Repository of the University of Rijeka, Faculty of Teacher Education
Not a member yet
988 research outputs found
Sort by
The Transitions from Home to Kindergarten and the Adjustments during the Pandemic of Corona Virus
No full textPolazak u djeĉji vrtić jedan je od najteţih trenutaka u ţivotu malog djeteta i njegove obitelji. Razdoblje je to ţivota, koje je obiĉno popraćeno strahom, neizvjesnosti i općenito stresom. Protekle tri godine djeca i njihove obitelji, osim sa novom prekretnicom u ţivotu, trebale su se suoĉiti i s novonastalom situacijom u svijetu- pandemijom Koronavirusa.
Pandemija Koronavirusa znaĉajno je utjecala na promjene u radu s djecom u kontekstu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U tom kontekstu vaţno je sagledati i analizirati kvalitetu rada u specifiĉnim situacijama, posebice sa situacijama prijelaza iz obitelji u vrtić te kvalitetu prilagodbe kod djece, a što je bio i cilj ovog diplomskog rada.
Diplomski rad dio je projekta „Dobrobit djece u prijelaznim ţivotnim periodima: Empirijska provjera Ekološko-dinamiĉkog modela", ĉija je mentorica izv. prof. dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić. U svrhu izrade diplomskog rada, a i analiziranja kvalitete rada djeĉjih vrtića za vrijeme pandemije Koronavirusa, ispitani su djeca, roditelji i odgajatelji/ce djeĉjeg vrtića u Karlovcu. Ukupno je sudjelovalo 175 osoba, od ĉega je 57-ero djece rane dobi, 54 roditelja i 64 odgajatelja/ica. Analizom podataka utvrĊeno je kako su djeca rane dobi dobro prihvatila vrtić, kako se ne boje virusa te da im zaštitne maske nisu predstavljale problem. S druge strane, roditelji i odgajatelji/ce su situaciju prilagodbe djece na djeĉji vrtić doţivjeli drugaĉije. Razinu kvalitete prilagodbe djece na djeĉji vrtić roditelji su ocijenili zadovoljavajućom, a odgajatelji/ce niţom razinom, tj. umjerenom. Zakljuĉno, u diplomskom radu uvelike se istiĉe znaĉaj suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa (djece, roditelja, odgajatelja), a što je i u skladu s modelom Ekološko-dinamiĉkih efekata, autora Rimm-Kaufmana i Piante, na kojemu i poĉiva cjelokupni diplomski rad.Starting kindergarten is one of the most difficult moments in the life of a small child and his family. It is a period of life, which is usually accompanied by fear, uncertainty and general stress. For the past three years, children and their families, in addition to a new turning point in their lives, had to face a new situation in the world - the Corona virus pandemic.
The Corona virus pandemic has significantly influenced changes in work with children in the context of early and preschool education. In this context, it is important to look at and analyze the quality of work in specific situations, especially with situations of transition from family to kindergarten and the quality of adaptation in children, which was the main goal of this study.
This thesis is part of the project „Children's well-being in transition periods: The empirical validation of Ecological-dynamic model“, whose mentor is dr. sc. Sanja Tatalović Vorkapić. For the purpose of creating study and analyzing the quality of work of kindergartens during the Corona virus pandemic, children, parents and teachers of a kindergarten in Karlovac were examined. A total of 175 people participated, of which 57 were early age children, 54 parents and 64 teachers. The analysis of the data showed that children of early age accepted the kindergarten well, that they are not afraid of virus and that protective masks did not pose a problem for them. On the other hand, parents and educators experienced the situation of children's adaptation to kindergarten differently. The quality level of children's adaptation to kindergarten was rated satisfactory by the parents, while the educators rated it as a lower level, i.e. moderate. In conclusion, the thesis largely mentions the cooperation of all participants in the educational process (children, parents, teachers), which is in line with the model of Ecological-Dynamic Effects, authored by Rimm-Kaufman and Pianta, on which the entire study rests
Likovne aktivnosti na vanjskim prostorima
No full textMeđuodnos između djece, likovne umjetnosti i prirode dobio je ograničenu pozornost u tradicionalnim obrazovnim okruženjima. Ovim radom istražuje se tema "Likovne aktivnosti na vanjskim prostorima", s posebnim fokusom na sposobnost vanjskog okruženja da se potakne kreativno izražavanje djece predškolske dobi. U radu su istraživane dvije primarne hipoteze. Prva hipoteza bila je usmjerena na istraživanje mogućnosti dječjih sposobnosti da se izraze različitim likovnim formama koristeći samo prirodne materijale. U drugoj hipotezi provjeravala se sklonost djece predškolske dobi da održe svoje kreativne interese kada su uključena u vanjska okruženja. Rezultatima istraživanja potvrđuje se da se prirodnim vanjskim okruženjem pruža raznolik raspon resursa kojim se djeci omogućuje aktivno sudjelovanje u likovnim aktivnostima kao što su slikanje, kiparstvo i grafički dizajn, bez potrebe za dodatnim materijalima. Štoviše, primijećeno je da su djeca imala sklonost zadržati svoj svojstven likovni ukus, dok su se također prilagođavali i koristili resursima koji su im bili na raspolaganju. Ovo istraživanje naglašava potrebu uključivanja likovnih aktivnosti na otvorenom u rano obrazovanje, naglašavajući potrebu za cjelovitom strategijom koja uzima u obzir okoliš, individualne afinitete i uključivanje više osjetila u cilju promicanja sveobuhvatnog kreativnog razvoja.
