Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Handball in the function of increasing the motor skills knowledge of early school-age children
No full textCilj ovog diplomskog rada je ispitati utjecaj elemenata rukometa na motorička
znanja, odnosno motorička dostignuća djece rane školske dobi. Strukturiranim
rukometnim aktivnostima istraživanje će se fokusirati na evaluaciju promjena u
motoričkim znanjima, odnosno dostignućima kod djece u Osnovnoj školi Ivan Mažuranić
u Novom Vinodolskom. Istraživanje se provodilo na dva prva razreda od kojih je jedan
razred eksperimentalan, a drugi kontrolni. Očekuje se da će uvođenje rukometnih
elemenata poboljšati motorička znanja, odnosno dostignuća poput hvatanja lopte, bacanja
lopte, vođenja i gađanja. Na kraju istraživačkog perioda, provedeno je testiranje kako bi
se usporedili rezultati unutar skupine. Poligon rukom, kojem su djeca pristupila, izvodio
se dva puta te su oba rezultata promatrana i uspoređivana. Rezultati su pokazali da ne
postoji statistički značajna razlika između eksperimentalne i kontrolne skupine. U odnosu
na vršnjake, eksperimentalna i kontrolna skupina postižu značajno bolje rezultate.
Zaključeno je da su ispitanici kontrolne skupine sportski više aktivni u odnosu na
eksperimentalnu skupinu što je imalo i utjecaj na finalno testiranje. Obzirom na početno
stanje učenika eksperimentalne skupine, možemo reći da su elementi rukometa imali
povoljan utjecaj na njihova dostignuća samim time što se njihovi rezultati ne razlikuju
znatno od kontrolne, a u odnosu na vršnjake postižu bolje rezultate.The aim of this thesis is to examine the influence of handball elements on the
motor skills or motor achievements of early school-age children. Through structured
handball activities, the research focuses on evaluating changes in motor skills or
achievements in children at Ivan Mažuranić Elementary School in Novi Vinodolski. The
research was conducted on two classes, one experimental and the other control. It is
expected that the introduction of handball elements will improve motor skills or
achievements such as catching the ball, throwing the ball, dribbling, and shooting. At the
end of the research period, testing was conducted to compare the results within the group.
The handball course that the children attended was conducted twice, and both results were
observed and compared. The results showed that there is no statistically significant
difference between the experimental and control groups in terms of the population of the
experimental and control groups achieving better results. It was concluded that the
subjects in the control group were more physically active in sports compared to the
experimental group, which influenced the final testing. Considering the initial condition
of the students in the experimental group, we can say that the elements of handball had a
favorable impact on their achievements, given that their results do not differ significantly
from the control group and they achieve better results compared to their peer
Children's adjustment in relation to intrapersonal and interpersonal determinants of the transition from family to kindergarten
No full textPrijelaz djece iz obiteljskog okruženja u vrtić predstavlja značajnu promjenu koja zahtijeva prilagodbu u novom socijalnom i fizičkom okruženju. Ovaj proces obuhvaća različite čimbenike koji utječu na djetetovu sposobnost prilagodbe. Ekološko-dinamički model prijelaza i prilagodbe vodeći je suvremeni teorijski model za razumijevanje međuodnosa značajnih varijabli u razumijevanju kvalitete prijelaza djece iz obitelji u dječji vrtić. Spomenuti model naglašava dva segmenta prijelaza i prilagodbe koja su prisutna u djetetovu životu - interakciju među različitim kontekstima koji se mijenjaju, te kontinuitet između različitih konteksta koji ostaje nepromijenjen tijekom vremena. U tom okviru, važni su učinci niza čimbenika i njihovi međusobni odnosi, koji se dijele na intra-personalne čimbenike obitelji (osobnost, roditeljski stil, osjetljivost roditelja i sl.), čimbenike djece (temperament, i ostale karakteristike djece) i odgajatelja (ličnost, kompetencije, stavovi); te inter-personalni čimbenici odnosa između djece, roditelja i odgajatelja (stil privrženosti, tijek prilagodbe, uzajamni individualni odnosi, organizacija rada u dječjem vrtiću). Stoga ih je važno razumjeti i sustavno proučavati, pa je cilj rada prikaz ovog modela s praktičnim implikacijama u vezi mogućnosti unapređenja organizacije odgojno-obrazovne prakse, te profesionalne pripreme odgajatelja tijekom prijelaza i prilagodbe u dječjem vrtiću.The transition of children from a family environment to kindergarten represents a significant change that requires adaptation in a new social and physical environment. This process encompasses various factors that influence a child's ability to adjust. The Ecological-dynamic model of transition and adaptation is a leading contemporary theoretical model for understanding the interrelations of significant variables in comprehending the quality of children's transition from family to kindergarten. This model emphasizes two segments of transition and adaptation present in a child's life: the interaction between different contexts that change, and the continuity between