Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The Problematics of Marriage and Infidelity in Selected Works of Milan Begović
Rad ne sadrži sažetak
Sexism in the media in contemporary Croatian society
Seksizam je oblik društvene diskriminacije na temelju spola. Društveni položaj žena u
povijesnom je smislu obilježen nepovoljnijom pozicijom u odnosu na muškarce na što ukazuje
i činjenica da je povijest koju učimo uglavnom „muška povijest“. Žene su sve do 20. stoljeća
bile masovno deprivilegirane, a iako se situacija u posljednjim desetljećima znatno promijenila,
neravnopravan položaj žena u društvu i dalje je izraziti društveni problem, posebno u nekim
dijelovima svijeta. Čak i u razvijenim zapadnim društvima i dalje postoji diskriminacija žena u
obrazovanju, na tržištu rada pa i u privatnom životu. Budući da značajan utjecaj na suvremeno
društvo imaju masovni mediji, ovaj rad analizira upravo njihov doprinos održavanju ili
smanjenju rodne (ne)ravnopravnosti. Rad analizira hrvatske medije i upozorava na primjere
seksizma u oglašavanju, medijsku seksualizaciju žena, neprimjerene komentare na izgled,
strogo postavljene uloge žene, omalovažavanje i isključenost. Svrha je rada ponuditi sociološki
doprinos dijagnosticiranju problema i prijedloge za njihovo rješavanje
The phenomenon of Internet memes and their role in communication on social media
Cilj ovog rada je bio da se da pregled fenomena mema, njegove povijesti, te njegov današnji
značaj za društvo. Od svog začetka, kako navodi Richard Dawkins, mem se smatrao nečim što
prenosi kulturu i informacije među ljudima, kao što geni isto prenose s roditelja na potomke. U
današnje vrijeme, memi su postali glavni izvor zabave korisnicima interneta. Međutim, osim
što memi zabavljaju korisnike (popularnom kulturom), oni često i informiraju korisnike o
događajima i društveno-političkim problemima koji ih okružuju. Memi služe građanima da kroz
platformu mema iznose svoja mišljenja, dijele kritike te se povezuju s ostalim korisnicima
interneta: pomoću stvaranja i/ili dijeljenja političkih mema. Organizacije i korporacije su
prepoznale moć mema; radi svoje jednostavnosti i visoke mogućnosti povezivanja ljudi,
marketinški odjeli organizacija stvaraju meme koji privlače pozornost korisnika interneta. U
posljednjih par godina vidimo povećanje lažnih vijesti. Taj problem nije izbjegao meme jer
ljudi, radi humoristične prirode mema, često ne obraćaju pažnju na istinitost informacija.The aim of this paper was to give an overview of the meme phenomenon, its´ history and its´
current significance for society. From its inception, according to Richard Dawkins, the meme
has been considered as something that transmits culture and information among people, just as
genes help transmit culture and information from parents to an offspring. Nowadays, memes
have become a major source of entertainment for internet users. However, in addition to
entertainment (popular culture), memes often inform users about events and socio-political
issues that are of concern. Memes serve citizens to express their opinions, share criticism and
connect with other Internet users through the meme platform: through creation and/or sharing
of political memes. Organizations and corporations have recognized the power of memes;
because of their simplicity and ability to connect people, the marketing departments of
organizations create memes that attract the attention of internet users. In the last few years, there
has been an increase of fake news that are published. Memes have not escaped this problem,
due to the humorous nature of the meme, internet users often do not pay attention to the veracity
of the provided information
Values Education with respect to Subjects in the Fields of the Humanities and Social Sciences
Područje odgoja za vrijednosti interdisciplinarno je s obzirom na to da se tom temom bave znanosti poput filozofije, pedagogije, psihologije, antropologije, religijskih znanosti, kao i međupredmetne kurikulne teme. U okviru odgojno– obrazovnih znanosti nameće se pitanje za koje vrijednosti odgajati mlade. Cilj je ovoga rada sažeto prikazati razvoj odgojno–obrazovnih vrijednosti kroz povijest, definirati pojam odgojno–obrazovnih vrijednosti te analizom kurikula nastavnih predmeta društveno– humanističkoga područja odgovoriti na pitanje koje se vri- jednosti razvijaju kroz odgoj i obrazovanje
Lucius - Proceedings of the Society of History Students "Ivan Lučić - Lucius", year XVI, Volume 23.
