Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
The Advantages and Disatvantages of Foreign Language Learning at Preschool Age
No full textUčenje stranog jezika u ranoj i predškolskoj dobi rastući je trend u svim
državama, s obzirom da znanje stranog jezika pruža mnogobrojne pogodnosti u životu
djeteta, ali i kada dijete odraste. U uvodnim poglavljima rada govori se o procesu
usvajanja materinskog i stranog jezika u ranoj dobi. Problematizira se dob kao ključan
faktor uspjeha u usvajanju stranog jezika, te se govori o zabludama koje su prisutne o
dobi i usvajanju jezika. Također, daje se prikaz optimalne dobi za usvajanje stranog
jezika i čimbenika koji su ključni u procesu usvajanja stranog jezika. Na samom kraju
navedene su temeljne prednosti i nedostatci prilikom usvajanja stranog jezika u ranoj
i predškolskoj dobi.The acquisition of a foreign language in early childhood is a growing trend in
all countries, given that knowledge of a foreign language provides many benefits in
the life of the child, but also when the child grows up. The introductory chapters of the
paper discussesthe process of mother tongue and foreign language acquisition in early
childhood and preschool age. Age, as the key factor in foreign language acquisition is
being problematized, and the misconceptions about age and the language acquisition
are being discussed. An overview of the optimal age for foreign language acquisition
and the factors which are crucial in that process are being overviewed. At the very end
the advantages and disadvantages of early foreign language acquisition are listed
Vinkovci Autumn - the guardian of croatian traditional Music
No full textOčuvanje i njegovanje kulture, tradicije i baštine od velike je važnosti za cjeloviti razvoj pojedinca.
One predstavljaju temelj identiteta jednog naroda i zajednice, a putem njih se prenose vrijednosti,
povijest, jezik, običaji, vjerovanja i sam način života. Isti su se mijenjali pod utjecajem
gospodarskih, povijesnih i društvenih promjena, dok su bili prenošeni s generacije na generaciju.
Kultura i tradicija, u širem smislu, predstavljaju svrhu i smisao života ljudi jednoga naroda.
Sudjelovanjem u provedbi tradicionalnih običaja, zajedničkom plesu, pjesmi i sviranju, stvara se i
širi osjećaj ljubavi, pripadnosti i nacionalnog identiteta. Sve ljude unutar jedne zajednice povezuje
ista ideja – sačuvati tradiciju i povijest od zaborava i užurbanog načina života današnjice. Kao
jedna od najvećih i najstarijih kulturnih manifestacija u Republici Hrvatskoj, osnovana davne
1966. godine, Vinkovačke jeseni čuvaju narodnu tradiciju i folklor od izumiranja. One prikazuju
način života običnog slavonskog puka, njegove običaje, identitet i kulturu. Bilo da se radi o
izvornim pjesmama, plesovima, igrama ili detaljima iz svakodnevice, Vinkovačke jeseni ulaze
duboko u srca gledatelja i sudionika te tamo ostaje u trajnom sjećanju.
S obzirom na to da se tradicija od davnina prenosi s koljena na koljeno, prvi korak k očuvanju i
njegovanju iste je osvješćivanje najmlađih generacija o njezinom značaju i važnosti. Osim obitelji
i predaka, značajnu ulogu u buđenju nacionalne svijesti i razvoju ljubavi prema kulturi i tradiciji
imaju upravo učitelji. Poučavajući učenike još od najranije dobi, važno je motivirati ih te svojim
primjerom ukazati na blagodati naše kulture, običaja i vjerovanja. Tijekom tog procesa i
ostvarivanja ciljeva, učitelj mora biti kompetentan i kontinuirano raditi na sebi i metodama
poučavanja. Na taj način, učenike se potiče na toleranciju, razumijevanje i poštovanje, dok se
istovremeno u njima budi osjećaj pripadnosti, ponosa i ljubavi.Preservation and nurturing of culture, tradition and heritage is of great importance for the overall
development of an individual. They represent the basis of the identity of a nation and community,
so values, history, language, customs, beliefs and lifestyle are transmitted through them. They
changed under the influence of economic, historical and social changes, while they were passed
down from generation to generation. Culture and tradition, in a broader sense, represent the
purpose and meaning of life of the people of a nation. By participating in the implementation of
traditional customs, together dancing, singing and playing, a wider feeling of love, belonging and
national identity is created. All people within one community are united by the same idea - to
preserve tradition and history from oblivion and the busy lifestyle of today. As one of the largest
and oldest cultural manifestations in the Republic of Croatia, founded way back in 1966,
Vinkovačke jeseni preserve folk tradition and folklore from extinction. They show the way of life
of the ordinary Slavonian people, their customs, identity and culture. Whether it's about original
songs, dances, games or details from everyday life, Vinkovačke jeseni penetrate deep into the
hearts of spectators and participants and remain there in permanent memory.
