Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
Database Model for Determining the Diet Based on the Health Status of a Preschool Child
No full textPredškolske ustanove mjesto su osiguravanja uvjeta u kojima su zadovoljene sve djetetove potrebe. Zdravstvenim statusom djeteta pratimo promjene u njegovom zdravlju te nam one služe kao smjernice za danji rad u izradi jelovnika i plana prehrane. Na cjelokupni rast i razvoj djeteta prehrana ima veliku utjecaj. Osiguravanje pravilne prehrane u vrtiću izrazito je bitan i zahtjevan zadatak koji iziskuje timski rad (zdravstveni djelatnik, odgojitelj, kuhar). Olakšavanju cjelokupnog procesa može nam pomoći tehnologija. Kako bi se izradio pravilan jelovnik prilagođen dječjim potrebama mogu nam pomoći baze podataka. Organiziranjem podataka u baze podataka u programu Microsoft Access pruža nam se mogućnost izrade upita i izvješća kojima se podatci mogu grupirati, sortirati, povezati i isključiti ovisno o našoj potrebni. Korištenjem baze podataka olakšava se sam proces pregleda podataka te njegovo distribuiranje među ostalim korisnicima. Odgojitelji uz pomoć tih podataka mogu u kratkom periodu dobiti uvid u stanje djeteta i njihove potrebe te pravovremeno reagirati ukoliko je to potrebno.Preschool institutions are a place to ensure conditions in which all the child's needs are met. With the child's health status, we monitor changes in his health, and they serve as guidelines for the day's work in creating a menu and diet plan. Nutrition has a great influence on the overall growth and development of a child. Ensuring proper nutrition in the kindergarten is an extremely important and demanding task that requires teamwork (health worker, preschool educator, cook). Technology can help us make the entire process easier. In order to create a proper menu adapted to children's needs, databases can be used. By organizing data in a database in Microsoft Access, we can create queries and reports that can be used to group, sort, connect and exclude data depending on our needs. By using the database, the process of viewing data and its distribution among other users is facilitated. With the help of this data, preschool educators can gain insight into the condition of the child and their needs in a short period of time and react in a timely manner if necessary
Making the Learning of Preschool Age Children Visible
No full textOdgojno-obrazovna praksa smatra se nedovoljno istraženim područjem koji se nalazi pod
stalnim utjecajem promjena, a odgajatelji su zaduženi za stalno promatranje, uočavanje
promjena, njihovo interpretiranje, eksperimentiranje, istraživanje, bilježenje i dokumentiranje.
Akcijska istraživanja omogućuju odgajateljima da zajedno s djecom, ostalim odgojnoobrazovnim djelatnicima započnu promjene sa svrhom unapređivanja odgojno-obrazovne
prakse. Važnu ulogu u stjecanju novih znanja ima poticajno okruženje. Ono treba biti
oblikovano na način da potiče djecu i omogućava im aktivno konstruiranje znanja, tj. učenje
činjenjem. Mnoga istraživanja pokazala su kako okruženje ima velik utjecaj na učestalost i
kvalitetu socijalne interakcije, ali i na kvalitetu te razvoj dječje igre. Dijete znanje stječe u igri
kao svakodnevnoj slobodnoj, ali i strukturiranoj aktivnosti. Prema Barthu (2004), Piaget ističe
kako dijete znanje stječe djelovanjem, a oblikuje ga iskustvom koje stječe u dodiru s
okruženjem, dok Bruner (prema Barthu, 2004) smatra kako dijete znanje oblikuje društvenim
interakcijama. Kada je podloga sadržaja igre katarza, ponovno proživljavanje nečega i slično,
možemo pored sadržaja igre promatrati i način strukturiranja koji je povezan s kognitivnim
razvojem (Duran, 1995). Rano djetinjstvo smatra se kritičnim razdobljem za razvoj socijalnih
vještina, stavova i temelja za različite interakcije i odnose. Učenjem se mijenja plastičnost
mozga. Stjecanjem iskustva i novog znanja mijenjamo strukturu mozga te mrežu postojećih
neuronskih veza. Praćenjem se podržavaju procesi učenja i poučavanja. To je cikličan proces
prikupljanja podataka, evaluacije i uočavanja novih veza, odnosa i novih pitanja.
Dokumentacija pomaže usmjeriti odgajatelja te mu pomoći uvidjeti interese djece, kao i pitanja
koja djeca postavljaju.