Ključne riječi: likovni izraz, vanjski prostori, predškolski odgoj, prirodni materijali, dječja kreativnost
Teachers' opinions about the use of formative evaluation
No full textSuvremenim dokimološkim spoznajama učestalije se stavlja naglasak na formativno
praćenje i procjenjivanje učenikova napretka s ciljem pružanja učeniku prilika da
unaprijedi svoje učenje aktivnim uključivanjem u proces učenja, a učitelju da na
osnovu prikupljenih informacija usmjeri poučavanje kako bi učenici uspješno
ostvarivali ishode učenja. Pri vrednovanju kao neizostavnom elementu nastavnog
procesa naglasak valja staviti na pristupe vrednovanju za učenje te vršnjačkom
vrednovanju i samovrednovanju, različitim pristupima formativnog praćenja.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove, mišljenja i iskustva učitelja razredne
nastave o formativnom vrednovanju i provedbi formativnog vrednovanja u njihovoj
nastavnoj praksi. Sudjelovanjem fokus grupama (20 učiteljica razredne nastave),
učiteljice su iznijele stavove i iskustva o: primjeni i učestalosti korištenja metoda
formativnog vrednovanja u nastavnoj praksi, značaju planiranja procesa vrednovanja,
povratnim informacijama na osnovu formativnog vrednovanja te utjecaju formativnog
vrednovanja na motivaciju učenika, primjeni samovrednovanja i vršnjačkog
vrednovanja te izazovima s kojima se susreću u provedbi formativnog vrednovanja.
S obzirom na rezultate provedenog istraživanja, zaključuje se kako učitelji imaju
pozitivan stav o primjeni formativnog vrednovanja u nastavnoj praksi, pridaju značaj
povratnim informacijama kojima usmjeravaju učenike ka uspješnijem ostvarivanju
ishoda učenja, osvještavaju učenike na preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje te
provode samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje uz kriterijske rubrike.Contemporary didactic knowledge places greater emphasis on formative monitoring
and assessment of students' progress to provide students with opportunities to enhance
their learning through active engagement in the learning process, and guiding teachers
based on the collected information to facilitate successful learning outcomes. When it
comes to evaluation, as an essential element of the teaching process, the focus should
be on assessment approaches for learning, peer assessment, and self-assessment, as
well as various approaches to formative monitoring.
The objective of this research was to examine the attitudes, opinions, and experiences
of elementary school teachers regarding formative assessment and the implementation
of formative assessment in their teaching practices. Through participation in focus
groups (involving 20 elementary school teachers), they shared their views and
experiences on the following topics: the application and frequency of using formative
assessment methods in teaching practice, the significance of planning the assessment
process, feedback based on formative assessment, the impact of formative assessment
on student motivation, the implementation of self-assessment and peer assessment, and
the challenges encountered in implementing formative assessment.
