Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Religioznost kao determinanta studentskih stavova o braku
No full textUrušavanjem socijalizma u Hrvatskoj, uočava se sve veći trend revitalizacije religije u društvu. No, osim revitalizacije tradicionalne crkvene religioznosti, istovremeno se odvija i proces sekularizacije, gdje su stavovi i vrijednosti u društvu modernije i udaljavaju se od crkvenih učenja i stavova. Moderniji stavovi posebno se uočavaju kod mladih, koji su bili i predmet ovog rada. Cilj rada je analiza povezanosti religioznosti ispitanika sa njihovim stavovima o braku i kohabitaciji. U istraživanju je sudjelovalo 384 ispitanika, odnosno studenata, sa ukupno šest sastavnica Sveučilišta u Rijeci. Kao mjerni instrument korišten je upitnik sa ukupno 37 varijabli kojima su ispitivani stavovi o braku i obitelji, religioznost ispitanika i sociodemografska obilježja. Dobiveni rezultati pokazuju razliku između tradicionalne i aktualne religioznosti ispitanika, gdje je većina studenata tradicionalno religiozna. Ispitanici imaju pozitivan stav prema tradicionalnom braku, ali i prema kohabitaciji kao alternativnom životnom stilu. Također, utvrđeno je da religiozniji ispitanici imaju pozitivnije stavove o tradicionalnom braku, a negativnije o razvodu i kohabitaciji.With the collapse of socialism in Croatia, in society is observed an increasing trend of religion revitalization. However, in addition to the revitalization of traditional church religiosity, process of secularization is also taking place at the same time, where opinions and values are becoming modern and move away from church teachings and attitudes. These modern opinions are especially observed in youth, who are a subject in this thesis. The goal of this thesis was to analyze the connection between religiosity and attitudes about marriage and cohabitation in youth. 384 respondents, i.e., students from six departments of University of Rijeka, participated in research. A questionnaire with 37 variables was used to examine attitudes about marriage and family, religiosity, and sociodemographic characteristics. Results show that there is difference in traditional and current religiosity of students, where most students are traditionally religious. Respondents have positive attitude about traditional marriage, but also about cohabitation as alternative lifestyle. Also, it is determined that more religious respondents have more positive attitudes about traditional marriage and more negative attitudes about divorce and cohabitation
Igra, priroda i održivi razvoj: Kako potaknuti povezanost s prirodom djece rane i (pred)školske dobi?
No full textPrimarni motiv nastanka ove knjige je činjenica da u hrvatskom znanstvenom prostoru
nedostaju istraživanja i spoznaje usmjerene na područje odgoja i obrazovanja
za održivi razvoj s primarnim naglaskom na rani i predškolski i osnovnoškolski uzrast
djece. Tome pridonosi i činjenica da je odgoj i obrazovanje djece rane dobi bio poprilično
marginaliziran u području odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u Hrvatskoj.
Međutim, takva su stajališta bila realnost i do dvadesetak godina na međunarodnoj
sceni, o čemu svjedoče brojni dokumenti i istraživanja. Razlozi tome su višestruki,
od problematike vezane za kompleksnost istraživanja područja održivog razvoja, ali i
činjenice da, iako se održivi razvoj deklarativno nalazio u nacionalnim dokumentima,
njegova implementacija bila je „slaba“, „nedostatna“ i često marginalizirana. Svakako
treba naglasiti iznimke vidljive uglavnom u praksama pojedinih odgojno-obrazovnih
ustanova, međutim općenito gledajući, nedostatne, a da bi se moglo govoriti o sustavno
razvijenom području odgoja i obrazovanja za održivi razvoj. Velikim doprinosom
UNESCO organizacije, Mreže eko-škola i drugih organizacija (SEED, NAAEE i dr.),
a u Hrvatskoj sada i uvođenjem novih kurikuluma, poput kurikuluma međupredmetne
teme Održivi razvoj, ovo područje postaje prepoznatljivije i značajnije kad je riječ o
mogućnostima implementacije, ali i istraživanja. Pokazatelj značajnijih praksi rada su i
brojni održani znanstveni i stručni skupovi koji su svakako u fokus stavili pitanje održivog
razvoja i sustava ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.