Given that the tradition has been passed down from generation to generation since ancient times,
the first step towards preserving and nurturing it is making the youngest generations aware of its
significance and importance. In addition to family and ancestors, teachers play a significant role
in the awakening of national consciousness and the development of love for culture and tradition.
When teaching students from an early age, it is important to motivate them and point out the
benefits of our culture, customs, and beliefs by example. During this process and the achievement
of goals, the teacher must be competent, continuously work on himself and teaching methods. In
this way, students are encouraged to tolerance, understanding and respect, while at the same time
a sense of belonging, pride and love is awakened in them
Exploring nature in the teaching of nature and society
No full textIstraživački pristup u nastavi je metodološki pristup u kurikulumu prirode i društva u kojoj je učenje i poučavanje usmjereno na učenika i njegovu aktivnost. Ovaj pristup učeniku omogućava razvijanje kompetencija koje osposobljavaju razvoj za kvalitetan život u stvarnome svijetu. Primjena ovakvog pristupa u nastavi Prirode i društva iziskuje pomnu i detaljnu pripremu. Cilj istraživanja bio je istražiti opće stavove učitelja o istraživačkom pristupu i istraživanju prirode u nastavi Prirode i društva. U svrhu istraživanja, konstruiran je online anketni upitnik u čijem je ispunjavanju sudjelovalo 78 učitelja razredne nastave Primorsko-goranske i Istarske županije. Ispitivali su se stavovi učitelja o vlastitom razumijevanju pojma istraživački pristup i istraživanju u nastavi, o učestalosti implementacije istraživačkog pristupa u nastavu prirode i društva, o uvjetima i aspektima koji omogućavaju njegovu implementaciju te o oblicima i sadržajima koji se obrađuju istraživačkim pristupom. Rezultati istraživanja ukazali su na to kako učitelji smatraju kako dobro razumiju pojam istraživačke nastave te kako imaju pozitivan stav prema implementaciji istraživačkog pristupa u vlastiti rad. Također, istraživanje je pokazalo i da učitelji smatraju kako imaju dobre preduvjete za implementaciju istraživačkog pristupa u nastavu. Rezultati su ukazali i na to kako učitelji koriste istraživanje u nastavi i to najčešće kroz istraživanje prirodoslovnih sadržaja, u učionici ili promatranjem u okolini škole. Dobivenim rezultatima istraživanja utvrđeno je da postoji statistički značajna povezanost između razumijevanja pojma i učestalosti korištenja istraživačke nastave, kao i da postoji povezanost između stavova učitelja o istraživačkom pristupu i njegove implementacije u nastavu
Usvajanje gramatike engleskog jezika u ranoj dobi
No full textPredmet ovog rada je usvajanje gramatike engleskog kao stranog jezika u ranoj dobi. Cilj rada bio je analizirati prakse i teoriju poučavanja gramatike u nastavi engleskoga jezika u ranoj dobi, na temelju dostupne literature. Gramatika se u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju poučava diskretno, prema indukcijskom principu u kojem je značajna djetetova aktivnost i autorstvo nad aktivnošću. Kao neki od čimbenika koji utječu na usvajanje gramatike engleskog jezika u ranoj dobi izdvojeni su: obiteljsko okruženje, materinski jezik, dob, inteligencija, motivacija, utjecaj medija te nastavni elementi. Ishod ranog usvajanja gramatike uvjetovan je prilagodbom sadržaja, socijalnog i fizičkog okruženja, metoda, sredstava i drugih nastavnih elemenata mogućnostima, interesima i potrebama djece polaznika skupine. Prilagodba djetetu podrazumijeva odgajateljevo poznavanje teorija usvajanja jezika i faza u usvajanju gramatike materinskog i stranog jezika, što omogućuje pravovremeno i optimalno pružanje podrške te fleksibilno djelovanje. Kao primjeri dobre prakse prepoznati su situacijsko učenje i TPR metoda.The subject of this paper is the acquisition of English grammar as a foreign language at an early age. The aim of the work was to analyze the practices and theory of grammar teaching in English language teaching at an early age, based on the available literature. In early and preschool education, grammar is taught discreetly, according to the inductive principle, in which the child's activity and authorship over the activity are important. As some of the factors that influence the acquisition of English grammar at an early age, the following are singled out: family environment, mother tongue, age, intelligence, motivation, influence of the media and teaching elements. The outcome of the early acquisition of grammar is conditioned by the adaptation of the content, social and physical environment, methods, means and other teaching elements to the possibilities, interests and needs of the children attending the group. Adaptation to the child implies the educator's knowledge of the theories of language acquisition and stages in the acquisition of the grammar of the mother tongue and foreign language, which enables timely and optimal support and flexible action. Situational learning and the TPR method are recognized as examples of good practice