different contexts that remains unchanged over time. Within this framework, the effects of a range of factors and their interrelations are important, divided into intrapersonal family factors (personality, parenting style, parental sensitivity, etc.), child factors (temperament and other characteristics of the children), and educator factors (personality, competencies, attitudes); as well as interpersonal factors in the relationships between children, parents, and educators (attachment style, the course of adaptation, mutual relationships with each individual, and the organization of work in kindergarten). Therefore, it is important to understand and systematically study these factors. This paper tends to present stated model with practical implications, regarding the possibilities for improving the organization of educational practice, and the professional preparation of educators during the transition and adaptation in kindergarten
Integracija plesnog i likovnog izražavanja djece predškolske dobi
No full textAutorica u radu istražuje povezanost plesnog i likovnog izražavanja djece predškolske
dobi na temelju proučavanja literature, prikaza i analize fotografija aktivnosti i dječjih
likovnih uradaka tijekom četiri različite teme. U teorijskom dijelu rada opisane su
značajke likovnog izražavanja, motoričkog odnosno plesnog izražavanja djece
predškolske dobi, senzorne integracije i integrativnosti u radu s djecom predškolske dobi.
U empirijskom dijelu rada prikazane su integracije likovnog i plesnog stvaralaštva
poticane senzornim integracijama u funkciji dobrobiti djece predškolske dobi u takvim
aktivnostima.The author’s research in this paper is the connection between dance and artistic expression
of preschool children based on the study of literature, presentation and analysis of
activities’ photos and children’s art works in four different themes. The features of artistic
expression, motor and dance expression of preschool children, sensory integration and
integrativeness when working with preschool children are described in the theoretical part
of the work.
In the empirical part of the paper, integrations of art and dance creativity encouraged by
sensory integrations are presented in the function of the preschool children’s well-being
in such activities
Integrirani motorički sadržaji namijenjeni djeci u svladavanju baratanja predmetima
No full textIntegrirano učenje uz pokret predstavlja pristup koji kombinira aktivnosti pokreta sa tradicionalnim načinom učenja. Ukratko, takvo učenje pruža holistički pristup odgoju i obrazovanju, a podržava sve aspekte djetetova razvoja: tjelesni, kognitivni, socijalni i emocionalni. Biotička motorička znanja odgajatelj prilagođava mogućnostima i trenutnoj fazi razvoja djece te odgojno-obrazovni proces temelji na njihovim potrebama. Domena svladavanja baratanja predmetima odnosi se na motorička znanja koja omogućuju djetetu manipulaciju i kontrolu nad predmetima iz okoline. Cilj ovog rada jest prikazati pregled motoričkih sadržaja za integraciju pokreta u odgojno–obrazovni rad s naglaskom na usavršavanje motoričkih obrazaca pri svladavanju baratanja predmetima. Pri odabiru motoričkih sadržaja naglašava se važnost integriranog učenja te stvaranje sigurnog okruženja za istraživanje i igru djeteta
Likovne tehnike prostorno - plastičnog oblikovanja u radu s djecom rane dobi
No full textDiplomski rad svojevrsni je nastavak i nadopuna na završni rada pod nazivom Trodimenzionalno oblikovanje u predškolskoj ustanovi istoimene autorice Kristine Vlastelin. U ovome diplomskom radu upoznat će se važnost likovnog jezika i likovne umjetnosti za razvoj djece rane i predškolske dobi. Također, navesti će se pojam volumena, materijali trodimenzionalnog oblikovanja i tehnike prostorno-plastičnog oblikovanja. Osim materijala o kojima se ranije raspravlja, opisati će se postupak njegova modeliranja te način primjene. Likovno područje kojim se ovaj diplomski rad bavi je prostorno - plastično oblikovanje, biti će navedene likovne tehnike, na koji način se one koriste u vrtiću te koje se tehnike i iz kojih razloga najviše koriste u ustanovi ranog i predškolskog obrazovanja, točnije koje se manje koriste ili se uopće ne koriste. Provedeno je istraživanje u likovnim aktivnostima predškolske ustanove u području više likovnih tehnika: glina i slano tijesto. Cilj istraživanja je spoznati i dobiti informacije o mogućnostima prostorno – plastičnog oblikovanja dječjih uradaka i mogućnostima likovnog izražavanja djece rane i predškolske dobi (od 2,6 do 7,5 godina)
Emotional competence and training for empowering parents of children with special needs in preschool teachers
No full textTemeljni cilj ovog rada je istražiti emocionalnu kompetentnost odgajatelja i njihovu sposobnost osnaživanja roditelja djece s posebnim potrebama. Prigodni uzorak u provedenom istraživanju činilo je 89 odgojitelja/ica u Republici Hrvatskoj koje su svojim pristankom omogućile provedbu ovog istraživanja. Za procjenjivanje emocionalne kompetentnosti odgajatelja u osnaživanju roditelja djece s posebnim potrebama, korišten je Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti UEK-15 (Takšić, 1998), koji se sastojao od 15 tvrdnji koje su omogućavale utvrđivanje razine emocionalne kompetentnosti ispitanika.