Ova knjiga igru stavlja u kontekst suvremenih spoznaja o dobrobiti igre, pri čemu se
na igru gleda kao na ključnu pretpostavku procesa razvoja osjetljivosti djece za okoliš
i održivi razvoj; igra predstavlja značajan čimbenik u poticanju značajnije povezanosti
s prirodom u okolišima u kojima djeca žive, odrastaju, razvijaju se i uče. U knjizi su
sumirana brojna promišljanja autorice, dosadašnje spoznaje proizašle iz već objavljenih
istraživanja i radova, ali i novije spoznaje i do sada neobjavljena istraživanja.
Knjiga je nastala u sklopu istraživanja na projektu UNIRI + Sveučilišta u Rijeci pod nazivom
„Povezanost s prirodom, organizacija slobodnog vremena djece mlađe školske
dobi i digitalne tehnologije“ (uniri-pr-drustv-19-19) pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci.
Pokušaj je autorice da knjigom, a bez pretencioznosti, „rasvijetli“ te barem malo pokuša
„ispuniti prazninu“ koja je još uvijek prisutna u ovom aktualnom znanstvenom području.
Ovom knjigom ta se tematika želi približiti svima, a posebice potaknuti buduće
i sadašnje odgajatelje i učitelje i sve znanstvenike zainteresirane za područje odgoja i
obrazovanja za održivi razvoj da promišljaju, istražuju i unaprjeđuju postojeće prakse
rada u ustanovama ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja
Relationship between psychological resilience of children, parents and educators
No full textSuvremeni koncept pozitivne psihologije i relevantnih istraživanja iz područja psihološke dobrobiti odnosi se na psihološku otpornost. Posebice je značajan u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, gdje se pokazao značajnim korelatom psihološke dobrobiti djece, roditelja i odgajatelja, a samim time i njihovog odnosa s djecom u odgojno – obrazovnim skupinama. Stoga je osnovni cilj ovog istraživanja proučiti razinu psihološke otpornosti djece, roditelja i odgajatelja te analizirati njihove međusobne odnose, kao i odnos sa socio – demografskim varijablama. Riječ je o kvantitativnom istraživanju koje će obuhvatiti prigodan uzorak odgajatelja i roditelja koji će se samoprocjenjivati i procijeniti otpornost djece iz svojih odgojno – obrazovnih skupina. Osnovni cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu psihološke otpornosti djece, roditelja i odgajatelja te analizirati njihove međusobne odnose kao i odnos sa socio – demografskim varijablama. Uzorak je činilo 71 odgajatelj, 21 roditelj te 948 djece na području šest županija. Primijenjena su dva upitnika koji su kreirani u svrhu ovog istraživanja. Jednu su ispunjavali odgajatelji, a drugu roditelji. Rezultati su pokazali da s rastom otpornosti odgajatelja raste i otpornost djece, tj. rezultati ovog istraživanja ukazuju na umjerenu razinu psihološke otpornosti djece i odgajatelja te je time prva hipoteza ovog istraživanja potvrđena. Također, rezultati su pokazali značajne korelacije povezane s otpornošću djece, a to su spol djece, dob djece, kvaliteta suradnje s roditeljima i težina rada. Veća otpornost djece je značajno povezana s djevojčicama, starijom djecom, većom kvalitetom suradnje s roditeljima i manjom težinom rada. Osim navedenog, veća otpornost odgajatelja značajno je povezana s dječacima, visokom kvalitetom suradnje s roditeljima, muškim odgajateljima te starijim odgajateljima. Rezultati također ukazuju na umjerenu razinu psihološke otpornosti djece i roditelja te je time potvrđena i druga hipoteza ovog istraživanja no nalaze treba sagledavati u okviru ograničenja istraživanja koje se odnosi na relativno mali broj ispitanika.The modern concept of positive psychology as well as relevant research in the area of psychological well-being is related to psychological resilience. It is of special significance in the context of early and preschool education, where it is shown to correlate with the psychological well-being of children, parents, and educators, and with that their relations inside their respective classes. The basic goal of this research paper is to study the level of psychological resilience of children, parents, and educators