Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Croatian emigres on the Independent State of Croatia: the example of Danijel Crljen
No full textRad ne sadrži sažetak
Public relation in the tourism sector exemplified by the Tourist Board of the Municipality of Kostrena
No full textU ovom radu istražuje se primjena odnosa s javnošću u sektoru turizma. Za potrebe istraživanja izabrana je lokalna turistička zajednica, Turistička zajednica općine Kostrena, kao reprezentativni primjer organizacije koja se bavi turizmom. Istraživanje ima tri koraka. U prvom koraku napravljen je pregled literature vezane uz odnose s javnošću, turizam i odnose s javnošću u turizmu. Drugi korak donosi analizu poslovnog okružja predmetne organizacije iz koje se mogu uvidjeti ciljne javnosti i njihova uloga u poslovnim procesima organizacije. Uz to su napravljene i dvije SWOT analize, od kojih prva obuhvaća sve ciljne javnosti a druga samo privatne iznajmljivače koji su izabrani kao ključna ciljna javnost. U trećem i posljednjem dijelu istraživanja na temelju analize provedene u drugom koraku razrađen je komunikacijski plan organizacije s popratnim aktivnostima usmjerenim na privatne iznajmljivače kao ključnu ciljnu javnost
Understanding social anxiety through emotional regulation and perceived social support
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos socijalne anksioznosti, poteškoća u emocionalnoj regulaciji i percipirane socijalne podrške na uzorku studenata koji pohađaju studij na području Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno online na prigodnom uzorku od 205 sudionika pri čemu je sudjelovalo 32% sudionika muškog spola i 68% sudionika ženskog spola, od 18 do 27 godina s prosječnom dobi od 22 godine. U ovom istraživanju korištena je Skala interakcijske anksioznosti, Ljestvica poteškoća u emocionalnoj regulaciji te Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške. Istraživanjem je utvrđeno postojanje statistički značajne pozitivne povezanosti između poteškoća u emocionalnoj regulaciji i socijalne anksioznosti te postojanje statistički značajne negativne povezanosti između percipirane socijalne podrške i socijalne anksioznosti. Regresijskom analizom utvrđeno je kako poteškoće u emocionalnoj regulaciji i percipirana socijalna podrška zajedno objašnjavaju 27,5% varijance socijalne anksioznosti na uzorku studenata koji pohađaju studij na području Republike Hrvatske. Poteškoće u emocionalnoj regulaciji su se pokazale kao značajan prediktor socijalne anksioznosti dok je percipirana socijalna podrška statistički neznačajan prediktor
The Siginificance and Position of National Minorities in Croatia - Demographic and Sociological Approach
No full textRad se bavi analizom prostornog razmještaja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj te promjenama etničko-demografske slike kroz povijest s naglaskom na ratna zbivanja koja su počela 1990-ih godina. S obzirom na velik broj nacionalnih manjina koje se nalaze na prostoru Hrvatske, rad će pojasniti pravni, formalni, zakonodavni i institucijski položaj unutar Hrvatske u odnosu na hrvatsko stanovništvo. Jedan od glavnih problema s kojim se Hrvatska susreće je integracija stanovnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo. Nakon stupanja na snagu Ugovora u Amsterdamu 1991. godine, počinje razvoj integracijske politike na području Europske unije, samim time i u Hrvatskoj. Europska unija je uvelike utjecala na razvoj integracijske politike nacionalnih manjina iako je Hrvatska imala donekle razvijenu integracijsku politiku u doba SFRJ. Tijek razvoja integracijskih politika je bio dugotrajan proces koji je doveo do značajnih rezultata u integraciji nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Korištenjem podataka preuzetih sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku, kao i znanstvenih članaka, prikazan je tijek etničkih promjena hrvatskih prostora u razdoblju od kraja Drugog svjetskog rata pa do prve polovice 20. stoljeća. Usporedbom dvaju istraživanja o stavovima i percepcijama hrvatskog stanovništva o nacionalnim manjinama izdvojeni su zaključci o otvorenosti, odnosno zatvorenosti društva spram nacionalnih manjina i migranata. Analizom spomenutih istraživanja dolazi se do mogućih rješenja za promjenu tih percepcija i stavova stanovništva u budućnosti
Relationship between the Five factor model personality traits, dark tetrad and brand archetypes preferences
