Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Organization of Space for Science Activities in Kindergarten
No full textDječji vrtić predstavlja prvo mjesto učenja djece o iskustvenim spoznajama koje će djeca kasnije dodatno nadograđivati. Djetinjstvo je proces stalne socijalne izgradnje u kojem djeca i odrasli zajednički sudjeluju te se interpretira u odnosu s određenim prostorom, vremenom i kulturom. Ono se mijenja s obzirom na različite uvjete i kulturu u kojima se događa. Istraživanja su donijela novi pogled na dijete i njegovo djetinjstvo te se odmaknula od tradicionalnog pogleda na dijete. Tako je uspostavljena nova paradigma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Od njih se traži aktivno i samoregulirano učenje. Kroz takvo učenje dijete će najbolje steći potrebna znanja i razviti sve potrebne vještine. Dijete taj proces samostalno započinje, provodi i kontrolira. Prostor trebaju činiti materijali poticajni za razmišljanje i logičko zaključivanje. Materijala i sredstava treba uvijek biti dovoljno, trebaju biti stalno dostupni te odgovarati različitim interesima i potrebama djece. Prostor mora dijete poučiti kako se odnositi prema drugima, kako donositi odluke, eksperimentirati i istraživati. Što je odgojitelj točnije opazio interese djece i bio precizniji u vođenju dokumentacije, to će lakše pripremiti okolinu u kojoj će se djeca osjećati prihvaćeno te u kojem će pronaći pribor koji odgovara njihovom razvojnom nivou, koji će biti zahtjevniji i pomoći im u prelasku u sljedeću zonu razvoja. Materijal koji je ponuđen za igru treba zainteresirati dijete, buditi u njemu znatiželju, želju za učenjem i istraživanjem. Zadaća odgojitelja jest pripremiti djeci aktivnosti i materijale koje potiču cjelovito i integrirano učenje, ali na jedan prirodan i holistički način.Kindergarten is the first place for children to learn about experiential knowledge, which children will later further upgrade. Childhood is a process of constant social construction in which children and adults participate together and is interpreted in relation to a certain space, time and culture. It changes according to the different conditions and culture in which it takes place. Research has brought a new view of the child and his childhood and moved away from the traditional view of the child. Thus, a new paradigm of early and preschool education was established. They are required to be active and self-regulated learning. Through such learning, the child will best acquire the necessary knowledge and develop all the necessary skills. The child independently initiates, implements and controls this process. Space should be made up of stimulating materials for thinking and logical reasoning. Materials and resources should always be sufficient, should be constantly available and meet the different interests and needs of children. The space must teach the child how to relate to others, how to make decisions, experiment and explore. The more accurately the educator observes the children's interest and is more precise in keeping records, the easier it will be to prepare an environment in which children will feel accepted and in which they will find accessories that suit their developmental level, will be more demanding and help them move to the next zone of development. The material offered for the game should interest the child, arouse his curiosity, desire to learn and explore. The task of educators is to prepare for children activities and materials that encourage holistic and integrated learning, but in a natural and holistic way
Manuel Šumberac and contemporary Croatian picture book
No full textSlikovnica je prva knjiga s kojom se dijete susreće s književnosti. U metodologiji ovog završnog rada posvećena je posebna pažnja književno-teorijskoj i komparativnoj analizi tekstova i ilustracija Manuela Šumberca, a cilj je analizom ilustracija usporediti njegovo stvaralaštvo sa suvremenom hrvatskom slikovnicom. U ovom završnom radu analizirane su autorske slikovnice Manuela Šumberca: Potraga (2019), Plavi cvijet (2020) i Vrlo zapetljan čvor (2021) te slikovnice drugih autora koje je Manuel Šumberac ilustrirao: Pinokijeve pustolovine (2011), Snjeguljica (2012), Snježna kraljica: klasična priča Hansa Christiana Andersena (2013), The night before Christmas (Noć prije Božića) (2013), Baba Jaga i div Zaborav (2015), Jura i kuckalo protiv dosade (2017), Jura i gospođica Zavissst (2019), Jura i upute za odrastanje: kako se postaje velik (2020). Tekst i ilustracije u slikovnicama su povezane te utječu na doživljaj čitatelja. Publika kojoj je namijenjena slikovnica jesu djeca rane i predškolske dobi koja mogu različito doživjeti slikovnicu. Analizom slikovnica i ilustracija dolazi se do cjelokupne slike kao i mogućnosti razlučivanja kome je slikovnica primjerena i u kojim situacijama ih koristiti. Proces nastajanja ilustracija Manuela Šumberca odvija se unutar kružnice ilustracije po kojoj se on kreće tijekom procesa ilustriranja. Zbog tehnike stvaranja ilustracija i načina prikaza ilustracija u slikovnicama može se zaključiti da je Manuel Šumberac suvremeni hrvatski ilustrator.The picture book is the first book a child encounters literature. In the methodology of this final paper, special attention was paid to the literary-theoretical and comparative analysis of the texts and illustrations of Manuel Šumberc, and the aim of the analysis of illustrations is to compare his work with the contemporary Croatian picture book. This final paper analyzes authorial picture books by Manuel Šumberc Potraga (2019), Plavi cvijet (2020) and Vrlo zapetljan čvor (2021) and picture books by other authors illustrated by Manuel Šumberac as Pinokijeve pustolovine (2011), Snjeguljica (2012), Snježna kraljica: klasična priča Hansa Christiana Andersena (2013), The night before Christmas (2013), Baba Jaga i div Zaborav (2015), Jura i kuckalo protiv dosade (2017), Jura i gospođica Zavissst (2019) and Jura i upute za odrastanje: kako se postaje velik (2020). Text and illustrations are linked in picture books and affect the reader experience. The audience for whom the picture book is intended are children of early and preschool age who can experience the picture book differently. Analysis of picture books and illustrations leads to the overall picture as well as the possibility of discerning to whom the picture book is appropriate and in what situations to use them. The process of creating illustrations by Manuel Šumberc takes place within the circle of the illustration by which he moves during the illustration process. Due to the technique of creating illustrations and ways of displaying illustrations in picture books, it can be concluded that Manuel Šumberac is a modern Croatian illustrator
PROMEHS Kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Smjernice za roditelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja kod kuće
No full textSvrha ovog priručnika je primjena PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje kod kuće u smilu osnaživanja bliskog i povezujućeg odnosa između roditelja i djece. Sadržajno obuhvaća suvremene teorijske spoznaje te praktične implikacije u savjete za roditelje u okviru osnaživanja mentalnoga zdravlja kod kuće. Pritom, također obuhvaća tri važna područja: područje socijalno-emocionalnih kompetencija, otpornosti i mentalnoga zdravlja
PROMEHS kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Rječnik osnovnih pojmova iz Priručnika za odgajatelje i učitelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja djece u dobi od 3. do 10. godine
No full textOsnovna svrha ovog rječnika jest kvalitetnije i jasnije razumijevanje ključnih pojmova koji su vezani uz primjenu Priručnika za odgajatelje i učitelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja djece u dobi od 3. do 10. godine. Rječnik na suvremeni način pruža temeljne definicije pojmova iz tri područja koja su obuhvaćena spomenuim priručnikom: socijalno-emocionanog učenja, otpornosti i prevencije poteškoća u ponašanju kod djece i učenika od 3. do 10. godine. Kao i Priručnik, i ovaj rječnik se primijenjuje u okviru provedbe PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje djece u vrtićima i osnovnim školama, a nastao je u okviru Erasmus+ KA3 projekta PROMEHS (Promocija mentalnog zdravlja u školama) koji se provodio od 2019. do 2022. godine u Primorsko-goranskoj županiji
MUSEUM VISUAL ART ACTIVITIES FOR PRESCHOOL CHILDREN
No full textTema ovog diplomskog rada odnosi se na likovne aktivnosti za djecu predškolske dobi u muzejima. Cilj ovog rada je dati nekoliko primjera različitih likovnih aktivnosti djece predškolske dobi u različitim likovnim područjima s namjerom održivosti zavičajne baštine otoka Lastova. Osnovna svrha ovog istraživanja je pobuđivanje želje kod djece predškolske dobi za očuvanjem zavičajne baštine, prezentiranjem sadržaja zavičajne baštine u Muzeju i Kneževom dvoru djeci predškolske dobi te u likovnim radionicama u vrtiću.