Prema osnovnim rezultatima istraživanja, naglašava se važnost emocionalne kompetentnosti odgajatelja u kontekstu podrške roditeljima djece s posebnim potrebama.This paper's main aim is to explore the emotional competence of educators and their ability to empower parents of children with special needs. A convenience sample of 89 educators in the Republic of Croatia took part in the conducted research by providing their consent. To assess the emotional competence of educators in empowering parents of children with special needs, the Emotional Skills, and Competence Questionnaire UEK-15 (Takšić, 1998) was used, which consisted of 15 statements allowing the determination of the respondents' level of emotional competence.
According to the basic results of the research, the importance of educators' emotional competence in the context of supporting parents of children with special needs is emphasize
Samoprocijenjena kvaliteta odnosa u obitelji i emocionalna kompetentnost studenata
No full textCilj istraživanja u diplomskom radu jest analizirati samoprocijenjenu kvalitetu odnosa unutar
obitelji i emocionalnu kompetentnost kod budućih učitelja. Provedeno istraživanje obuhvatilo
je 109 studenata Učiteljskog studija koji su ispunili Upitnik emocionalnih vještina i
kompetentnosti UEK-15 (Takšić, 1998).
Studenti najviše vrednuju svoju sposobnost uočavanja i razumijevanja emocija, dok
istovremeno najniže samoprocijenjuju sposobnost upravljanja emocijama. Analiza utvrđuje da
postoji statistički značajna povezanost između samoprocijenjenje kvalitete odnosa unutar
obitelji i emocionalne kompetentnosti kod budućih učitelja.
Kvalitativnom metodom dobio se dodatni uvid u razmišljanja studenata o njihovim obiteljskim
odnosima koji se objasnio teorijom roditeljskog prihvaćanja-odbijanja (Rohner, 1984).
Temeljem dobivenih rezultata, može se preciznije regulirati politika upisivanja studenata na
fakultet. Selektivni postupak upisa može se provoditi na temelju uvida u kvalitetu obiteljskih
odnosa u kojima su studenti odrastali jer je to u mogućoj direktnoj vezi s kvalitetom njihove
emocionalne kompetentnosti.
Ovo istraživanje pruža korisne uvide u složenu interakciju između obiteljskih odnosa i
emocionalne kompetentnosti te otvara put za daljnje istraživanje i razvoj intervencija
usmjerenih na podršku obiteljima i mladima u njihovom emocionalnom razvoju.The aim of the research in the master's thesis is to analyze self-assessed quality of family
relationships and emotional competence among future teachers. The conducted research
involved 109 students of Teacher Education, who completed the Emotional Skills and
Competence Questionnaire UEK-15 (Takšić, 1998).
Students highly value their ability to recognize and understand emotions, while
simultaneously self-assessing the lowest ability in emotion management. The analysis shows
that there is a statistically significant correlation between self-assessed quality of family
relationships and emotional competence among future teachers.
Using a qualitative method provided additional insights into students' reflections on
their family relationships, which were explained by the theory of parental acceptance-rejection
(Rohner, 1984).
Based on the obtained results, the policy of student enrollment in the college can be
more precisely regulated. The selective enrollment process can be based on insights into the
quality of family relationships in which students have grown up, as this is potentially directly
related to the quality of their emotional competence.