as well as to analyze their relations concerning socio-demographic variables. It is a quantitative research that will develop an appropriate sample of educators and parents who will bear the task of self-assessment as well as assessment of children's resilience in their respective classes. The sample consisted of 71 educators, 21 parents, and 948 children based in six administrative regions. Two questionnaires created for this purpose were applied. One was filed out by educators, the other by parents. The results showed that the growth of resilience of educators is followed by the growth of children's resilience, i.e. the results of this research paper indicate a moderate level of psychological resilience of children and educators, thus confirming the first hypothesis of this research. The results have also shown significant correlations related to children's resilience, namely children's gender, children's age, quality of cooperation with parents, and difficulty of work. Greater resilience of children is significantly associated with girls, older children, higher quality of cooperation with parents, and less difficult work. In addition to the above, greater resilience of educators is significantly associated with boys, high quality of cooperation with parents, male educators, and older educators. The results also indicate a moderate level of psychological resilience of children and parents, thus confirming the second hypothesis of this research, but based on them, it is not possible to draw any concrete conclusions, since this research paper has a very small sample of examined parents
Organization of Kinesiological Activities and Their Impact on Physiological Load in Exercise Setups: Twos, Triplets and Fours
No full textCilj ovog diplomskog rada bio je utvrđivanje fiziološkog opterećenja nakon provedbe kinezioloških aktivnosti u postavama dvojke, trojke i četvorke. U skladu s tim ciljem bilo je potrebno osmisliti eksperimentalni izvedbeni kurikulum i motoričke zadatke u postavama dvojke, trojke i četvorke za razred u kojem se istraživanje odvijalo. Prilikom istraživanja, ispitanici su bili učenici 3. razreda Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Vrsar. Uzorak ispitanika bio je 10, od kojih je bilo 5 djevojčica i 5 dječaka. Dvanaest testova za provjeravanje kinantroploških obilježja činilo je uzorak varijabli.
Kinantropološka obilježja podrazumijevaju tjelesnu težinu, tjelesnu visinu, indeks tjelesne mase, kožni nabor nadlaktice, opseg podlaktice, poligon natraške, podizanje trupa, izdržaj u visu zgibom, pretklon raznonožno, trčanje 3 minute, taping rukom te skok udalj s mjesta. Uz sve navedeno, također su se provjeravale i tri varijable za utvrđivanje fiziološkog opterećenja đaka, a to su: puls u mirovanju (0), puls u aktivnosti (F) te puls nakon dvije minute od provedene aktivnosti (2 min). Motorički su zadaci prilagođeni dobnoj skupini učenika i birani su iz sadržaja koji su predviđeni za 3. razred. Prije početka istraživanja, učenici su bili upoznati s motoričkim zadacima. Fiziološko se opterećenje mjerilo prije provedbe motoričkih zadataka, nakon provedbe motoričkih zadataka i dvije minute od provedenog motoričkog zadatka. Prilikom procesa obrade podataka, zaključilo se da su učenici postigli veće fiziološko opterećenje od 140 otkucaja srca u minuti. Zaključak ovog diplomskog rada je da je vrlo važno da učitelj prepoznaje i predvidi fiziološko opterećenje svojih učenika te da ga prilagodi učeničkim sposobnostima
Lingvometodički predložak u razrednoj nastavi školskoga predmeta Hrvatski jezik
No full textNastava jezika i jezičnog izražavanja učenicima je često zahtjevna i teška. Iz tog
razloga, glavnu ulogu u poučavanju jezičnih sadržaja ima učitelj. On mora odabrati
funkcionalna metodička sredstva za nastavu jezika. Važno metodičko sredstvo koje
omogućuje učenicima usvajanje sadržaja jezika i jezičnog izražavanja je
lingvometodički predložak. Pri odabiru lingvometodičkog predloška za nastavu
jezika i jezičnog izražavanja valja se voditi određenim kriterijima.
