Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Crisis communication in the Fashion Industry on the example of SHEIN company
Rad ne sadrži sažetak
Socially and psychologically topics in Andrić's novel The woman for Sarajevo
Rad ne sadrži sažetak
Workers and Wrker s movements in Western Europe in the 19th century
Rad ne sadrži sažetak
Impact of social media influencers on youth's behaviour and beliefs
Rad ne sadrži sažetak
Sociological aspects of the impact of divorce on the child's well-being
Rad ne sadrži sažetak
Religiosity and Christian identity in the value system of Croatian society
Koristeći povijesni pregled utjecaja kršćanstva na društvo, u radu se teorijski analizira povezanost kršćanstva i hrvatskog društvenog vrijednosnog sustava te komparativna analiza tri desetljeća podataka vezanih uz tu tematiku iz knjige u kojoj se opisuje kako se od 1981. godine u Europi svakih desetak godina provode međunarodna istraživanja sustava vrednota pod nazivom European Values Study ili EVS. Za potrebe ovoga rada koristiti će se statistički podatci navedenog istraživanja iz knjige Josip Balobana, Gordan Črpića i Josipa Ježovite ( 2019.) pod naslovom „Vrednote u Hrvatskoj od 1999. do 2018. prema European Values Study“. Kada je riječ o religiji postoji niz znanstvenih promišljanja koja ističu kako religija utječe na subjektivno blagostanje na različite načine: vjerska zajednica daje ljudima osjećaj pripadnosti i pruža važan izvor društvene podrške; religija životima ljudi daje smisao i svrhu; i konačno, vjera potiče ljude na zdraviji način života. Imajući ove činjenice u vidu u radu će se religija prikazati kroz njezine teorijske definice, funkciju u društvu, dimenzije i utjecaj na hrvatski društveni kontekst. Prikazati će se i suvremena sociološka poimanja religije u modernosti kao i izazovi sekularizacije i antisekularizacije te zašto do njih dolazi. Kada je riječ o suvremenim sekulariziranim društvima možemo s pravo ustvrditi kako su ona u svojoj slobodi i ustavnosti prihvatila religiju kao drušvenu pojavu gdje je svaka religija u težnji za jednakošću i ustavnim slobodama postala ravnopravna s drugom