Challenges of teaching planning in combined classrooms
No full textKombinirani razredni odjel podrazumijeva razred sastavljen od dvaju ili više razrednih odjela učenika različite starosne dobi koje istovremeno satnicom poučava jedan učitelj. S obzirom na nužnost poučavanja integriranjem nastavnih tema, usklađivanjem metoda i oblika rada učenicima različitih dobnih skupina te značaj individualizacije i diferencijacije nastava u kombiniranim razrednim odjelima za mnoge učitelje predstavlja veliki izazov u planiranju poučavanja i iziskuje kompetentnost učitelja. S ciljem ispitivanja mišljenja učitelja o organizaciji odgojno-obrazovnog rada u kombiniranim razrednim odjelima te provedbi nastavnog procesa provedena je fokus grupa s učiteljicama područnih škola otoka Paga koje poučavaju u kombiniranom razrednom odjelu. Naglasak je stavljen na metode i oblike suradničkog rada u integriranom pristupu radu te iznijete prednosti i nedostatci rada u kombiniranom razrednom odjelu koje učitelji ističu.A combined class is a class made up of two or more classes of students of different ages taught by one teacher at the same time. Considering the necessity of teaching by integrating teaching topics, coordinating methods and teaching styles for students of different age groups and the importance of individualizing and differentiating teaching in combined classes, for many teachers it represents a great challenge in teaching planning and requires teacher competence. With the aim of examining teachers' opinions about the organization of educational work in combined classrooms and the implementation of the teaching process, a focus group was conducted with female teachers from branch schools on the island of Pag who teach in combined classrooms. Emphasis is placed on the methods and forms of collaborative work in an integrated approach of work, and the advantages and disadvantages of working in a combined class department, which the teachers are pointing out
Strah od stranog jezika u ranom učenju stranog jezika
No full textAfektivni faktori dobivaju sve veću pozornost pri istraživanju učeničkog uspjeha u stranome jeziku te se uviđa njihov značaj za cjelokupni proces. Strah od stranog jezika, kao jedan od afektivnih faktora, učestalije se započinje istraživati od 1970.-ih godina. Strah od stranog jezika definira se kao bojazan prilikom usvajanja i produkcije stranog jezika, kako u nastavi, tako i izvan nje, a njegova pojava moguća je u svim jezičnim djelatnostima. Unatoč svjesnosti o važnosti ovoga konstrukta, izostaju istraživanja koja propitkuju utjecaj i doživljaj straha od stranog jezika na rano učenje učenika razredne nastave, naročito na području Republike Hrvatske. Ipak, brojni autori uviđaju potrebu za intervencijom i nude pomoć pri smanjenju razine straha od stranog jezika u učenika.Affective factors are receiving more and more attention when it comes to researching students' success in foreign language learning. Their significance for the entire process is being recognized. Foreign language anxiety, as one of the affective factors, is being researched more frequently since 1970's. Foreign language anxiety can be defined as a feeling of apprehension when learning or using a foreign language, in or outside of a classroom. Although it's importance has been established, there are scant number of research papers about how this construct effects young learners, particularly in Republic of Croatia. However, many authors see the need for intervetion and offer help in decreasing foreign language anxiety in young students
Refleksija o refleksiji i aktivnom učenju u profesionalnom razvoju odgajatelja : Diplomski rad