Cilj rada je istražiti usklađenost lingvometodičkih predložaka zastupljenih u
aktualnim udžbenicima Hrvatskoga jezika za razrednu nastavu s načelima
komunikacijsko-funkcionalnog pristupa. Osim toga, provedena je i usporedba s
rezultatima istraživanja provedenog 2019. godine. Analizom je zaključeno da su
lingvometodički predlošci u aktualnim udžbenicima sve više u skladu s
komunikacijsko-funkcionalnim pristupom, ali da lingvometodički predlošci još
uvijek nisu u skladu s važnim načelima nastave Hrvatskoga jezika. Također, cilj je
bio ispitati kojim se kriterijima učitelji vode pri izboru lingvometodičkih
predložaka. Stoga je za tu svrhu proveden anketni upitnik među učiteljima razredne
nastave. Rezultati kvalitativne analize udžbenika i kvantitativne analize anketnog
upitnika prikazani su u zadnja dva poglavlja rada. Od četiri formulirane hipoteze,
dvije su odbačene, jedna je prihvaćena, a jednu od njih, prema rezultatima upitnika,
nije bilo moguće niti prihvatiti niti odbaciti.Teaching language and language expression to students is often demanding and
difficult. For this reason, the teacher has the main role in teaching language content.
He must choose functional methodological tools for language teaching. An
important methodological tool that enables students to acquire the content of
language and linguistic expression is the linguo-methodical template. When
choosing a linguo-methodical template for language teaching and linguistic
expression, certain criteria should be followed.
The aim of this paper is to investigate the compliance of linguo-methodical
templates presented in current textbooks of the Croatian language for classroom
teaching with the principles of functional communication approach. In addition, a
comparison was made with the results of a survey conducted in 2019. The analysis
concluded that linguo-methodical templates in current textbooks are increasingly in
line with the functional communication approach, but that linguo-methodical
templates are still not in line with important principles of Croatian language
teaching. Also, the aim was to examine what criteria teachers are guided by when
choosing linguo-methodical templates. Therefore, a survey questionnaire was
conducted for this purpose among primary school teachers. The results of the
qualitative analysis of the textbook and the quantitative analysis of the questionnaire
are presented in the last two chapters of the paper. Of the four hypotheses
formulated, two were rejected, one was accepted, and one of them, according to the
results of the questionnaire, could neither be accepted nor rejected
Preschool teachers' beliefs about their own professional development and kindergarten culture
No full textKontinuirani profesionalni razvoj odgajatelja te pozitivna, učinkovita i dinamična kultura preduvjet su kvalitetnih promjena u radnom okruženju. Iako je važnost profesionalnog razvoja i unaprjeđenje kvalitete kulture vrtića neupitna za kvalitativne promjene u praksi, nedovoljno se zna o tome kako sami odgajatelji konceptualiziraju, razumijevaju i nastoje podržati svoj profesionalni razvoj, koje prakse podupiru, koji čimbenici utječu na njihova uvjerenja te na koje načine doprinose razvoju kulture ustanove. Cilj ovog rada je pregled znanstvenih radova s tematikom profesionalnog razvoja i kulture vrtića u kontekstu poticanja pozitivnih promjena u radnom okruženju i doprinosa razvoju kvalitete kulture vrtića. Pregled je usmjeren na teorijske i empirijske radove u bazama WOS i Scopus od 2017. do 2022. godine. Razmatrane su sadržajne i metodološke značajke studija koje su ušle u konačnu analizu (N=13). Temeljem pregleda radova treba se istaknuti potreba za osnaživanjem odgajatelja za kontinuirani profesionalni razvoj te vođenje odgojno-obrazovnih usta-nova u smjeru pružanja potrebnih uvjeta za poticanje pozitivne kulture vrtića, okruženja za učenje i razvoj. Evidentan je manjak istraživanja tematike uvjerenja odgajatelja o profesionalnom razvoju i kulturi ustanove u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te je nužno intenziviranje njihova provođenja. Razumijevanje odgajateljskih uvjerenja na radnom mjestu o odgojno-obrazovnim i drugim