No full textJung je opisao arhetipove kao sklopove uzoraka ponašanja koji sačinjavaju kolektivno nesvjesno i zajednički su cijelom ljudskom rodu. Arhetipove pronalazimo u religijama, literaturi, filmu, osobnim pričama pojedinaca, a Mark i Pearson (2001) popularizirale su ih u marketingu. Pretpostavljenih 12 arhetipova brandova koristi se u marketingu kako bi se bolje definiralo što je brand, koje su njegove vrijednosti, u kakvom je odnosu brand s potrošačima, te kako bi se olakšalo pozicioniranje i targetiranje željenih segmenata tržišta. Iako popularan koncept u marketinškoj praksi, u istraživanjima nisu pretjerano proučavane ni same karakteristike konstrukta arhetipova brandova, niti njihov odnos s popularnim teorijama ličnosti, a kada su i bili predmet istraživanja rezultati nisu bili jednoznačni. Kako bismo dobili bolji uvid u oboje, provedeno je istraživanje s namjerom utvrđivanja jesu li arhetipovi brandova jednodimenzionalan konstrukt, kakva je njihova latentna struktura i kako se oni odnose prema dimenzijama ličnosti po Velepetorom modelu i Mračnoj tetradi. U istraživanju je sudjelovalo 387 sudionika, dobi između 18 i 59 godina (M = 21,64, sd = 5.62). Istraživanje je provedeno online putem, a sudionici su ispunjavali IPIP-20, Kratku skalu mračne tetrade, i samostalno konstruirani Upitnik preferencija arhetipova brandova koji se sastojao od 12 setova (po 1 za svaki arhetip) od 3 reklamna materijala brandova koji se u literaturi konzistentno navode kao primjeri pojedinih arhetipova. Dobiveni rezultati pokazali su da se odabrani reklamni materijali unutar svakog pretpostavljenog arhetipa ne konvergiraju pouzdanom, jednodimenzionalnom konstruktu, a u skladu s time nije bilo moguće utvrditi niti njihovu latentnu strukturu. Ipak, uzevši samo jedan reklamni materijal branda kao primjer svakog od arhetipa brandova, ustanovljene su različite preferencije određenih arhetipova, ovisno o istraženosti ekstraverzije, savjesnosti, ugodnosti, intelekta, Makijavelizma, narcizma, psihopatije i sadizma. Ograničenja ovog istraživanja su nedovoljno dobra operacionalizacija konstrukta „arhetip brandova“, nestandardiziranost uvjeta ispunjavanja, te reprezentativnost uzorka
Experts attitudes on the public availability of sex offenders registry in Croatia
No full textRegistri seksualnih počinitelja predstavljaju jednu od kompleksnijih mjera nadzora seksualnih počinitelja. Ne uključuju samo veliki broj podataka o seksualnim počiniteljima koji se moraju stalno ažurirati već povlače za sobom i brojne dileme o načinim uporabe i dostupnosti tih podataka javnosti. Iako trenutno samo Sjedinjene Američke Države imaju registar seksualnih počinitelja koji obuhvaća gotovo sve kategorije seksualnih delikata te je dostupan javnosti, u drugim se državama također zadnjih desetljeća vode rasprave o mogućnostima uvođenja ove metode nadzora seksualnih počinitelja. Sukladno, ovim istraživanjem nastojalo se ispitati mišljenja hrvatskih stručnjaka o mogućoj javnoj dostupnosti registra seksualnih prijestupnika u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua sa hrvatskim stručnjacima iz područja društveno-humanističkih znanosti koji se u svom svakodnevnom radu susreću s počiniteljima i žrtvama kaznenih djela. Dobiveni rezultati pokazuju kako se ispitani stručnjaci ne slažu s uvođenjem javno dostupnog registra seksualnih prijestupnika u Hrvatskoj. Smatraju kako bi uvođenje javno dostupnog registra imalo više negativnih nego pozitivnih posljedica. Kao glavne razloge protiv uvođenja javno dostupnog registra počinitelja seksualnih delikta navode kako nakon njegova uvođenja vjerojatno ne bi došlo do smanjenja recidivizma seksualnih počinitelja te bi samo institucijama bile nametnuta dodatna zaduženja, a kod građana bi se potaknuo lažni osjećaj sigurnosti, a moguće i želja za osvetom prema počiniteljima. Osim toga, smatraju kako bi takva praksa mogla samo pridonijeti daljnjoj sekundarnoj viktimizaciji žrtava, a samim seksualnim počiniteljima bila bi uskraćena prijeko potrebna rehabilitacija i otežana ponovna reintegracija u zajednicu
Crisis communication of the Red Cross after the earthquake in the Sisak Moslavina County
No full textPotres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju 29. prosinca 2020. godine je zbog svoje
razornosti i posljedica na stanovništvo zauzeo velik prostor u hrvatskim medijima. Mediji kao
iznimno bitan izvor informacija pružali su građanima u cijeloj Hrvatskoj uvid u situaciju.