No full textRefleksija kao alat za samousmjereno aktivno učenje ili razvoj razumijevanja i prakse razmjene iskustava je važan čimbenik profesionalnog razvoja odgajatelja. Cilj ovog rada je pregled relevantnih istraživanja u selektiranoj bazi podataka o ovoj tematici i stjecanje dubljeg uvida u iskustva, spremnost i angažman odgajatelja i stručnih suradnika vrtića u procesu aktivnog učenja i podržavanja refleksije. Pregled je usmjeren na petnaest radova (N=15) autora iz Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Azije. Analizom članka relevantnih za ovu temu, nastoji se razumjeti kako odgajatelji percipiraju kvalitetnu refleksiju, svoju ulogu i vlastiti angažman u kontekstu poticanja promjena refleksivnom praksu u radnom okruženju, te doprinos profesionalnom razvoju. Ističe se potreba za otkrivanjem najadekvatnijeg načina provedbe refleksije, te čimbenika koji utječu na smanjenu provedbu refleksije. Za unapređivanje refleksivne prakse ukazuje se na važnost razvoja komunikacijskih vještina odgajatelja, stvaranje suradničkog okruženja, međusobnog povjerenja i osiguravanje dostupnosti informacija. Iako istraživanja o (samo)refleksiji postoje, te se navode tehnike i postupci i refleksije, nedovoljno znamo o učinkovitim načinima provedbe refleksivne prakse, refleksivnoj praksi iskusnih odgajatelja i timskoj suradnji u provedbi. Portfoliji, refleksivno pisanje i dokumentiranje navode se kao dobri alati za provedbu refleksivne prakse, no i dalje na pojedincu ostaje pronalaženje preferiranog i najučinkovitijeg načina (samo)refleksije.Reflection as a tool for self-directed active learning or developing the understanding and practise of sharing experiences is an important factor in the professional development of preschool teachers. The aim of this paper is to review relevant research in a selected database on this topic and to gain deeper insight into the experiences, readiness and engagement of preschool teachers and professionals in the process of active learning and supporting reflection. The study focuses on fifteen articles (N=15) by authors from Europe, North America, Australia and Asia. By analysing the articles relevant to this topic, we seek to understand how educators perceive the quality of reflection, their role and own engagement in promoting change in reflective practise in the work environment and their contribution to professional development. The need to find the most appropriate way to implement reflection and the factors that influence reduced implementation of reflection are highlighted. The importance of developing preschool teachers' communication skills, creating a collaborative environment, building mutual trust and ensuring the availability of information to promote reflective practise are highlighted. Although research on (self-)reflection exists and techniques, procedures and considerations are mentioned, we do not know enough about effective ways to implement reflective practise, the reflective practise of experienced preschool teachers and teamwork in implementation. Portfolios, reflective writing and documentation are mentioned as good tools for implementing reflective practise, but it is left to the individual to find the preferred and most effective way of (self-)reflection
Jelena Pervan's Children's Stories
No full textOvaj završni rad istražuje osobitosti dječjih priča Jelene Pervan i njihovu primjerenost
djeci rane i predškolske dobi. Jelena Pervan suvremena je hrvatska književnica koja je
napisala nekoliko zbirki kratkih priča za djecu i tekstova za slikovnice. Cilj ovog rada jest
književnoteorijskom analizom proučiti karakteristike priča Jelene Pervan objavljenih u
zbirkama poput Brbljava Iva (2013), Pjegava Iva (2012) i drugih, te slikovnicama iz ciklusa
priča o medvjedima Hrkalu i Drijemalu te bakterijama Mrljeku i Prljeku. Metodologija
istraživanja uključuje kvalitativnu analizu priča Jelene Pervan i pregled relevantne literature o
dječjoj književnosti.
Iz provedene književnoteorijske analize zbirke priča i slikovnica autorice Jelene Pervan,
ističe se njihova visoka prikladnost za najmlađe čitatelje. Jednostavna narativna struktura
olakšava razumijevanje, dok likovi i teme potiču dublju povezanost. Jezik i ilustracije
prilagođeni su dječjem doživljaju, potičući razvoj jezičnih vještina i mašte. Djela Jelene
Pervan također ostvaruju dublju emotivnu povezanost s čitateljima, istodobno potičući
razvijanje svijesti o vrijednostima poput prijateljstva i empatije. Iznimna vještina kreiranja
visokokvalitetne dječje književnosti Jelene Pervan potiče kognitivni i emocionalni razvoj
djece, dok razvija njihov interes i potrebu za čitanjem te obogaćuje svjetove čitatelja.This research paper explores the characteristics of children's stories by Jelena Pervan
and their suitability for young children and preschoolers. Jelena Pervan is a contemporary
Croatian writer who has authored several collections of short stories for children and texts for
picture books. The aim of this research is to conduct a literary-theoretical analysis to examine
the features of Jelena Pervan's stories published in collections such as Chatty Iva (2013),
Freckled Iva (2012) and others, as well as picture books from the series about the bears
Hrkalo and Drijemalo, and the bacterias Mrljek and Prljek. The research methodology
includes qualitative analysis of Jelena Pervan's stories and a review of relevant literature on
children's literature.
