Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Sustainable development of local communities on the example of Dalmatia
No full textCilj ovog rada je objasniti sintagmu održivi razvoj, na posredan način promovirati zelenu
filozofiju, kronološki prikazati evoluciju koncepta održivog razvoja unatrag nekoliko stoljeća,
dati ključne teze UN-ovih konferencija o održivom razvoju, te prikazati rezultate tih
konferencija i sporazuma. „Sociologija je kao disciplina prisutna u nizu teorijsko-metodoloških
cjelina gdje se pojedini elementi održivog razvoja kritički valoriziraju“ (Čaldarović, 1993) s
obzirom na globalne promjene. Sociološko proučavanje održivosti i društva je do sada donijelo
mnoge koncepte koji svoju primjenjivost vide u novim vrijednostima. Tako se u ovom radu
uzima koncept alternativnosti koji teži postizanju alternativnih oblika koji se ogledaju u
alternativnim razvojnim i političkim strategijama. Suvremeno društvo „nam pripisuje rizike i
mi ne možemo učiniti ništa kako bi umanjili te rizike, i na djelu je novo globalno pripisivanje
rizika, u svjetlu kojega pojedinačne odluke jedva da postoje“ (Beck, 1996: 41). Sukladno
navedenim teorijskim konceptima, prikazani su mnogobrojni primjeri održivog poslovanja, te
individualnih ekoloških i sportsko-rekreativnih akcija u Republici Hrvatskoj, a potom su
analizom sadržaja posebno elaborirani primjeri dobre prakse u pet dalmatinskih lokalnih
zajednica. Omiš je već uspješno proveo svoju strategiju koja je uključivala održivi razvoj i
implementaciju ranjivih skupina u mnogobrojne aktivnosti grada; Trogir je postao Plastic
Smart City; u Konavlima je izrasla zanimljiva turistička ponuda Treehouse, kućica na drvetu;
Zlarin je postao, zahvaljujući interesu i aktivnom doprinosu i radu lokalne zajednice i nekoliko
udruga, održivi otok; Zagvozd je godinama poznat po svojem kazališnom festivalu, no u njemu
se također u vrijeme festivala njeguju tradicijski običaji, vodi briga o okolišu i održavaju tribine
koje promoviraju zdrav način života. Ovi nam primjeri pokazuju da se u lokalnu održivost
zajednice doduše mogu uključiti pojedinci koji nisu u strukturama lokalnih vlasti, no da je
uvijek bolje kad se sâma zajednica institucionalno uključi u projekte održivog razvoja lokalne
zajednice. Na taj način, zajednica može povlačiti potrebna sredstva iz fondova EU, te u projekte
uključivati lokalne i međunarodne udruge i pojedince zainteresirane za rad na tim projektima.The aim of this paper is to explain the phrase sustainable development, indirectly
promote green philosophy, chronologically present the evolution of the concept of sustainable
development over several centuries, give key theses of UN conferences on sustainable
development, and present the results of these conferences and agreements. „Sociology as a
discipline is present in a number of theoretical and methodological units where certain elements
of sustainable development are critically valorized with regard to global change (Čaldarović,
1993). Sociological study of sustainability and society has so far brought many concepts that
see their application in new values. Thus, this paper takes the concept of alternatives, which
strives to achieve alternative forms that are reflected in alternative development and political
strategies. Modern society „attributes risks to us and there is nothing we can do to mitigate
those risks, and there is a new global attribution of risk at work, in the light of which individual
decisions hardly exist” (Beck, 1996: 41). Numerous examples of sustainable business and
individual ecological and sports-recreational actions in the Republic of Croatia are presented,
and then by content analysis examples of good practice in five Dalmatian local communities.
