Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Dialects and Vernaculars od Croatian Langauge
No full textOvaj je diplomski rad preglednoga tipa. U njemu se, na temelju postojeće literature, donosi podjela triju hrvatskih narječja na dijalekte te upozorava na otvorena pitanja u hrvatskoj dijalektologiji koja su vezana uz pripadnost pojedinih mjesnih govora, također i pojedinih skupina govora, a rjeđe cijelih dijalekata nekomu od triju hrvatskih narječja. Tako se npr. ukazuje na otvorena pitanja vezana uz narječnu i dijalektnu pripadnost mjesta Povljane na Pagu, narječnu pripadnost govora mjesta Lastova na istoimenom otoku, narječnu pripadnost skupine govora oko grada Ozlja i Karlovca, narječnu i dijalektnu pripadnost govora gradišćanskohrvatskih Štoja i dr. Posebna je pozornost posvećena hrvatskim govorima u autohtonim manjinskim zajednicama (u Italiji, Sloveniji, Austriji, Slovačkoj Mađarskoj, Srbiji. Rumunjskoj, Kosovu, Crnoj Gori), njihovu podrijetlu te narječnoj i dijalektnoj pripadnosti. Na taj se način pristupa i nekadašnjoj zajednici južnomoravskih Hrvata u Češkoj, kojih praktički više nema. Na kraju rada je i kratak osvrt na očuvanost hrvatskih dijalekata u pojedinim iseljeničkim zajednicama
The impact of investigative journalism on changes in the political establishment on example of the Watergate affair
No full textRad ne sadrži sažetak
Some determinants of career adaptability of university students
No full textCilj ovog istraživanja bio je utvrditi doprinos seta osobnih i kontekstualnih varijabli objašnjenju profesionalne adaptabilnosti studenata. Kao potencijalne odrednice adaptabilnosti studenata istražene su psihološke osobine (orijentacija prema budućnosti, otpornost, optimizam, pesimizam, nada i psihološki kapital), a uzet je u obzir i akademski status studenata (godina studija i uspjeh u studiju), te rod. Dodatan cilj istraživanja bio je provjeriti metrijske karakteristike nove Skale psihološkog kapitala (CPC-12R). U istraživanju su sudjelovali studenti Sveučilišta u Zagrebu (N = 241, pri čemu su studentice činile 88% uzorka), prosječne dobi 22 godine. Studenti su putem online upitnika ispunjavali Skalu profesionalne adaptabilnosti, Skalu psihološkog kapitala, upitnik Vizije o budućnosti i upitnik Kreiranja budućnosti, a prikupljeni su i osnovni sociodemografski podaci o sudionicima. Rezultati dobiveni faktorskom analizom potvrdili su jednofaktorsku strukturu Skale psihološkog kapitala te očekivanu raspodjelu čestica u subskale, koja u velikoj mjeri odgovara teorijskim očekivanjima. Analizom korelacija utvrđeno je postojanje pozitivne povezanosti profesionalne adaptabilnosti s orijentacijom prema budućnosti, otpornosti, optimizmom, nadom i psihološkim kapitalom, te negativne s pesimizmom, dok rod, godina studija i uspjeh u studiju nisu povezani s profesionalnom adaptabilnosti. Regresijskom analizom dobiveno je kako ispitivani prediktori objašnjavaju 48,4% varijance profesionalne adaptabilnosti studenata, pri čemu su se najznačajnijim prediktorima u modelu pokazali psihološki kapital i orijentacija prema budućnosti, ukazujući na to da veći psihološki kapital i izraženija orijentacija prema budućnosti determiniraju i veću profesionalnu adaptabilnost studenata
School climate perception and students' school adjustment: comparison of co-education and single-sex education model
No full textŠkola kao specifičan oblik ljudske organizacije u kojoj se odgojem, djetetu prenosi
generacijsko iskustvo, ima i vitalnu ulogu u njegovom biopsihosocijalnom razvoju. S obzirom
da su dječaci i djevojčice biološki različiti, neki autori smatraju da su im potrebne znatno
različite metode podučavanja kako bi učinkovito učili. Na temelju takvog mišljenja osnovane
su škole u kojima se dječaci i djevojčice školuju odvojeno. Budući da su takve jednospolne
osnovne škole u Hrvatskoj tek nedavno otvorene, ne postoje istraživanja prilagodbe učenika i
učenica koji se obrazuju prema diferenciranom modelu. Iz tog se razloga ovim istraživanjem
nastojalo utvrditi potencijalne razlike u socijalnoj prilagodbi i školskoj klimi između učenika
viših razreda koji se školuju prema diferenciranom modelu obrazovanja i onih koji se
obrazuju na regularan način. Osim toga, nastojalo se ispitati i povezanost varijabli percepcije
školske klime te prilagodbe na školu pojedinačno za svaku skupinu učenika. U istraživanju