Zbornik radova Društva studenata povijesti "Ivan Lučić - Lucius". Autori u broju: Karlo Foder, Marin Buovac, Omer Merzić, Ivana Marinović, Marija Luketić, Ema Pašić, Dina Pašić, Natko Nordin Muslić, Dragan Grgić, Lucian Borić, Dolores Antunica, Ivan Smiljanić, Bruno Bogović, Vlatko Smiljanić, Fran Kos i Korina Grbeša. U novome broju saznat ćete nešto više o vojnomu i političkomu aspektu Antioha III. Velikoga, o zanimljivome amfiteatru u Karinu, vojnim djelima Kartažanina Hanibala, ukapanjima u drvenim lijesovima na području Hrvatske u srednjemu vijeku, interpretaciji Krbavske bitke u očima Jurja Divinića, o zagrebačkim ranonovovjekovnim čižmarima, o Hrvatskoj tijekom 1848. i 1849. u kontekstu europske povijesti te o Španjolskome građanskom ratu s posebnom pažnjom na Kataloniju. Od ovoga broja započeli smo s kategorizacijom radova temeljem dvostrukih slijepih recenzija stručnjaka. Želja nam je čim više se približiti radu i organizaciji historiografskih znanstvenih časopisa te time postati relevantnom periodičkom publikacijom sa suvremenim znanstveno-stručnim obilježjima. Osim znanstveno-stručnih radova naših kolegica i kolega, donosimo prikaz atraktivnih historiografskih izdanja od stare do suvremene povijesti. Posjetili smo Hrvatski institut za povijest, a tu su i dva razgovora, pokojnoga prof. emer. dr. sc. Mije Korade, prvoga professora emeritusa Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija te prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol, dobitnice Nagrade za životno djelo „Ivan Lučić” i dugogodišnje nastavnice Fakulteta. Zahvalili smo i prisjetili se našega profesora akademika Radoslava Katičića, koji je bio istaknuti nastavnik Fakulteta od njegovih početaka. Njegov je nekrolog sastavila studentica kroatologije i povijesti Korina Grbeša
Emblem as Handwriting Element and Literary Genre in the Poetry of Frano Gundulić (1587-1629)
Zbirka pjesama dubrovačkog pjesnika Frana Gundulića (1587 – 1629) sačuvana je u rukopisu pod naslovom Francisci Gondolae carminum et Junii Antonii Restii orationum liber i čuva se u Arhivu HAZU u Zagrebu (I a 55). Rukopis na latinskom jeziku datiran je 1607. godine, a osim pjesama Frana Gundulića sadržava i govore tradicionalno pripisane Džonu Rastiću. Unutar te pjesničke zbirke nalazi se i petnaest primjera emblematskog pjesništva, a oni će biti i osnovna tema ovoga rada. No najprije će se ukratko navesti dostupni podaci o njihovu autoru i o rukopisu unutar kojeg se nalaze te reći nešto o žanrovskim odrednicama emblema općenito i o specifičnim karakteristikama i tematici Gundulićevih rukopisnih emblema. Uz transkripciju teksta emblema naznačit će se problem »transkripcije « crteža koji je, kao i tekst, kodikološki element
Consideration of the Child's Image in Historical and Social Context in Modern Consumptive Society of Croatia and Bosnia and Herzegovina
The authors focus on a pluriperspective analysis of the image and status of children, with the emphasis on print media and consumer environment which is researched in the framework of special historical and social conditions. The research shows how the historical and social context of society in Croatia and Bosnia and Herzegovina is related to the image of the child in the relevant print media, scientific analyses and literature. Through this new thesis authors conclude that the present situation directly implies the need for proper care for the status of children and childhood within modern pedagogical science
Controversy over the election of Brač candidate for the Dalmatian parliament in the district of the outside municipalities of Brač, Hvar and Vis in 1901
Ovaj rad tematizira izbore za Dalmatinski sabor 1901. te političko ozračje u kojem su održani, baveći se prvenstveno kontroverzama proizašlima iz izbora u kotaru vanjskih općina Brača, Hvara i Visa. Na primjeru osporavanog izbora Ante Radića kao kandidata za otok Brač prikazana je sva slojevitost složene političke kombinatorike u lokalnom kontekstu. U mnogim se aspektima rasvjetljava zapostavljena tema o političkim kretanjima na Braču na prijelazu stoljeća, ponajviše kroz djelovanje Petra i Toma Didolića