro promišljeno te bi trebalo imati visok obrazovni potencijal. Glavni uvjet da okruženje postane poticajno jest promjena mišljenja, stavova, ali i povjerenja odgajatelja prema djeci pri čemu se naglasak stavlja na kontinuirano istraživanje vlastite odgojno-obrazovne praske. Ovaj rad će se temeljiti na akcijskom istraživanju s elementima etnografskog pristupa, a kao metoda prikupljanja podataka koristit će se mozaik pristup
Status of kindergarten teacher profession in croatian society
No full textCilj ovog rada je ispitati stavove roditelja o statusu odgajateljskog zanimanja u hrvatskom društvu. U radu su prikazani teorijski pristupi stratifikaciji te najrelevantniji sociološki pogledi na profesije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 120 roditelja čija su djeca polaznici Dječjeg vrtića Rijeka. U svrhu istraživanja sastavljen je online anketni upitnik koji je bio dostupan na Facebook stranici „Vrtić kod kuće“. U radu su postavljene četiri hipoteze, a to su „Roditelji odgajateljsku profesiju definiraju kao srednje rangiranu profesiju u društvu.“, „Roditeljska percepcija statusa odgajateljske profesije povezana je s roditeljskom percepcijom o tome posjeduju li odgajatelji specijalizirana znanja.“, „Rodni konzervativizam je povezan s roditeljskom percepcijom statusa odgajateljske profesije.“ i „Roditelji koji smatraju da je za obavljanje poslova odgajatelja potrebna visoka stručna sprema, smatrat će da poželjni status odgajateljske profesije treba biti viši od postojećeg statusa.“. Prve dvije te četvrta hipoteza su potvrđene, dok je treća hipoteza odbačena. Rezultati su pokazali kako roditelji smatraju da je odgajateljsko zanimanje iznimno važno i kompleksno, no društveno podcijenjeno.This paper aims to examine parent’s attitudes on the social status of preschool teachers in Croatian society. This paper presents theoretical approaches to social stratification and the most relevant social aspects of professions. The research was conducted on a sample of 119 parents whose children attend Kindergarten Rijeka. For research purposes, an online survey was made and it was available on the Facebook page „Vrtić kod kuće”. Four hypotheses are set in this paper, and those are „Parents rank preschool teacher profession in the middle in society“, “Parents perception of preschool teacher’s social status is connected to parents perception of whether preschool teachers have specialized knowledge“, „Gender conservatism is connected to the parents' perception of preschool teacher social status“ and „Parents who think that is necessary for preschool teachers to have higher education, will think that their desirable social status must be higher than current status“. The first two, and the fourth hypotheses are confirmed, but the third one is rejected. Results showed that parents think the preschool profession is very important and complex, but socially underrated
Educators' perspective on the determinants of children's well-being during early childhood transition
No full textOsiguranje najviše razine dobrobiti djece rane dobi tijekom prijelaza predstavlja značajan izazov u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, stoga je ovaj diplomski rad usmjeren na analizu značajnih determinanti dobrobiti djece rane dobi (socio-emocionalna dobrobit i otpornost, snage i poteškoće te temperament) tijekom prijelaza iz perspektive odgajatelja čije su odrednice dobrobiti također analizirane (optimizam, zadovoljstvo životom i osobine ličnosti). Kvantitativnim se je istraživanjem obuhvatila samoprocjena značajki ličnosti i dobrobiti odgajatelja te procjena ponašanja djece iz domene njihove socio-emocionalne dobrobiti, a iz perspektive odgajatelja. Deskriptivnom analizom podataka utvrdili su se rezultati o razini dobrobiti kako odgajatelja tako i djece, a korelacijskom analizom omogućena je analiza odnosa između dobrobiti odgajatelja i dobrobiti djece tijekom prijelaznih razdoblja. Odrednice dobrobiti djece izmjerene su trima skalama: Ljestvica socio-emocionalne dobrobiti i psihološke otpornosti djece predškolske dobi (LJSEDO), upitnik snaga i poteškoća (SDQ) te EAS model klasifikacije dječjeg temperamenta, a odrednice dobrobiti odgajatelja također putem triju skala: Dispozicijski optimizam izmjeren je testom životnog usmjerenja (LOT), zadovoljstvo životom Skalom zadovoljstva životom (SWLS), a dimenzije petofaktorskog modela ličnosti upitnikom BFI. Kako je bilo i očekivano odgajatelji su u djece procjenjivali više pozitivne osobine i pozitivna ponašanja, a niže nepoželjna uz značajne razlike u spolu i dobi djece. Također, utvrđene su umjerene do povišene razine svih odrednica dobrobiti odgajatelja izuzev neuroticizma što je također bilo za očekivati. Tijek adaptacije procijenjen je srednje do niže zadovoljavajućim što čini vrlo važan nalaz kojeg bi trebalo detaljnije istražiti i otkriti uzroke nezadovoljstva odgajatelja, kao i nalaz da mlađe odgajateljice, s manje radnog staža imaju više razine neuroticizma nego njihove starije kolegice. Kao što je pretpostavljeno, pojedine odrednice dobrobiti djece značajno su povezane odrednicama dobrobiti i ličnosti odgajatelja, što svakako valja imati na umu pri kreiranju smjernica za unapređenje prakse i profesionalnog razvoja odgajatelja.Ensuring the highest level of well-being of young children during the transition is a significant challenge in the context of early and preschool education, so this study focuses on the analysis of significant determinants of well-being of young children (socio-emotional well-being and resilience, strengths and difficulties and temperament) during transitions, from the perspective of educators whose determinants of well-being are also analyzed (optimism, life satisfaction, and personality traits). Quantitative research included self-assessment of personality traits and well-being of educators and assessment of children's behavior in the domain of their socio-emotional well-being from the perspective of educators. The descriptive analysis of the data determined the results on the level of well-being of both educators and children, and the correlation analysis enabled the analysis of the relationship between the well-being of educators and the well-being of children during the transition periods. Determinants of children's well-being were measured by three scales: Scale of socio-emotional well-being and psychological resilience of preschool children (PERIK), strength and difficulty questionnaire (SDQ) and EAS model of children's temperament, and determinants of educator's well-being also measured by three scales: Life Orientation Test (LOT), Life Satisfaction Scale (SWLS) and Big Five Inventory (BFI). As expected, educators rated children with more positive traits and positive behaviors, and lower undesirability with significant differences in children’s gender and age. Also, moderate to elevated levels of all determinants of educator well-being were found except neuroticism which was also to be expected. The course of adaptation was assessed as medium to low satisfactory, which makes a very important finding that should be investigated in more detail and reveal the causes of dissatisfaction of preschool teachers, as well as the finding that younger educators with less work experience have higher levels of neuroticism than their older colleagues. As assumed, individual determinants of children’s well-being are significantly related to the determinants of the well-being and personality of educators, which should be borne in mind when creating guidelines for improving preschool practice and professional development of educators