The conducted literary-theoretical analysis of the collections of stories and picture
books by author Jelena Pervan highlights their high suitability for the youngest readers. The
simple narrative structure facilitates understanding, while the characters and themes
encourage deeper connections. The language and illustrations are adapted to children's
experiences, fostering the development of language skills and imagination. Pervan's works
also establish a deeper emotional connection with readers, simultaneously promoting an
awareness of values such as friendship and empathy. Pervan's exceptional skill in creating
high-quality children's literature stimulates cognitive and emotional development in children,
while nurturing their interest and desire for reading, enriching the worlds of readers
Gender differences in kinanthropological characteristics of children of early school age
No full textU ovom radu istražene su spolne razlike u kinantropološkim obilježjima djece rane školske dobi kroz četiri razvojna razdoblja. Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje razlika među dječacima i djevojčicama u morfološkim i motoričkim sposobnostima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 365 učenika triju riječkih osnovnih škola. Rezultati su pokazali statistički značajne razlike u 8 od 10 varijabli koje uključuju tjelesnu visinu, tjelesnu masu, indeks tjelesne mase, kožne nabore, izdržaj u čučnju i planku te skok u dalj s mjesta. Dječaci su se istaknuli višim i težim tjelesnim karakteristikama te boljim rezultatima u skoku u dalj s mjesta, dok su djevojčice pokazale bolje rezultate u izdržaju u čučnju i planku. Ovi rezultati doprinose razumijevanju prirodnih razlika među spolovima u tjelesnom razvoju i motoričkim sposobnostima te pružaju osnovu za prilagođavanje tjelesnih aktivnosti i sportskih programa za djecu školske dobi.This studye xplored gender differences in kinesanthropometric charachteristics of early school-age children a cross four developmental periods. The aim of the research was to determine the existence of differences between boys and girls in morphological and motor abilities. The study was conducted on a sample of 365 students from three primary schools in Rijeka. The results revealed statistically significant differences in 8 of10 variables, including height, bodymass, bodymass indeks, skinfolds, squat and plank endurance, and standing long jump. Boys stood out with taller and heavier body characteristics and better results in standing long jump, while girls demnostrated better results in squat and plank endurance. These findings contribute to understanding the natural gender differences in physical development and motor abilities and provide a basis for tailoring physical activities and sports programs for school-age children
Challenges and Possibilities of Professional Shaping of Positive Relationships with Early and Preschool Age Children
No full textOdgajatelj i dijete čine mikroklimu ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a pozitivni profesionalni pedagoški odnosi temelj su izgradnje kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja. Cilj ovog rada je pregled recentnih spoznaja te primjena kvalitativnog istraživačkog pristupa kako bi se dobio dublji uvid u izazove i mogućnosti oblikovanja pozitivnih odnosa s djecom rane i predškolske dobi iz perspektive odgajatelja. Rezultati empirijskog istraživanja ukazali su na potrebu za profesionalnim usavršavanjem odgajatelja u području kreiranja prostorno-materijalnog okruženja, osiguravanja bolje opskrbe materijalima za odgojno-obrazovni rad te veće podrške odgajateljima u ostvarivanju pozitivnih promjena u vrtiću. Odgajatelji ističu značaj osobnih i profesionalnih karakteristika poput samospoznaje, senzibiliteta, tolerancije, poštovanja, te poboljšanja vještina komunikacije, refleksije i timskog rada. Pronalaženje zajedničkog jezika u suočavanju s izazovima, asertivna komunikacija i prosocijalno djelovanje također se ističu kao važni čimbenici unaprjeđenja pozitivnog ozračja za učenje i kvalitetne međuljudske odnose. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao polazište za daljnja istraživanja postojećih odgojno-obrazovnih praksi razvoja kvalitete odnosa u svrhu ostvarivanja dječje dobrobiti u dječjim vrtićima.The preschool teacher and the child form the microclimate of the early childhood and preschool educational institution, and positive professional pedagogical relationships are the basis for building a quality educational system. The aim of this paper is to review the current state of knowledge and apply a qualitative research approach to gain deeper insight into the challenges and opportunities of building positive relationships with children in early childhood and preschool education from the perspective of the educator. The results of the empirical research point to the need for professional development of preschool teachers in the area of creating a spatial and material environment, ensuring a better supply of materials for pedagogical work and providing more support for preschool teachers in order to achieve positive changes in the kindergarten. Preschool teachers emphasise the importance of personal and professional qualities such as self-awareness, sensitivity, tolerance, respect and improving communication, reflection and teamwork skills. Finding a common language in the face of challenges, assertive communication and prosocial behaviour are also highlighted as important factors in improving a positive learning atmosphere and the quality of interpersonal relationships. The results obtained can serve as a starting point for further exploration of existing pedagogical practises to develop quality relationships in order to promote children's well-being in kindergartens