This research provides valuable insights into the complex interaction between family
relationships and emotional competence and opens the way for further research and
development of interventions aimed at supporting families and youth in their emotional
development
Self-evaluation of early childhood education and care institutions: ECEC teachers attitudes and perspectives on the possibilities of monitoring and improving the quality of pedagogical practice
No full textKvaliteta ustanove, kao i cjelokupna odgojno-obrazovna praksa, dinamična je kategorija te kao takva zahtjeva stalnu promjenu. Kvaliteta se neprekidno mijenja te jednom postignuta razina kvalitete nije jamstvo njene trajnosti. Stoga, vrlo je važno da odgojitelji promišljaju o kvaliteti te preispituju svoje stavove i uvjerenja te budu otvoreni za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada. Pozitivni stavovi o samovrednovanju omogućuju stvaranje okruženja koje je spremno i otvoreno za promjene i promišljanje o odgojno-obrazovnoj praksi što će voditi podizanju razine kvalitete ustanove. Cilj je istraživanja ispitati stavove i mišljenja odgojitelja prema samovrednovanju, znanja i podršku u procesu samovrednovanja te spremnost odgojitelja za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada te utvrditi povezanost ispitivanih koncepata s kvalitetom rada ustanove. Istraživanje je provedeno na uzorku od 81 odgojitelja zaposlenih u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik mišljenja o samovrednovanje dječjih vrtića (Drvodelić i Domović, 2016), Upitnik za samovrednovanje kvalitete rada predškolske ustanove (Antulić Majcen i Pribela-Hodap, 2017; skala samovrednovanja kulture ustanove i skala samovrednovanja procesa praćenja i vrednovanja) te Skala spremnosti odgojitelja za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada (prilagođeno i preuzeto iz Ljubetić, 2009). Rezultati ukazuju da pozitivnije stavove o samovrednovanju imaju odgojitelji s manje godina radnog staža te višim stupnjem stručne spreme. Nadalje, rezultati ukazuju da odgojitelji koji su spremniji za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada procjenjuju veću kvalitetu rada ustanove. Također, rezultati su ukazali da su stavovi prema razvijanju, mijenjanju i unapređivanju odgojno-obrazovnog rada stabilni u odnosu na godine radnog staža i stupanj stručne spreme odgojitelja. Naposljetku, rezultati su ukazali da veća znanja o samovrednovanju doprinose pozitivnijim stavovima o samovrednovanju, većoj spremnosti za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada te većoj kvaliteti rada ustanove. No, podrška u procesu samovrednovanja nije statistički značajno povezana sa stavovima o samovrednovanju, spremnošću za razvijanje, mijenjanje i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada te kvalitetom rada ustanove, ali je povezana s procesom praćenja i vrednovanja koje je povezano sa stavovima. Rezultati ovog istraživanja daju vrijedne nove spoznaje o navedenoj temi koje mogu omogućiti svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa da aktivno doprinose povećanju kvalitete rada ustanove.The quality of early and preschool childhood institution, as well as the overall educational practice, is a dynamic category and as such requires constant change. Quality is constantly changing and once achieved level of quality is not a guarantee of its permanency. Therefore, it is very important for ECEC teachers to reflect on quality and re-examine their attitudes and beliefs, to be open to developing, changing and improving educational practice. Positive attitudes about self-evaluation enable the creation of an environment that is ready and open for changes and reflection on educational practice that will lead to raising the quality level of institutions.