Ovaj rad prikazuje akcijsko istraživanje s elementima etnografkog pristupa provedenog u dvije
mješovite jasličke odgojno-obrazovne skupine u Rijeci. U akcijskom istraživanju odgajatelji
identificiraju probleme u praksi te ih rješavaju u skladu s postavljenim ciljem. Istraživanje je
usmjereno na praćenje i promatranje svakodnevnih aktivnosti djece, ne bi li ih odgajatelji
razumijeli te uočili načine i strategije učenja promatrane djece.Educational practice is considered an under-researched area that is under the constant influence
of changes, and educators are in charge of constant observation, noticing changes, interpreting
them, experimenting, researching, recording and documenting them. Action research enables
educators to initiate changes together with children and other educational workers with the aim
of improving educational practice. A stimulating environment plays an important role in
acquiring new knowledge. It should be designed in a way that encourages children and enables
them to actively construct knowledge, i.e. learning by doing. Many studies have shown that the
environment has a big influence on the frequency and quality of social interaction, but also on
the quality and development of children's play. A child acquires knowledge in play as a daily
free and structured activity. According to Barth (2004), Piaget points out that a child acquires
knowledge through action, and shapes it through experience which he gaines in contact with
the environment, while Bruner (according to Barth, 2004) believes that a child shapes
knowledge through social interactions. When the basis of the content of the game is catharsis,
reliving something and the like, we can observe, in addition to the content of the game, the way
of structuring that is related to cognitive development (Duran, 1995). Early childhood is
considered as a critical period for the development of social skills, attitudes and foundations for
various interactions and relationships. Learning changes the plasticity of the brain. By gaining
experience and new knowledge, we change the structure of the brain and the network of existing
neural connections. Monitoring supports learning and teaching processes. It is a cyclical process
of collecting data, evaluating and noticing new connections, relationships and new questions.
The documentation helps guide the educator and help him see the children's interests, as well
as the questions the children ask.
This research presents an action research with elements of an ethnographic approach of two
nursery mixed educational groups in Rijeka. In action research, educators identify problems in
practice and solve them in accordance with the set goal. The research is focused on monitoring
and observing children's daily activities, on the educators' understanding of them with the aim
of observing the learning methods and strategies of the observed children
Database Model for Monitoring Skills Development in the Year Before School Enrolment
No full textU svrhu izrade modela baze podataka za praćenje razvoja vještina u godini pred polazak u
osnovnu školu obraćena je pozornost na čimbenike koji utječu na razvoj djeteta predškolske
dobi. Područja razvoja motorike, govora, spoznaje, igre, emocionalnog i socijalnog razvoja
te razvoja likovnih i glazbenih sposobnosti daju uvid u prisutne promjene u djetetovu
funkcioniranju. S obzirom na to da odgajatelji i drugi stručni suradnici tijekom pedagoške
godine prate razvoj djece kroz neposredni rad, oni također provode i dokumentirano praćenje
razvoja periodično kako bi prilagođavali i unaprjeđivali vlastiti pristup. Relacijske baze
podataka danas olakšavaju prikupljanje, pohranjivanje, organiziranje i baratanje u mnogim
područjima pa je zato osmišljen model baze podataka sa svrhom primjerenom u sustavu
ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tablice, upiti, izvješća i obrasci u kojima se
prikupljaju podaci daju za rezultat lakše baratanje većom količinom informacija.For the purpose of creating a database model for monitoring the development of skills in the
year before starting primary school, attention was paid to the factors that affect the
development of a preschool child. Areas of motor development, speech, cognition, play,
emotional and social development and development of artistic and musical abilities give
insight into the present changes in the child's functioning. Given that educators and other
professional associates during the pedagogical year monitor the development of children
through direct work, they also carry out documented monitoring of development periodically
to adapt and improve their own approach. Relational databases today facilitate the collection,
storage, organization and handling in many areas, so a database model has been designed with a purpose appropriate in the system of early and preschool education. Tables, queries,
reports, and forms in which data is collected result in easier handling of a larger amount of
information
Uloga odgajatelja u zdravstvenom odgoju djece predškolske dobi
No full textZdravstveni odgoj djece doprinosi stvaranju zdravih životnih navika, promicanju zdravlja i
razvijanju zdravstvene pismenosti svakog pojedinca u čemu, sa svojim stručnim znanjima,
iskustvima i osobnom motivacijom, značajan doprinos daju i odgajatelji.