S obzirom da je krizna situacija uzrokovana prirodnom katastrofom, uslijedila je krizna
komunikacija raznih institucija. Jedna od tih institucija je i Hrvatski Crveni križ – neprofitna
organizacija koja svoje djelovanje ostvaruje na području Republike Hrvatske, a organizacija
se bavi rješavanjem humanitarnih prava, pripremanjem građana za djelovanje u katastrofama,
organiziranjem raznih socijalnih i zdravstvenih programa.
Rad će se baviti istraživanjem na koji su način odabrani mediji izvještavali o kriznoj
komunikaciji Crvenog križa nakon potresa na području Sisačko – moslavačke županije. Rad
će biti podijeljen na dva dijela – teorijski i istraživački. U teorijskom dijelu rada ćemo prikazati
i analizirati elemente i strategije kriznog komuniciranja. Na temelju teorijskoga dijela rada, u
istraživačkom dijelu diplomskog rada koristit ćemo metodu analize slučaja s ciljem ispitivanja
medijskog izvještavanja o kriznoj komunikaciji Crvenog križa od 29. prosinca 2020. do 29.
siječnja 2021. godine. Analizirat ćemo članke internetskog portala Večernjeg lista,
internetskog portala Jutarnjeg lista i internetske stranice Hrvatske izvještajne novinske agencije
(HINA)
St. Jerome in Croatian history, culture and tradition
No full textU inventuri hrvatske kulture i identiteta ističu se važni događaji i simboli od ko- jih neki zbog svoje važnosti zauzimaju posebno mjesto. Lik svetoga Jeronima na našim je prostorima prerastao u kult osobito od XIII. stoljeća, kada su mu glagolja- ši počeli pripisivati glagoljicu. Usprkos povijesnim mijenama sveti Jeronim ostao je patronus Croatarum, stožerni svetac hrvatske kulture
THE REPRESSION OF THE COMMUNIST REGIME IN YUGOSLAVIA AGAINST POLITICAL OPPONENTS IN THE SOCIALIST REPUBLIC OF CROATIA IN THE 1970S - THE EXAMPLE OF TOMISLAV DRŽIĆ'S GROUP
No full textThe paper analyzes the arrest and trial of a group of opponents of the communist regime in Yugoslavia in the mid-1970s in the Socialist Republic of Croatia, who were convicted of founding a terrorist organization that collaborated with Croatian anti-Yugoslav émigrés in the West. The verdict is compared with the investigative documents of the Yugoslav intelligence service, but also with the authorized record of the conversation that the author of this paper had with the first defendant Tomislav Držić in 2019. It is argued that this was a group of regime dissidents whose activity consisted of anti-regime conversations, writing anti-regime texts that were not disseminated, reading Croatian émigrés' propaganda materials and Držić's occasional contacts with émigré in Canada Stjepan Dubičanac, rather than a terrorist organization that could seriously shake the regime