koje je provedeno u osnovnim školama na području Grada Zagreba, sudjelovalo je ukupno
120 učenika viših razreda, od kojih njih 73 pohađa dvije privatne diferencirane škole, a 47
dvije privatne škole s regularnim modelom obrazovanja. Percepcija školske klime ispitana je
Hrvatskim upitnikom školske klime za učenike, dok je razina prilagodbe učenika na školu
mjerena Upitnikom samoefikasnosti za djecu. Provedbom t-testa nezavisnih uzoraka utvrđeno
je kako ne postoji razlika u percepciji školske klime između promatranih skupina, ali da se
iste razlikuju u prilagodbi na školu, na način da su učenici u školama s regularnim modelom
bolje prilagođeni. Osim toga, korelacijskom analizom dokazano je postojanje povezanosti
između varijabli školske klime i prilagodbe, kod obiju skupina
The right to privacy on social networks and the habits of following ex romantic partners
No full textPojava novih medija uvelike je promijenila svakodnevni život ljudi i način na koji
ljudi međusobno komuniciraju, a društveno umrežavanje igra vrlo važnu ulogu za sve
generacije. Način razmjene informacija dobio je potpuno novi izgled, a tehnološki napredak
uvelike je utjecao na međuljudsku komunikaciju. Društvene mreže postale su sastavni dio
ljudskog života, omogućujući laku i brzu komunikaciju između korisnika, prodirući duboko u
osobne odnose. One zadovoljavaju ne samo potrebe informacijske prirode nego i
socijalno-emocionalne potrebe, te djeluju na komunikacijskoj razini odnosa osoba-s-osobom.
No, problem koji se javlja u tom kontekstu nisu samo privatnost, odnosno zaštita privatnosti i
osobnih podataka već i nove navike ponašanja na internetu. Digitalni mediji, a samim time i
društvene mreže, istovremeno nude i veliki potencijal za nadzor, praćenje i uhođenje
korisnika pa se lako mogu koristiti na pogrešne načine
Sports content of central dailies of public and commercial television in the Republic of Croatia
No full textU ovome radu predstavljene su neke osnovne medijske sastavnice sportskog novinarstva, a ponajprije sportskog novinarstva na televiziji kao jednom od najutjecajnijih medija masovne komunikacije te kao jednom od digitalnih medija, među internetom i društvenim mrežama, koji ima značajni utjecaj na suvremeno društvo. Uloga i značenje televizije u pogledu sportskih emisija, a posebice izravni prijenosi sportskih događaja, ima svoju povijest. U ovome radu propituju se uzajamni odnos i utjecaj masovnih medija i društva u teorijskom okviru masovne komunikacije. U radu se potom opisuju ključne televizijske vrste odnosno žanrovi s posebnim naglaskom na etiku u sportskom novinarstvu. U središtu je ovoga istraživanja, primjenom metode analize sadržaja, odrediti sličnosti i razlike sportskog sadržaja u središnjim informativnim dnevnicima javne televizije (HRT1) s jedne strane i komercijalnih televizija (RTL i Nova TV) s druge pak strane. Postavljene hipoteze u ovomu istraživanju su potvrđene. Tako prema dobivenim rezultatima ovoga istraživanja, pokazalo se kako u svojim središnjim dnevnicima javna televizija (HRT1) informira o većem broju sportova, dok su pak u svojim središnjim dnevnicima komercijalne televizije (RTL i Nova TV) usredotočene na manji broj sportova. Među sportskim temama u navedenim središnjim televizijskim dnevnicima javnih (HRT) i komercijalnih televizija (RTL i Nova TV) prevladavaju televizijski prilozi odnosno izjave sportaša, trenera i čelnih ljudi klubova koji su istraživani u razdoblju od dva tjedna. Također, prema dobivenim rezultatima ovoga istraživanja potvrđeno je kako je nogomet elitni sport koji je medijski najviše prenošen. Tako niti jedna analizirana televizijska informativna emisija odnosno središnji dnevnik na navedenim javnoj i komercijalnim televizijama nije u sportskom bloku prenošen bez sadržaja o nogometu. U pogledu odnosa ženskog i muškog sportu i njihovoga medijskog predstavljanja u središnjim informativnim emisijama, dnevnicima, na navedenim javnoj i komercijalnim televizijama, sukladno dobivenim rezultatima, očito je kako je tek jedna petina emisija posvećena ženskom sportu, dok su četiri petine od svih emisija posvećene muškom sportu
The creation of myths about women in positions of power throughout history
No full textU radu autorica razmatra kako nastaju i u društvu preživljavaju mitovi o ženama na pozicijama
moći kroz povijest na primjerima mitova o banici Manduši, Crnoj kraljici i Krvavoj grofici.