Ovaj završni rad sastoji se iz dva dijela. U prvom dijelu, dotiče se povijesti razvoja i pravnih
polazišta zdravstvenog odgoja u vrtiću, konkretiziraju se njegove zadaće, način planiranja i
oblici realizacije u radu s djecom. Doprinos odgajatelja zdravstvenom odgoju obrađuje se s
obzirom na njegove karakterne osobine, ponašanje i načine na koje pristupa radu s djecom, ali
i s roditeljima. Drugi dio rada čine rezultati istraživanja provedenog među redovitim studentima
Učiteljskog fakulteta u Rijeci, s ciljem stjecanja spoznaja o njihovoj percepciji uloge odgajatelja
u ovom segmentu dječjeg odgoja i s ciljem podizanja razine svijesti o važnosti zdravstvenog
odgoja za razvoj i zdravlje djece
Rizici u likovnim igrama u nastavi
No full textTema ovog rada odnosi se na rizik u likovnim igrama u nastavi učenika od prvog do
četvrtog razreda osnovne škole. Ovim radom navode se različiti mogući oblici
riskiranja učenika tijekom igre u nastavi i nastoji se skrenuti pozornost na dobrobiti
rizične igre za dječji tjelesni, emocionalni, intelektualni i društveni razvoj. Radom se
nastoji ukazati na kompleksnost uloge učitelja i na njegovu važnost u kreiranju
okruženja koje će učeniku omogućiti sigurno i samostalno istraživanje i učenje kroz
preuzimanje rizika u igri u nastavi.
Istraživanje je provedeno na uzorku učitelja razredne nastave na području osnovnih
škola Primorsko-goranske i Istarske županije. Istraživanjem je obuhvaćeno 102
učitelja razredne nastave iz navedenih županija RH. Anketiranjem učitelja razredne
nastave nastojala su se utvrditi uvjerenja učitelja razredne nastave o rizicima u
likovnom izražavanju učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole.
Rezultatima ovog istraživanja ukazuje se na postojanje razlika između uvjerenja
učitelja o rizičnoj igri s obzirom na dob i s obzirom na godine radnog staža učitelja u
učiteljskoj struci
Strip kao školska lektira
No full textŠkolska lektira sastavni je dio nastave Hrvatskog jezika, točnije predmetnog
područja Književnost i stvaralaštvo. Njezina je glavna svrha upoznavanje učenika s
vrijednim književnoumjetničkim djelima kako bi formirali vlastiti književni ukus te
stvorili cjeloživotne čitateljske navike. Nažalost ta je nastava uglavnom nedovoljno
metodički oblikovana zbog čega učenike odvraća od aktivnosti čitanja. Problem je
moguće riješiti uvođenjem suvremenog kreativnog pristupa lektiri te prilagođavanjem
lektirnih popisa afinitetima učenika. U tu je svrhu na lektirne popise potrebno uvrstiti veći
broj stripova koji imaju veliki obrazovni potencijal. Oni su u cjelokupnoj nastavi premalo
zastupljeni, stoga je cilj ovoga rada prikazati različite mogućnosti njihova korištenja, a
posebice u nastavi lektire. Oni ju čine inovativnijom i zanimljivijom te pružaju veliku
mogućnost za uvođenje kreativnih metoda, što je i prikazano kroz četiri metodička
modela interpretacije stripova
Razvoj jezičnih vještina u kontekstu učenja stranog jezika u ranoj dobi
No full textOvaj rad bavi se proučavanjem procesa učenja stranog jezika u ranoj i predškolskoj dobi djeteta. Novorođenčetu je strani svaki jezik koji ga okružuje te je ono sposobno naučiti bilo koji jezik s kojim je u doticaju. Nakon usvajanja materinskog jezika slijedi učenje stranog jezika kojeg mu okolina ponudi. Učenje stranog jezika odvija se postepeno kao i učenje materinskog jezika. Uz usvajanje i učenje jezika razvijaju se i jezične kompetencije, odnosno jezične vještine koje se koriste u svim aspektima jezika. Jezične su vještine slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Tijekom odrastanja one se usavršavaju i unapređuju proces komuniciranja i sporazumijevanja s drugim ljudima.
Cilj je rada objasniti razvijanje jezičnih vještina u kontekstu učenja stranog jezika u ranoj i predškolskoj dobi te kako se na njih može utjecati iz perspektive odgajatelja.This paper deals with the study of the process of learning a foreign language in early and preschool age of the child. Every language is foreign to a newborn and he is able to learn any language with which he is in contact. Acquisition of the mother tongue is followed by learning the foreign language offered by the environment. Learning a foreign language is gradual as well as learning your mother tongue. In addition to language acquisition and learning, language competencies are also developed as language skills which are used in all aspects of language. Language skills are listening, speaking, reading and writing. Growing up, they improve and advance the process of communicating with other people.
The aim of this paper is to explain the development of language skills in the context of learning a foreign language in early and preschool age and how they can be influenced from the preschool teacher’s perspective
Poticanje unutarnje motivacije za pisanje u učenika razredne nastave
No full textStvaralačko pisanje sastavni je dio nastave pisanog izražavanja. Da bi učenici stigli do
stvaralačke razine, prethodno moraju usvojiti grafomotoričku te zanatsku razinu pisanja.