Based on the results of the conducted research, it can be concluded that teachers have
a positive attitude toward the application of formative assessment in their teaching
practices. They attach importance to feedback that guides students towards more
successful learning outcomes, raise students' awareness of taking responsibility for
their learning, and implement self-assessment and peer assessment using criteria
rubrics
Rhythm - an element of life and work in a Waldorf kindergarten
No full textWaldorfska pedagogija je pedagogija koja se temelji na radu i učenju Rudolfa
Steinera. Jedan od osnovnih elemenata organizacije rada u waldorfskim dječjim vrtićima je
ritam. Ritam u odgojno-obrazovnom radu predstavlja izmjenu suprotnosti čime se stvara
harmonija. Takav način rada djeci omogućuje stvaranje osjećaja sigurnosti i pouzdanosti, a
ritam se u radu prikazuje kroz dnevni, tjedni i godišnji ritam rada s djecom. U waldorfskim
dječjim vrtićima odgajatelji ne slijede strogo određeni nastavi plan i program, već se rad
provodi na temelju godišnjeg ritma prirode.Waldorf pedagogy is a pedagogy based on the work of Rudolf Steiner. One of the
basic elements of work organization in Waldorf kindergartens is rhythm. In educational work
rhythm represents the exchange of opposites which creates harmony. Such a way of working
enables children to create a feeling of safety and reliability, while the rhythm is shown
through the daily, weekly and annual rhythm of working with children. In Waldorf
Kindergartens, educators do not follow an specific teaching plan and program, so their work
is based on the annual rhythm of nature
The Importance of Principal's Competences and Attitudes Toward Self-assessment in Ensuring the Quality of the Work of an Early And Preschool Education Institution
No full textKvalitetnom vođenju ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pridonose kvalitetno
razvijene pedagoške kompetencije ravnatelja, koje ujedno utječu na jačanje samoučinkovitosti
odgajatelja, izgrađuju pozitivno ozračje te predstavljaju preduvjet transformacijskog vodstva.
Kako bi se zadovoljile potrebe svih dionika odgojno-obrazovnog procesa, uloga ravnatelja
ključna je u promišljanju i cjelokupnom procesu razvoja kvalitete. Pozitivni stavovi i mišljenja
ravnatelja prema samovrednovanju i jasna percepcija ravnateljske uloge omogućuju timski rad
na strategiji ustanove, imaju značajan utjecaj na kvalitetu pedagoške prakse i osiguranje
kvalitete cjelokupnog rada ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj je
istraživanja utvrditi kako pedagoško razvijene kompetencije ravnatelja te stavovi ravnatelja
prema samovrednovanju doprinose percipiranoj kvaliteti rada ustanova ranog i predškolskog
odgoja i obrazovanja. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 57 ravnatelja
zaposlenih u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Za potrebe istraživanja
primijenjeni su sljedeći instrumenti: Upitnik za samoprocjenu kompetencija ravnatelja
(Staničić, 2021), Upitnik za samoprocjenu stavova i mišljenja ravnatelja prema
samovrednovanju (Magaš i Tatalović Vorkapić, 2015), Upitnik za samovrednovanje kvalitete
rada predškolske ustanove (Antulić Majcen i Pribela-Hodap, 2017). Rezultati pokazuju da je
viša procjena profesionalnih pedagoških kompetencija prisutna kod ravnatelja koji imaju viši
stupanj stručne spreme, više godina radnog staža, koji rade u ustanovama usklađenijim s
mjerilima propisanima Državnim pedagoškim standardom, no ne i kod ravnatelja s više iskustva
na funkciji ravnatelja. Nadalje, pozitivnije stavove i mišljenja prema samovrednovanju imaju
ravnatelji s više godina radnog staža, oni koji imaju visoku stručnu spremu te oni kojima je to
treći mandat. Višu procjenu kvalitete ustanove daju ravnatelji s višim stupnjem stručne spreme,
s više godina radnoga staža, oni koji rade u ustanovama koje su usklađenije s mjerilima