Proučavanjem predaja, povijesne literature i umjetničkih djela nastoje se prikazati okolnosti
koje utječu na kreiranje mita o navedenim fiktivnim i povijesnim osobama. Komparativnoanalitički pregled i interdisciplinarne usporedbe omogućuju uvid u načine na koje suvremeno
društvo komemorira odabrane mitološke diskurse i stupanj njihove prisutnosti u današnjem
društvu. Promišlja se i u kojoj mjeri mitovi temeljeni na povijesnim osobama korespondiraju s
vlastitom tradicijom, a u kojoj s povijesnom zbiljom. Manduša je idealizirana fiktivna junakinja
čijoj je komemoraciji više pridonio popularni roman Kći Lotrščaka Marije Jurić Zagorke nego
grad u čiji je mit o imenu njezina priča utkana. S druge strane, Crna kraljica i Krvava grofica
služe kao primjer atraktivnosti mističnih i mračnih mitova o lijepim ženama na pozicijama
društvene moći. Povijesne okolnosti su poslužile kao idealna osnova za kreiranje mitova
temeljnih na životima Barbare Celjske i Elizabete Bathory, i to u tolikoj mjeri da njihove priče
i danas intrigiraju maštu mnogih. Štoviše, promidžba rekonstruirane utvrde Medvedgrad
temeljena na mitu o Crnoj kraljici i nastojanja revizije slučaja Elizabete Bathory s
nacionalističkim elementima ukazuju na atraktivnost mitova i njihovu mogućnost preuzimanja
novih funkcija u društvu, poput turističkih atrakcija.In this paper author contemplates how myths about women in position of power throughout
history arise and how they survive in modern society. Myths about Manduša, Black Queen and
Blood Countess are used as examples. The paper attempts to show which circumstances affect
creation of those myths by studying oral traditions, historical literature and works of art.
Comparative-analytic overview and interdisciplinary comparison are used to provide insight in
ways in which modern society commemorates chosen mythological discourses and to what
extent are they present in society. It is also considered how much myths based on historical
figures correspond with their own tradition and how much with historical reality. Manduša is
idealized fictional hero to whose commemoration was more contributed by Marija Jurić
Zagorka’s novel Daughter of the Lotrščak than by the town with whose myth her story is
intertwined with. On the other hand, Black Queen and Blood Countess are used as example of
how attractive mystical and dark myths about beautiful women in position of social power can
be. Historical circumstances have served as an ideal foundation for creation of myths based on
the lives of Barbara of Cilli and Elizabeth Bathory, so much that their stories intrigue the
imagination of many to this day. Moreover, advertising of the Medvedgrad fortress based on
Black Queen’s myth and revision efforts of the case of Elizabeth Bathory point to the
attractiveness of myths as well as their possibility to take on new functions in society like those
of touristic attractions
The relationship between risk-taking, certain personality traits and driver behaviour
No full textCilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između osobina ličnosti (ekstraverzija, savjesnost,
ugodnost, emocionalna stabilnost, intelekt, otvorenost), sklonosti za preuzimanje rizika (etička,
financijska, zdravstvena, društvena, rekreacijska domena) i ponašanja u vožnji (pogreške,
korištenje mobitela, agresivni prekršaji, “obični” prekršaji. U online istraživanju sudjelovalo je
411 građana Republike Hrvatske koji posjeduju vozačku dozvolu (minimalno B kategorije
motornih vozila) te ju aktivno koriste. Za operacionalizaciju konstrukata korišten je upitnik
ličnosti IPIP60, Upitnik sklonosti za preuzimanje rizika DOSPERT te Upitnik ponašanja
vozača u prometu (DBQ) koji je adaptiran dodajući mu supskalu koja ispituje korištenje
mobitela u vožnji. Podatci su prikupljeni putem Google Obrasca koji je poslan putem