Učenici pisanje često smatraju stresnom i monotonom aktivnošću pa je cilj ovoga rada
prikazati različite motivacijske postupke koji će u učenicima pobuditi unutarnju motivaciju za
pisanjem. Učitelj valja motivirati učenike za pisanje, poučiti ih vještini te strategijama pisanja,
usmjeravati ih i voditi kroz njihov razvoj pisanog izražavanja. Učenici se stvaralački mogu
izražavati pisanjem sastavka jer je on veoma zastupljen u nastavi Hrvatskog jezika. U radu je
riječ o nastajanju te pravilnom vrednovanju sastavaka kako bi učenici kroz određeno vrijeme,
uz vježbe, stigli do stvaralačke razine pisanja
Purposefulness of Homework Writing and their Impact on the Educational Achievements of Primary School Students
No full textPitanje koje se proteže kroz generacije glasi: imaju li učenici koristi od pisanja
domaćih zadaća te ispunjavaju li domaće zadaće svoju svrhu? Učenici u većini
slučajeva prigovaraju i nisu oduševljeni ovom aktivnošću te je smatraju besmislenim
naporom, a sve češće to čine i roditelji. Učitelji pak, imaju potpunu slobodu u izboru
aktivnosti za vrijeme odgojno-obrazovnog procesa pa isto tako imaju i slobodu
zadavanja domaće zadaće učenicima. Glavni cilj domaće zadaće nije dodatno
opteretiti učenike, već unaprijediti njihovo znanje i sposobnosti. Osim uvježbavanja,
domaća zadaća učenicima olakšava i kasnije učenje jer su određeni sadržaj već barem
jednom ponovili kroz zadatke. Na učiteljima je izbor zadataka i aktivnosti koje će
odrediti za domaću zadaću te koliko će opteretiti svoje učenike. Osim učitelja, važni
čimbenici u odgojno-obrazovnom procesu su i roditelji koji se ponekad previše
uključuju u obveze svoje djece jer misle kako će time uštedjeti na vremenu, ali nisu
svjesni da tako svome djetetu uskraćuju razvoj sposobnosti i samostalnosti.The question that runs through the generations is: do students benefit from
writing homework and do homework fulfill its purpose? In most cases, students
complain and are not enthusiastic about this activity and consider it a meaningless
effort, and more and more often parents do the same. Teachers, on the other hand,
have complete freedom in choosing activities during the educational process, so they
also have the freedom to give homework to students. The main goal of homework is
not to further burden students, but to improve their knowledge and skills. In addition
to practice, homework makes it easier for students to learn later because they have
already repeated certain content at least once through assignments. It is up to the
teachers to choose the tasks and activities they will determine for their homework and
how much they will burden their students. Apart from teachers, important factors in
the educational process are parents who sometimes get too involved in their children's
responsibilities because they think it will save time, but are not aware that they are
depriving their child of the development of abilities and independence
Organizacija kinezioloških aktivnosti i njihov utjecaj na fiziološko opterećenje u pojedinačnoj postavi vježbanja
No full textRedovitim vježbanjem u razrednoj nastavi preko nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura i kontinuiranim unapređivanjem nastavnog procesa može se utjecati na razvoj kinantropoloških obilježja i na zdravlje djece.
Cilj ovoga diplomskog rada je predstaviti utjecaj organizacije kinezioloških aktivnosti na fiziološko opterećenje u pojedinačnoj postavi vježbanja. Za potrebe ovog rada provedeno je istraživanje u četvrtom razredu Osnovne škole Zvonka Cara Crikvenica te je uzorak ispitanika činilo 14 učenika. Provedeni su testovi za provjeravanje kinantropoloških obilježja: tjelesna težina (ATT), tjelesna visina (ATV), indeks tjelesne mase (BMI), opseg podlaktice (AOP), kožni nabor nadlaktice (ANN), izdržaj u visu zgibom (MIV), skok u dalj (MSD), poligon natraške (MPN), pretklon raznožno (MPR), taping rukom (MTR), podizanje trupa (MPT), trčanje 3 minute (F3). Osim testova za provjeravanje kinantropoloških obilježja, uzorak varijabli činile su i dvije varijable za utvrđivanje fiziološkog opterećenja – frekvencija otkucaja srca u mirovanju i frekvencija otkucaja srca u aktivnosti. Sadržaji aktivnosti, odnosno motorički zadaci birani su prema Kurikulumu Tjelesne i zdravstvene kulture i ishodima predviđenim za četvrti razred osnovne škole.
Rezultati istraživanja su pokazali da su učenici tijekom izvedbe motoričkih zadataka koji su postavljeni u pojedinačnoj postavi postigli fiziološko opterećenje veće od 140 otkucaja srca u minuti