propisanima Državnim pedagoškim standardom te oni kojima je to treći mandat. Profesionalne
kompetencije ravnatelja statistički su značajno pozitivno povezane s procjenom kvalitete rada
ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Također, kvaliteta rada ustanova ranog i
predškolskog odgoja i obrazovanja statistički je značajno pozitivno povezana sa stavovima i
mišljenjima ravnatelja prema samovrednovanju. Rezultati ovog istraživanja imaju i teorijske i
praktične implikacije, koje bi se mogle implementirati pri izradi različitih programa s
naglaskom na povećanje kompetencija ravnatelja, stavova o samovrednovanju kao mehanizmu
praćenja i unapređenja kvalitete rada ustanove, a s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete rada
predškolske ustanove
Play Development and the History of Childhood
No full textGlavni zadatak rada je bio istražiti dječju igru i što ona predstavlja te kako se djetinjstvo
mijenjalo tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj. Kroz rad se nudi pregled nekih od teorijskih
polazišta za razumijevanje igre, na koji način dječja igra pridonosi njegovom razvoju te kako i
sa čime su se igra i djetinjstvo odvijali tijekom 20. stoljeća s time da je povijesni pregled
podijeljen na prijeratno, ratno i poslijeratno razdoblje. Konkretno, poslijeratno razdoblje
obuhvaća povijesni pregled odvijanja igre i djetinjstva u Istri i na Kvarneru. Dječja igra uvijek
je aktualna tema o kojoj mnogi pedagozi, psiholozi, sociolozi, ali naposljetku i odgajatelji
vole istraživati i unapređivati znanja u tom području. Samim time glavna misao kojom se rad
bavi jest dublje razumijevanje pojma dječja igra čime je na kraju rada potkrepljeno nekim od
mnogih primjerima igara koje su djeca igrala, a koje su se odvijale na području Istre i
Kvarnera.The main task of the work was to investigate children's play and how childhood changed
during the 20th century in Croatia. The paper offers an overview of some of the theoretical
starting points for understanding play, how children's play contributes to its development, and
how and with what play and childhood took place during the 20th century, with the historical
overview divided into the pre-war, war and post-war periods. . Specifically, the post-war
period includes a historical review of the development of play and childhood in Istria and
Kvarner. Children's play is always a current topic about which many pedagogues,
psychologists, sociologists, but ultimately also educators like to research and improve their
knowledge in this area. Therefore, the main idea that the paper deals with is a deeper
understanding of the term children's game, which at the end of the paper is supported by some
of the many examples of games played by children, which took place in the area of Istria and
Kvarne
Priroda i ja - Koliko su studenti i odgajatelji povezani s prirodom?
No full textPovezanost s prirodom obično se u literaturi opisuje kao emocionalna veza između pojedinca i prirodne okoline. Razvoj povezanosti s prirodom igra ključnu ulogu u oblikovanju holističkog razvoja pojedinca. Ona pridonosi emocionalnom blagostanju, potiče znatiželju i kreativnost te promiče ekološku svijest i odgovornost prema okolišu. Izuzetno je bitno da sadašnji i budući odgajatelji razviju dublju povezanost s prirodom budući da imaju izuzetnu odgovornost u oblikovanju dječje percepcije prirode. Kroz raznolike interakcije i aktivnosti odgajatelji i oni koji će to tek postati imaju sposobnost potaknuti istraživački duh kod djece, poticanje radoznalosti i stvaranje osjećaja bliskosti prema prirodnom okruženju. Doprinos odgajatelja ne svodi se samo na prenošenje informacija, već je dublji - oblikuje pozitivan odnosa prema prirodi koji će obuhvaćati dječji život i razmišljanje i pridonijeti razvijanju budućih generacija osjetljivih na okoliš i pitanja održivog razvoja.