U istraživanju je sudjelovalo devetero djece u dobi od tri do sedam godina. Istraživanje se provelo u mješovitoj vrtićkoj skupini u Dječjem vrtiću Lastavice koji je kasnije preimenovan u Dječji vrtić Biser Lastova. Istraživanjem se htjelo utvrditi hoće li se kod djece predškolske dobi pobuditi želja za očuvanjem zavičajne baštine otoka Lastova, nakon prezentiranja sadržaja muzeja crkve svetog Ivana Krstitelja i Kneževom dvora i provedbi likovnih radionica u vrtiću te postoje li u Muzeju i Kneževom dvoru aktivnosti namijenjene djeci predškolske dobi.
Dobivenim rezultatima pokazano je da u Muzeju i Kneževom dvoru ne postoje aktivnosti namijenjene djeci predškolske dobi. Također, rezultatima je pokazano da se kod djece predškolske dobi pobuđuje želja za očuvanjem zavičajne baštine otoka Lastova nakon prezentiranja sadržaja Muzeja i Kneževog dvora i nakon provedbi likovnih radionica u vrtiću.The topic of this paper relates to art activities for preschool children in the Museums. The aim of this paper is to give few examples of different art activities for preschool children in different art areas with intention of the sustainability of native heritage of the island of Lastovo. The main purpose of this research is to induce desirability in preschool children for the sustainability of native heritage by presenting the content of native heritage in the Museum and Rector`s Palace to preschool children and by implementation of art workshops in the kindergarten.
The research included nine children at age of three to seven. The research is conducted in mixed kindergarten group in the Kindergarten Lastavice, later renamed in Kindergarten Biser Lastova. The research wanted to determine if presenting the content of native heritage in the museum of church of saint John the Baptist and Rector`s Palace and implementation of art workshops in the kindergarten, will induce desirability in preschool children for the sustainability of native heritage of the island of Lastovo and to determine if are there any activities for preschool children in the Museum and Rector`s Palace.
The results of the research demostrate that there are not any activities for preschool children in the Museum and Rector`s Palace. As well the results of the research demostrate that after presenting the contect of native heritage in the Museum and Rector`s Palace and after conducted art workshoops in the kindergarten, in preschool children induces desirability for the sustainability of native heritage of the island of Lastovo
Biofilija i biofobija djece predškolske dobi
No full textPovezanost s prirodom obuhvaća emocionalni odnos pojedinca i prirodnog okoliša, a temelji se na teoriji biofilije, urođenoj sklonosti pojedinca ka povezivanju s živim bićima i sustavima. Biofilija (ljubav prema prirodi) i biofobija (strah od prirode) su značajni čimbenici u razvoju ekološke osjetljivosti te odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj. Odgoj i obrazovanje za okoliš i održivi razvoj navode se u Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti. Na taj način ispitivanje biofilije i biofobije postaje značajno za odgajatelje i učitelje kako bi mogli ta znanja kvalitetno primijeniti u praksi sa svrhom razvijanja društva koje uživa u dobrobitima prirodnog okruženja, ali da se pritom razvija i osjećaj odgovornosti za njihovo očuvanje. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati emocionalne atribucije koje predškolska djeca pridaju
prirodi i njenim elementima, odnosno ispitati biofiliju i biofobiju djece predškolske dobi. Istraživanje je provedeno sa 105 (N=105) djece pet mješovitih vrtićkih skupina koja pohađaju dječji vrtić u Međimurju i Dječji vrtić Drenova. U svrhu provedbe istraživanja osmišljen je mjerni instrument po uzoru na istraživanje autora Olivos-Jara i suradnika (2020.) kojim se istražila povezanost djece predškolske dobi s prirodom, odnosno emocionalni odnos između pojedinca i prirodnog okoliša, zasnovan na teoriji biofilije. Zadaci istraživanja su bili utvrditi samoprocjenu emocija djece predškolske dobi u odnosu na vanjske prirodne prostore, kukce, domaće životinje, divlje životinje te onečišćenja prirode. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da djeca uglavnom iskazuju emocije sreće prema fotografijama domaćih životinja i vanjskih prirodnih prostora, a prema fotografijama kukaca i divljih životinja negativne emocije su iskazane za specifične životinje (npr. pauk, pčela, zmija, morski pas) koje su i u drugim sličnim istraživanjima pokazale da izazivaju strah od uboda ili ugriza. Nadalje, negativne emocije (strah tuga i ljutnja) su također izazvale fotografije onečišćenja prirode što ukazuje na biofiliju djece predškolske dobi.Connectedness to nature involves the emotional relationship of the individual and the natural environment, based on the theory of biophilia, the innate tendency of the individual to connect with living beings and systems. Biophilia (love of nature) and biophobia (fear of nature) are significant factors in the development of environmental sensitivity, education for the environment and sustainable development. Education for the environment and sustainable development are listed in the National Curriculum for Early and Preschool Education as fundamental educational values. In this way, the examination of biophilia and biophobia becomes important for educators and teachers to be able to apply this knowledge in practice in order to develop a society that enjoys the benefits of the natural environment, but also to develop a sense of responsibility for their preservation. The aim of this research was to evaluate the emotional attributions that preschool children attach to nature and its elements, to investigate biophilia and biophobia of preschool children. The research was conducted with 105 (N = 105) children from five mixed kindergarten groups attending the kindergarten in Međimurje and Kindergarten Drenova. For the purpose of conducting the research, a measuring instrument was designed based on the research of Olivos-Jar et al. (2020) which studied the connectedness of preschool children to nature, ie the emotional relationship between the individual and the natural environment, based on biophilia theory. The tasks of the research were to determine the self-assessment of emotions of preschool children in relation to outdoor natural spaces, insects, domestic animals, wild animals and nature pollution. The results of this research showed that children mainly express emotions of happiness according to photographs of domestic animals and outdoor natural spaces, and to photographs of insects and wild animals negative emotions are expressed for specific animals (eg spider, bee, snake, shark) similar researches has shown that they cause fear of stings or bites. Furthermore, negative emotions (fear, sadness and anger) were also evoked by photographs of nature pollution indicating the biophilia of preschool children
Experiental Learning and Kindergarten Teachers' Implicit Pedagogies
No full textImplicitna pedagogija je privatna teorija koju tvore osobni stavovi, uvjerenja i vrijednosti koje njegujemo, norme kojih se pridržavamo i osobine koje posjedujemo. Implicitna pedagogija odgajatelja odnosi se na njegovu subjektivnu odgojnoobrazovnu teoriju. Sačinjava ju pogled na dijete, njegovu narav, potrebe i mogućnosti, čimbenici razvoja, ciljevi odgoja i odgojne prakse. Implicitne pedagogije odgajatelja impliciraju se u svakom segmentu odgojno-obrazovnog rada i preduvjet su funkcioniranja cjelokupnog odgojno-obrazovnog konteksta. Kontekst ustanove djeluje na odgoj i razvoj djece i o njegovoj kvaliteti ovisi kvaliteta dječjeg iskustva, življenja, učenja, socijalizacije i osobnosti. Dijete uči u interakciji sa svojom fizičkom okolinom i socio-kulturnim okruženjem. Suvremena uloga odgajatelja u skladu je sa konstruktivističkim odgojno-obrazovnim konceptom po kojemu je dijete subjekt odgojno-obrazovnog procesa. Odgajatelj znanje ne prenosi djetetu, dijete uči samoinicijativno na temelju vlastita iskustva. Isto tako, i odrasli najbolje uče kad preuzimaju aktivnu ulogu u procesu vlastitog učenja. Prema iskustvenoj teoriji učenja, iskustvo je ključna sastavnica učenja. Ljudi uče u kontekstu sa svijetom u kojem žive, učenje se odvija cjeloživotno i u svim područjima života, a samoaktivnost dovodi do učenja ako sadrži refleksiju. Refleksivna praksa sredstvo je putem kojeg odgajatelji napreduju, profesionalno se razvijaju i mijenjaju svoje implicitne pedagogije. U njoj se znanje stvara u odgojno-obrazovnim situacijama i iznova primjenjuje u radu čime se unapređuje praksa i razvija novo znanje. Akcijska istraživanja zajednička su istraživanja istraživača i praktičara s ciljem unapređenja odgojno-obrazovne prakse, kreiranja uvjeta, okruženja i ozračja za kvalitetan rast i razvoj djece. Stvaraju transformacijsku razinu znanja koja posjeduje snagu mijenjanja odgojno-obrazovne prakse.Implicit pedagogy is one's private theory comprised of personal views, beliefs and values that we hold, norms that we abide by, and traits that we