elektroničke pošte te preko društvene mreže Facebook. Rezultati pokazuju da su pojedinci s
višim rezultatom na dimenzijama savjesnosti i ugodnosti sigurniji sudionici u prometu u
kontekstu promatranih mjera (s iznimkom za povezanost savjesnosti i supskale Korištenje
mobitela što se pokazalo nepovezanim). Pojedinci s nižim rezultatom na dimenzijama
otvorenosti i emocionalne stabilnosti češće se u vožnji ponašaju na rizične načine, s tim da je
otvorenost značajno povezana i sa svim supskalama ponašanja u vožnji, a emocionalna
stabilnost s pogreškama i agresivnim prekršajima. Intelekt nije statistički značajno povezan s
ponašanjima u vožnji, niti s njegovim supskalama. Rizična ponašanja u vožnji zajedno sa
svojim sastavnicama ostvaruju statistički značajne povezanosti gotovo sa svim domenama
rizika i ukupnim rizikom. Ponašanja u vožnji, pogreške u vožnji i agresivni prekršaji nisu se
pokazali povezanima s domenom društvenog rizika. Uz to, domena rekreacijskog rizika nije
statistički značajno povezana s agresivnim i „običnim“ prekršajima. Korištenim setom
prediktora može se objasniti 38,0% ukupne varijance rizičnih ponašanja u vožnji (gledano
ukupno). Kada se kao kriterijske varijable u analizi ispituju supskale pogrešnih ponašanja u
vožnji korišteni set prediktora najbolje objašnjava ukupnu varijancu „običnih“ prekršaja
(Radj=37,3%), zatim korištenja mobitela (Radj=22,1%), agresivnih prekršaja (Radj=20,6%) te na
kraju pogrešaka u vožnji (Radj=15,4%).The aim of this study was to determine the relationship between personality traits (Extraversion,
Conscientiousness, Agreeableness, Emotional stability, Intellect, Openness), risk taking
(ethical, financial, health, social, recreational domain) and driving behaviour (errors, mobile
phone use, aggressive violations, “ordinary” violations). In this online study participated 411
citizens of the Republic of Croatia who have a driver's license (minimum category B of motor
vehicles) and who actively use it. This study has been conducted through the Google Forms
sent by e-mail and shared on social network Facebook. The first part of the study refers to sociodemographic questions (age, sex), followed by as follows: Driver's Behaviour Questionnaire
(DBQ), IPIP60 and A domain-specific risk-attitude scale (DOSPERT). The results show that
individuals with higher scores on the dimensions of Conscientiousness and the Agreeableness
of safer road users in in the context of the observed measures (with the exception of the
connection between Conscientiousness and subscale Use of mobile phones which proved to be
unrelated). Individuals with lower scores on the dimensions of Openness and Emotional
stability are more likely to behave in risky ways while driving, with Openness being
significantly associated with all subscales of Driving behavior, and Emotional stability with
errors and aggressive violations. Intellect is not statistically significantly associated with
driving behaviour, nor with its subscales. Driving behaviours together with their components
achieve statistically significant associations with almost all risk domains and overall risk.
Driving behaviour, driving errors and aggressive violations have not been shown to be related
to the domain of social risk. In addition, the domain of recreational risk is not statistically
significantly associated with aggressive and “ordinary” violations. The set of predictors used
can explain 38,0% of the total variance in driving behaviour (overall). When the subscales of
driving behaviour are examined as criterion variables in the analysis, the set of predictors used
best explains the overall variance of "Ordinary" violations (Radj = 37,3%), then Mobile phone
use (Radj= 22,1%), Aggressive violations (Radj = 20,6%) and finally Driving Errors
(Radj=15,4%)
The political construction of self in the contemporary post-modern age.
No full textRad ne sadrži sažetak