pita-njima povezanima s njihovim radom, može pomoći u osuvremenjivanju njihovoga inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanju tijekom rada.Continuous professional development of a preschool educator and also positive, effective and dynamic culture are all preconditions of good quality changes in working enviroment. Although importance of professional development and improvement of quality of culture of preschool institutions is non-negotiable for qualitative changes in practice, there is unsufficient knowledge about how preschool teachers by themselves conceptualize, understand and try to support their professional development, which practices they support, which factors affect their beliefs and how they contribute developing culture of institution. The goal of this paper is to review scientific papers with subject of professional development and culture of preschool institutions in context of encouraging positive changes in working enviroment and contribution to quality of preschool institutions culture in bases of WOS and Scopus from year 2017. to 2022. Substantive and methodological features of studies which entered final analises (N=13) are being considered. Research included scope of early and preeschool upbringing and education, professional development and professionalism of preschool educators, beliefs of preschool educators, the culture of institution and leadership. Based on the review, the need to empower preschool educators in continuous professional development and leadership in upbringing-educational institutions in direction of providing conditions needed to encourage positive culture of kindergarten, learning environment and development, should be pointed out. The lack of research on beliefs of preschool educators about professional development and culture of institution in area of early and preschool upbringing and education is evident. Because of that, intensifying their implementation is necessary. Understanding preschool educator's beliefs in workplace in upbringing-educational and other questions related with their work can be of help in modernization of their initial education and professsional development during work
Children's characters in Hans Christian Andersen tales
No full textU ovome se radu analiziraju dječji likovi u pričama Hansa Christiana Andersena. Cilj analize jest pokušati odgovoriti na pitanje čine li dječji likovi takve Andersenove priče ujedno i dječjim pričama, primjerenim dječjoj publici. Priče su kategorizirane u tri skupine, a to su priče sa stvarnim likovima djece, priče sa stvarnim likovima djece uz prisutnost mitoloških likova te priče s nestvarnim (bajkovitim) likovima djece. Prvu skupinu čine priče "Carevo novo ruho", "Djevojčica sa šibicama", "Postojani kositreni vojnik", "Cvijeće male Ide", "Divlji labudovi" te "Petero iz graškove mahune". U skupinu s pričama sa stvarnim likovima djece uz prisutnost mitoloških likova jesu "Snježna kraljica" i "Sanak". Posljednju skupinu čine priče s nestvarnim (bajkovitim) likovima djece, a u njoj se nalaze "Palčica" te "Mala Sirena". Također, u radu će se spomenuti i kojim se životnim vrijednostima, čitajući Andersenova djela, dijete može učiti, koje su prednosti redovitog čitanja kao i provođenje projekta pod nazivom "Dobar dan, gospodine Andersen". Rezultati ove analize ukazuju kako su Andersenova djela, u kojima kao glavne likove nalazimo djecu, primjerena dječjoj publici te svaka Andersenova priča u sebi sadrži izuzetne i vrijedne životne pouke.This dissertation analyses children’s characters in Hans Christian Andersen tales. The goal of this analysis is to seek answering the question of whether the children’s characters from Andersen’s tales make those children’s stories appropriate for children themselves. The stories are categorized into three groups: those being stories with children’s characters, stories with children’s characters with the presence of mythological beings and stories with fairy tale (non-existent) children’s characters. The first category consists of stories: "The Emperor’s New Clothes", "The Little Match Girl", "The Brave Tin Soldiers", "Little Ida’s Flowers", "The Wild Swans" and "Five Peas from a Pod". In the group of tales with real children’s characters with the presence of mythological beings are "Snow Queen" and "Ole Lukoje". The third and final group consists of tales with fairy tale children as characters. It consists of "Thumbelina" and "Little Mermaid". Additionally, this work will look into what life values can a child gain and learn from Andersen’s stories, what are the benefits of regular and consistent reading and carrying out the project of "Good day, Mister Andersen". The results of this analysis present that Andersen’s work in which the main characters are children are appropriate for children and each of Andersen’s tales consists extraordinary and essential life lessons
Prikaz primijenjene analize ponašanja (metode ABA) za rad s djecom i mladima s poremećajima iz spektra autizma
No full textPrimijenjena analiza ponašanja (ABA metoda) predstavlja primijenjenu znanstvenu metodu koja se bavi primjenom empirijskih pristupa temeljenih na principima klasičnog i operantnog uvjetovanja djece za promjenu ponašanja koje je od društvenog značaja. Koristi se kao jedna od metoda u radu s djecom i mladima s poremećajima iz spektra autizma te će se u radu prikazati njezine temeljne karakteristike, prednosti i nedostaci.
Prednosti ABA metode prepoznaju se u njezinoj dugogodišnjoj primjeni te mnogobrojnim istraživanjima koja ukazuju na moguću učinkovitost u razvijanju kognitivnih, verbalnih i životno-praktičnih vještina osoba i djece s autizmom.
Nedostaci ABA metode se prepoznaju u neadekvatnoj naobrazbi ABA praktičara za rad s populacijom s autizmom, određenim etičkim izazovima vezanim uz tehnike i ciljeve poput učenja pogleda u oči i „mirne ruke“, slaboj kvaliteti dokaza o učinkovitosti, visokom prisustvu rizika pristranosti i konflikta interesa u postojećim istraživanjima te mogućim štetnim učincima na korisnike.
ABA metoda se treba prepoznati kao jedna od mogućih metoda za rad s djecom i mladima s autizmom, koju je nužno objektivno, valjano, pouzdano i bez konflikta interesa analizirati i detaljno proučiti, kako bi se utvrđeni rezultati replicirali i mogli generalizirati. Da bi se osigurala etičnost primjene ABA metode te zaštita i dostojanstvo djece i mladih s autizmom, neophodno je adekvatno stjecanje kompetencija kroz edukacijsko-rehabilitacijske programe uz kontinuirano stručno usavršavanje i licenciranje uz visoke standarde i kriterije.
Potrebno je dodatno istražiti metode tretmana za osobe i djecu s autizmom, uključujući ABA metodu, te utvrditi etički prihvatljive i učinkovite tehnike i ciljeve za rad s korisnicima.Applied behavior analysis (ABA) is an applied scientific method that applies empiric approaches based on the principles of classic and operative conditioning of children for a socially significant change in behavior. It is used as one of the methods for working with children and young adults with autism spectrum disorder and this paper will present its main characteristics, strengths, and shortcomings.
The strengths of ABA are seen in its years-long implementation and many studies that show possible efficacy in developing cognitive, verbal, and practical life skills in persons and children with autism.
The shortcomings of ABA are seen in the inadequate education of ABA therapists for working with the population of people with autism, certain ethical challenges related to techniques and goals like eye-contact training and „calm hands“, the weak quality of evidence of efficacy, high risk of bias and conflict of interest in existing studies, and possible harmful effects for consumers.
ABA needs to be recognized as one of the possible methods for working with children and young people with autism, which needs to be analyzed and researched in objective, valid, reliable studies with no conflicts of interest, so found results can be replicated and generalized. To ensure the ethical implementation of ABA as well as the protection and dignity for children and young people with autism, developing adequate competencies through special education and rehabilitation programs as well as continued professional development and licensing with high standards and terms is crucial.