possess. Preschool teacher's implicit pedagogy is related to their subjective educational theory, which consists of their perception of a child and their character, needs and potentials, factors of development, goals of education and educational practice.Implicit pedagogies of preschool teachers are reflected in every segment of their educational practice and are a precondition for functioning of the entire context of preschool institution. Context of preschool institution influences the education and the quality of children's experiences, living, learning, socializing and personality depends on the quality of the environment. A child learns by interacting with their physical environment and sociocultural surroundings. The contemporary role of a preschool teacher is consistent with constructivistic educational concept, according to which
the subject of the educational process is the child. A preschool teacher does not pass knowledge on to the child, on the contrary, the child learns on their own initiative based on their experiences. Likewise, adults also learn most efficiently when they assume the active role in the process of learning. According to the experiential learning theory, experience is the key to learning. People learn in the context of the world they live in, and learning is a constantly ongoing process present in all aspects of our lives, while self-initiative leads to learning if it is accompanied by reflective practice. Reflective practice is a means for preschool teacher's improvement, professional development, and change of their own implicit pedagogy. Through the reflective practice, knowledge is created in educational situations and constantly reapplied to work, which improves the practice and develops new realizations. Action research is the combined research of experts and practitioners with the goal of improving the educational practice, creating conditions and the environment for quality growth and development of children. Those types of research are creating transformative level of knowledge which has the strength to change the educational practice
The Impact of Integrated Learning with Movement on Changing the Culture of the Institution
No full textU ovom radu iznesene su temeljne činjenice koje ukazuju na važnost integriranog učenja uz pokret u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, koristeći dosadašnja istraživanja i radove različitih autora i praktičara. Svjesni važnosti pokreta u današnje vrijeme, posebno kod djece rane i predškolske dobi, prikazat će se na koji način integrirano učenje uz pokret utječe na razvoj kulture odgojno-obrazovne ustanove i na koji način su ova dva elementa povezana. Svaka ustanova ili organizacija ima svoju kulturu, pa se kroz rad iznose različite teorije o kulturi ustanove, njezinim elementima, načinima na koje se ona može mijenjati i kako se na nju može utjecati. Cilj ovog rada nije stvaranje novih znanja o integriranom učenju i kulturi ustanove, već promišljanje na koji su način ti pojmovi povezani i kakav je njihov međusobni utjecaj. Pregledom istraživanja iz stranih zemalja izdvojene su metode prikupljanja podataka, ciljevi istraživanja i poveznice između dobivenih rezultata istraživanja u svrhu otkrivanja novih, različitih spoznaja u praksi. Može li integriranje pokreta u odgojno-obrazovni rad utjecati na stvaranje pozitivne kulture ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja?This paper presents the basic facts that indicate the importance of integrated learning with movement in early and preschool education using previous research and the work of various authors and practitioners. Aware of the importance of the movement today, especially in children of early and preschool age, it will be shown how integrated learning with initiation affects the development of the culture of the educational institution and how these two elements are connected. Every institution or organization has its own culture, so through their work they present different theories about the culture of the institution, its elements, the ways in which it can change and how it can be influenced. The aim of this paper is not to create new knowledge about the integrated learning and culture of the institution, but to reflect on how the concepts are related and what their mutual influence is. The review of research from foreign countries highlights the methods of data collection, research objectives and links between the obtained research results in order to discover new, different knowledge in practice. Can the integration of the movement into educational work influence the creation of a positive culture of the institution of early and preschool education