The aim of the research is to examine the attitudes and opinions of ECEC teachers towards self-evaluation, knowledge and support in the process of self-regulation, as well as the willingness of educators to develop, change and improve educational practice, and to determine the contribution of these concepts to the institution quality. The research was conducted on a sample of 81 ECEC teachers working in early and preschool education institutions. For the purposes of this research, the following instruments were used: Questionnaire of opinions on the self-worth of kindergartens (Drvodelić and Domović, 2016), Questionnaire for self-evaluation of the quality of work of preschool institutions (Antulić Majcen and Pribela-Hodap, 2017; the self-evaluation scale of the institutions’s culture and the self-evaluation scale of the monitoring and evaluation process) and Scale of readiness of educators to develop, changing and improving educational work (Ljubetić, 2009). The results indicate that educators with fewer years of work experience and a higher degree of professional education have more positive attitudes about self-evaluation. Furthermore, the results indicate that early and preschool childhood institutions that are open to developing, changing and improving educational work have a higher quality of the institution's work. Also, the results indicated that more positive attitudes towards developing, changing and improving educational practice are not related to the years of service or the level of education of ECEC teachers. Finally, the results indicated that the increase in knowledge about self-evaluation contributes to more positive attitudes about self-evaluation, a greater willingness to develop, change and improve educational work and a higher quality of the institution's work. However, support in the process of self-evaluation is not statistically significantly related to attitudes about self-evaluation, willingness to develop, change and improve educational work and the quality of the institution's work. The results of this research provide valuable new knowledge about the mentioned topic, which can enable all participants in the educational process to actively contribute to increasing the overall quality of the ECEC institution
Projekti u nastavi prirode i društva
No full textProjektna nastava i projekti u nastavi prirode i društva nisu u potpunosti inovacija u odgoju i obrazovanju. Njihovi korijeni sežu još u 19. stoljeće, ali popularnost i primjena projektne nastave i projekata značajno su porasle u posljednjih nekoliko desetljeća. Međutim, upitno je, je li to doista tako i koliko su uistinu projektna nastava i projekti implementirani u hrvatskim školama. Iz tog je razloga provedeno istraživanje s ciljem ispitivanja odgojno-obrazovne prakse učitelja razredne nastave u provođenju projektne nastave i projekata u nastavi predmeta Priroda i društvo. Istraživanje je provedeno kvalitativnom metodom na uzorku od šest učitelja razredne nastave u dvije osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju da su projektna nastava i projekti nedovoljno implementirani u praksi rada učitelja odnosno u nastavi prirode i društva. Dobiveni rezultati također su uputili na to da se učitelji razredne nastave procjenjuju kompetentnima za planiranje i pripremu te da iskazuju pozitivne stavove o provođenju projektne nastave i projekata u nastavi prirode i društva.Project-based learning and projects in teaching the subject Nature and Society are not entirely an innovation in education. Even though their roots go back to the 19th century, the popularity and application of project-based learning and projects have significantly increased in the last few decades. However, it is questionable whether this is indeed the case and how much have project-based learning and projects been truly implemented in Croatian schools. For this reason, a study was conducted with the aim of examining the educational practices of primary school teachers in the implementation of project-based learning and projects in teaching the subject Nature and Society. The study was carried out by using a qualitative method on a sample of six primary school teachers in two Croatian primary schools. The results of the study show that project-based learning and projects have not been sufficiently implemented in the practice of teachers, specifically in teaching the subject Nature and Society. The obtained results have also indicated that primary school teachers consider themselves competent in planning and preparing, and that they express positive attitudes towards the implementation of project-based learning and projects in teaching the subject Nature and Society
Folklor otoka Cresa
No full textFolklorno društvo Orlec dolazi iz mjesta Orlec na otoku Cresu. Posvećeno je očuvanju tradicije, običaja, nošnje, plesa, pjesme i instrumenata karakterističnih za to područje. Cilj diplomskog rada je istraživanje tradicije koju njeguje ovo folklorno društvo te analiza povijesti, sadašnjosti i budućnosti prenošenja tradicije na mlade. Prikupljanjem činjenica i usmenih predaja, cilj je istražiti stavove stanovnika o običajima te iskustva članova folklornog društva o razvoju folklora tijekom godina. Bit će istaknute i objašnjene posebnosti otoka Cresa kao i mjesta Orlec, poput običaja i govora. Središnji dio rada obuhvaćat će nastanak, rad i djelovanje Folklornog društva Orlec te važnost prihvaćanja i njegovanja tradicije na otoku Cresu. U posljednjem dijelu rada bit će prikazana problematika zadržavanja i pronalaženja novih članova folklora. Prikazat će se razvoj folklora u školi te uloga škole u prenošenju tradicije na mlađe generacije.Folklore Society Orlec comes from the village of Orlec on the island of Cres. It is dedicated to preserving the traditions, customs, costumes, dance, songs, and instruments characteristic of that area. The aim of the thesis is to explore the tradition upheld by this folklore society and analyze the history, present, and future of passing down the tradition to the youth. By collecting facts and oral traditions, the attitudes of residents towards customs will be explored, as well as the experiences of folklore society members regarding the development of folklore over the years. Additionally, the unique aspects of the island of Cres and the village of Orlec, such as customs and language, will be highlighted and explained. The central part of the thesis will cover the establishment, work, and activities of the Folklore Society Orlec, emphasizing the importance of accepting and nurturing tradition on the island of Cres. The final section will address the challenges of retaining and recruiting new members for folklore. It will also showcase the development of folklore in schools and the role of schools in passing down tradition to younger generations