It is necessary to research the methods of treatment for children and young people with autism more, including ABA, and determine truly ethical and effective techniques and goals for working with consumers
Važnost jezične djelatnosti čitanja u radu s djecom rane predškolske dobi
No full textČitanje je vrlo kompleksna jezična djelatnost. Osim što čitajući doživljavamo,
osjećamo, logički povezujemo, uspoređujemo i donosimo zaključke, današnje
funkcioniranje u svijetu i društvu nije moguće bez te djelatnosti. S obzirom na nužnost
čitanja u današnjem vremenu, poželjno je usvajati osnove već u ranoj i predškolskoj
dobi. U toj dobi značajna je uloga roditelja i odgajatelja koji trebaju djeci čitati i
omogućiti im upoznavanje sa slovima, riječima i tekstom u igri i na njima zanimljiv i
zabavan način. Živa je riječ djeci zanimljivija od tehnologijom posredovanih
iskustava. Imajući u vidu dobrobit čitanja djeci od najranije dobi odgajatelji posebnu
pozornost posvećuju interpretativnom čitanju, jer je interpretacija ta koja će djeci
privući pažnju ili ih odbiti od sadržaja koji se interpretira. Dobro čitanje naglas potiče
misaone procese, pobuđuje emocije i pokreće fantaziju malih slušatelja te je stoga
poželjno omogućiti čitanje djeci od najranije dobi
Collaborative Strategies in Teaching and Active Learning of Students
No full textPoučavanje usmjereno na aktivno učenje učenika podrazumijeva odabir i primjenu metoda i strategija poučavanja prilagođenih sposobnostima i interesima učenika. U nastavni je proces potrebno implementirati suvremene suradničke strategije učenja i poučavanja kako bi ostvarili ishode učenja. Aktivno učenje primjenom suradničkih strategija rada na učenika djeluje na način da razvija njegove komunikacijske i socijalne vještine, ali utječe i na spoznavanje novih sadržaja. Suradničko i aktivno učenje učenika podrazumijeva kvalitetnu pripremu učitelja uz planiranje različitih suradničkih strategija i metoda rada, primjenu digitalne tehnologije kako bi se učenike motiviralo na samostalno istraživanje i učenje. Dokumentiranjem neposrednog odgojno – obrazovnog rada s naglaskom na promatranju i bilježenju tijeka nastavnih aktivnosti aktivnog suradničkog učenja učenika četvrtog razreda osnovne škole izdvojeni su prikazi primjera dobre prakse tematskog poučavanja aktivnim učenjem učenika. Refleksijom na provedene tematske aktivnosti zaključuje se da su pri aktivnom učenju najčešće bile zastupljene strategije rješavanja problema, timskog rada, rada na projektu, interaktivne strategije učenja uz metode razgovora, čitanja, rada na tekstu, analize sadržaja, demonstracije, pisanja, usmenog izlaganja, crtanja, povezivanja, promatranja i zaključivanja, učenja otkrivanjem i problemskog učenja.Active learning oriented teaching understands the choice and appliance of teaching methods and strategies adapted to pupils' abilities and interests. Modern cooperative strategies of teaching and learning need to be implemented in the teaching process in order to realise the learning goals. Active learning develops pupils' communication and social skills by applying cooperative strategies. It also affects the cognition of new contents. Cooperative and active learning of pupils understands quality preparation of teacher with planning of different cooperative strategies and methods of work, application of digital technology in order to motivate pupils to explore and learn on their own.
The examples of good teaching practice with thematic teaching by active learning are presented in this work by documenting the educational work with accent on observation and taking notes of the teaching activities that included active cooperative learning of pupils in fourth grade, elementary school. Reflecting the thematic activities which were carried out the conclusion is that active learning is usually followed by problem-solving strategies, team work, project work, interactive learning strategies, together with dialogue, reading, work on the text, content analysis, demonstration, writing, oral presentation, drawing, matching, observing and concluding, teaching by discovering and problem-based learning