Aktivna rizična ponašanja djece u vrtiću i načini provođenja vremena djeteta u obitelji
No full textTemeljni cilj rada bio je analizirati odnose između nekih aktivnih rizičnih problema u ponašanju djece rane i predškolske dobi u vrtiću i načine provođenja vremena djece kada su sa svojim roditeljima. Istraživanje se provelo u dva naselja Istarske županije, Višnjanu i Tinjanu, s uzorkom od 60 ispitanika. Ispitanici su bila djeca (N=60; M=36, Ž=24, AS=4,9, SD=1,16) koja pohađaju dječje vrtiće u navedenim gradovima i njihovi su roditelji dali informirani pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Odgojiteljice (N=10; M=0, Ž=10, AS=31,7, SD=9,32) su procjenjivale aktivne rizične probleme u ponašanju djece dok su roditelji izvještavali o načinu provođenja vremena djeteta dok je sa svojom obitelji. U svrhu prikupljanja podataka korišten je Upitnik o kineziološkim načinima provođenja vremena djeteta kada je s obitelji, Upitnik o vremenu provedenom ispred monitora kada je s obitelji i Skala socijalne kompetencije i evaluacije ponašanja za predškolce (La Franiere i Dumas, 1995). Rezultati istraživanja pokazali su kako uglavnom, gledajući na pojedinim česticama skale aktivnih rizičnih ponašanja kod djece u vrtiću, ne postoji povezanost između načina provođenja vremena u bilo kojem obliku kinezioloških aktivnosti s pojavom nekih aktivnih rizičnih problema ponašanja kod djece rane i predškolske dobi. Dobivene implikacije je potrebno dalje istraživati s većim uzorkom ispitanika i uz provjeru drugih relevantnih varijabli, kako bi se u praksi moglo ponuditi elemente savjetodavnog rada roditeljima djece s rizičnim ponašanjima u vrtiću.The basic aim of the paper was to analyze the relationship between some active risk problems in the behavior of early and preschool children in kindergarten and ways of spending children's time when they are with their parents. The research was conducted in two cities of the Istrian County, Višnjan and Tinjan, with a sample of 60 respondents. Respondents were children (N=60; M=36, F=24, AM=4,9, SD=1,16) attending kindergartens in these cities and their parents gave informed consent to participate in the study. Kindergarten teachers (N=10; M=0, F=10, AM=31,7, SD=9,32) assessed active risk problems in children’s behavior while parents reported on how the child spent time while they are with their families. For the purpose ofndata collection, the Questionnaire on Kinesiological Ways of Spending Time with the Family, the Questionnaire on Time Spent in Front of the Monitor with the Family and the Scale of Socia l Competences and Behavioral Assessment for Preschoolers were used (La Franiere i Dumas, 1995). The results of the research showed that, looking at the individual particles of the scale of active risk behaviors of children in kindergarten, there is no connection between the way of spending time in any form of kinesiological activity with the occurrence of some active risk behaviors in children of early and preschool age. The obtained implications need to be further researched with larger sample of respondents and with the verification of other relevant variables in order to be able to offer in practice elements of counseling work to parents of children with risky behaviors in kindergarten
Izvannastavna sportska aktivnost Gimnastika
No full textU ovom se radu prikazuje značaj gimnastike kao izvannastavne sportske aktivnosti te se ističu prednosti vježbanja gimnastike u pogledu veće kvalitete života. Analiziraju se vježbe akrobatike, preskoka, upora i visova na spravama i ravnotežnih položaja na gredi koje su djelomično potkrepljene fotografijama. Cilj rada je prikazati osnovne elemente gimnastike, kao i potpune gimnastičke vježbe koji pridonose razvoju interesa učenika za područje gimnastike kao izvannastavne aktivnosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 18 učenika u dobi od 7 i 8 godina. U istraživanju je korišten anketni upitnik stava u kojem su učenici izražavali svoje slaganje s tvrdnjama u rasponu netočno – djelomično točno – točno. Na taj način dobio se uvid u razinu zainteresiranosti dječaka i djevojčica prvog razreda osnovne škole za gimnastiku kao izvannastavnu sportsku aktivnost. Rezultati su pokazali višu razinu zainteresiranosti djevojčica za gimnastiku od dječaka. Zaključno je da su svi učenici imali pozitivan stav prema gimnastici, što potvrđuje obje hipoteze