Cilj istraživanja bio je utvrditi odnos individue i prirode, tj. inkluziju s prirodom – povezanost s prirodom studenata Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i odgajatelja. Tijekom travnja i svibnja 2023. godine istraživanje je provedeno anketnim upitnikom. Ispitanici (N= 132) su bili studenti prijediplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (N= 90) te odgajatelji (N= 42) iz različitih dijelova Hrvatske. Rezultati istraživanja ukazali su na visoki stupanj povezanosti studenata i odgajatelja s prirodom. Također, istraživanje je pokazalo da ispitanici provode do 1 sat u prirodi dnevno i imaju želju za dodatnim obrazovanjem u području održivog razvoja. Isto tako, utvrđena je postojeća statistički značajna pozitivna povezanost među odnosom s prirodom i vremenu provedenom u prirodi kod studenata i odgajatelja. Rezultati istraživanja mogu služiti kao odrednice pri stručnom usavršavanju budućih i sadašnjih odgajatelja
Čitateljske navike i interesi učenika 3. i 4. razreda osnovne škole
No full textCilj rada je istražiti čitateljske navike i interese učenika 3. i 4. razreda osnovne škole, a provest će se primjenom anketnog upitnika među učenicima osnovnih škola u Rijeci. Anketnim se upitnikom propitalo između ostaloga koliko često učenici čitaju, iz kojih razloga čitaju (obveze, užitka, informiranja), koje vrste tekstova čitaju i zašto, koji su im omiljeni autori i dr. Istraživanje je pokazalo da velik broj učenika voli čitati, ali vrlo malo čitaju u slobodno vrijeme. Najzanimljivije su im knjige koje govore o likovima njihove dobi, knjige za čitanje najčešće biraju prema naslovu, a obavezno čitanje smatraju kao mogućnost da nauče nešto novo. Rezultati bi mogli biti korisni ponajprije učiteljima jer će na temelju njih moći usmjeriti i svoj rad s učenicima, odnosno odabrati sadržaje, strategije i oblike rada kojima će kod svojih učenika povećati motivaciju za čitanje, posebno ono izvanškolsko.The aim of the work is to investigate the reading habits and interests of 3rd and 4th grade elementary school students, and it will be conducted using a questionnaire among elementary school students in city of Rijeka. The questionnaire will ask, among other things, how often students read, for what reasons they read (obligations, pleasure, information), what types of texts they read and why, which are their favorite authors, etc. Research has shown that a large number of students like to read, but they read very little in their free time. Students are most interested in books about characters of their age, they usually choose books to read based on the title, and they consider mandatory reading as an opportunity to learn something new. The results of the research could be useful primarily to teachers because on the basis of them, they will be able to direct their work with students, choose contents, strategies and forms of work that will increase their students' motivation for reading, especially extracurricular ones
Aktivnosti razvrstavanja i analize podataka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju
No full textPodaci predstavljaju bogatstvo informacija koje svakodnevno prikupljamo o našem svakodnevnom okruženju. Kako bismo im pridali značaj, neophodno je posjedovati sposobnost učinkovite obrade podataka, njihova razvrstavanja, organiziranja, prezentiranja i interpretiranja. Jedno od ključnih saznanja koje se potiče istraživanjem analize podataka kod djece jest da prikupljanje podataka služi svrsi otkrivanja odgovora na pitanja koja nemaju očigledno rješenje. Kako bi se potakle vještine rješavanja problema, ovaj rad nudi metodološke smjernice i primjere dobre prakse za angažiranje predškolske djece u aktivnosti koje uključuju prikupljanje, razvrstavanje, prezentiranje i analizu podataka.Data represents the wealth of information we gather about the world each day. Although it holds great significance, it is essential to possess the ability to sort, organize, classify, present, and interpret this data effectively. A key insight gained from children's exploration of data analysis is that data collection serves the purpose of uncovering answers to questions that don't have an immediately apparent solution. This paper offers methodological guidelines and presents examples of best practices for engaging preschool children in activities that involve collecting, presenting, and analyzing data as a means to foster problem-solving abilities
How to Achieve Successful Educational Communication in Early And Preschool Education Institutions
No full textSuvremene tendencije proučavanja odgojne djelatnosti usmjerene su interakcijsko – komunikacijskom aspektu koji ističe ulogu odgajatelja i odgajanija, djeteta tijekom odgojno – obrazovnog procesa u institucijama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Upravo u institucionalnom kontekstu potiče se i realizira socijalna interakcija djece i odraslih s ciljem cjelovitog razvoja djeteta. Interakcijsko – komunikacijski aspekt zasniva se na međuljudskim odnosima sudionika odgojno – obrazovnog procesa. U okviru ovog rada nastoji se prikazati složenost tog procesa kojeg u velikoj mjeri određuje kvaliteta međuljudskog odnosa kao preduvjet odgojnog djelovanja.Modern tendencies of studying educational activity are directed to the interaction and communication aspect that emphasizes the role of educators and the child during the educational process in the institutions of early and preschool education.It is precisely in the institutional context that the social interaction of children and adults is encouraged and realized with the aim of integral child development. The interactional and communication aspect is based on the interpersonal relationships of the participants of the educational process. Within this paper, the aim is to show the complexity of this process, which is largely determined by the quality of interpersonal relationships as a prerequisite for educational activity