Omiš has already successfully implemented its strategy which included sustainable
development and implementation of vulnerable groups in many city activities; Trogir became
Plastic Smart City; in Konavle, an interesting tourist offer has grown Treehouse, a house on
tree; Zlarin has become, thanks to the interest and active contribution and work of the local
community and several associations, a sustainable island; Zagvozd has been known for its
theater festival for years, but it also nurtures traditional customs, takes care of the environment
and holds forums that promote a healthy lifestyle. These examples show us that individuals who
are not in local government structures can be involved in local community sustainability, but
that it is always better when the community itself is institutionally involved in local community
sustainable development projects. In this way, the community can withdraw the necessary funds
from EU funds, and involve local and international associations and individuals interested in
working on these project
Die Sprachplanung und das Gesetz über die kroatische Sprache
No full textHrvatska je 90-ih godina bila izložena oštroj kritici zbog svoje navodno rigorozne jezične politike koju je, prema kritičarima, usmjeravao HDZ (Grčević 2002). Kritika je u visokoj mjeri bila komplementarna s raznim poticajima da se u Republici Hrvatskoj hrvatska standardnojezična norma ne udaljava od drugih tzv. »štokavskih jezika« i ne narušava »srpskohrvatski« odnosno »BKS« kao (navodni) temeljni jezični model (Grčević 2009). Raspuštanjem Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika 2012. godine od strane SDP-ova ministra znanosti i pristankom ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na demonstrativni otklon od likvidiranoga Vijeća i njegova predsjednika akademika Radoslava Katičića, zadan je težak udarac pokušajima da se u Hrvatskoj uspostavi i održi krovno, nacionalno vijeće za hrvatski jezik i njegovu normu. Suzbijeni su i svi prijedlozi i poticaji da se prema uzoru na druge europske zemlje donese zakon o hrvatskom jeziku i razvije društveno odgovorna državna jezična politika (Martina Grčević 2007, 2011 i Mario Grčević 2011, 2012). Naj- aktivnijim zagovornicima zakonski institucionalizirane skrbi o hrvatskom jeziku bili su u drugom desetljeću XXI. stoljeća političari s lijevoga političkoga spektra, poglavito članovi Hrvatskih laburista. Oni su u saborsku proceduru u dva navrata uputili svoj prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika (2010. i 2012.). U saborskoj raspravi zalagali su se za zakonsku zaštitu javne uporabe hrvatskoga jezika, no suprotstavljali su im se članovi vladajućih stranaka, tvrdeći da dodatna zakonska zaštita hrvatskoga jezika nije potrebna jer da će hrvatski jezik pos- tati službenim jezikom Europske unije (Grčević 2015). Hrvatski jezik postao je 2013. službenim jezikom Europske unije, a pokušaji da se uspostavi hrvatsko jezično planiranje na državnoj razini bili su spriječeni. Sva naknadna nastojanja u tom smjeru, od 2013. godine do danas, također su suzbijena. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje proglasio je 2017./2018. godine kako je u Republici Hrvatskoj Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje “oblikovatelj hrvatske jezične politike”, no ne zna se je li doista tako, i ako jest, tko mu je i kada dao tu ovlast. Temeljeći se na mojim dosadašnjim istraživanjima jezične politike u Hrvatskoj i inozemstvu, uzimajući u obzir potrebe hrvatskoga društva i uvažavajući jezične zakone i propise u drugim europskim zemljama, u članku se zastupa stajalište da je Hrvatskoj potreban poseban jezični zakon kojim će se transparentno regulirati jezičnopolitički ciljevi Republike Hrvatske i uspostaviti službeno jezično planiranje na državnoj razini. Pokazuje se što mislim da bi takav zakon trebao sadržavati
Artur Rafaelovič Bagdasarov, Armenska Katolička Crkva: Kratki pregled
No full textArtur Rafaelovič Bagdasarov, Armenska Katolička Crkv
The history of The Lexicion of the Croatian Kajkavian Literary Language
No full textRad ne sadrži sažetak
Press conference as a technique in crisis management. Case study: Civil Protection Headquarters of the Republic of Croatia
No full textRad ne sadrži sažetak
Psychosocial determinants of romantic relationships
No full textMnoga istraživanja su se bavila tematikom ljubavi, no malo istraživanja u fokusu ima subjektivan doživljaj osobe o vlastitom romantičnom odnosu. Kako bismo dobili uvid u vjerovanja i stavove sudionika o njihovoj romantičnoj vezi u istraživanju je korišten kvalitativni pristup. Glavni cilj istraživanja bio je ustanoviti neke odrednice, vjerovanja i stavove sudionika o njihovim partnerskim odnosima. U istraživanju je sudjelovalo 20 sudionika, a kako bi bilo ostvaren cilj istraživanja podaci su prikupljani pomoću polustrukturiranog intervjua. Prosječna dob sudionika je bila 24 godine, ciljana dob sudionika je bila mlađa odrasla dob, zato što je to dob u kojoj osobe najčešće stupaju u ozbiljnije partnerske odnose, koji često i potraju do kraja života. Tematskom analizom prikupljenih odgovora određene su četiri kategorije: Razvoj ljubavi, Što nam partner predstavlja, Bez truda nema uspjeha i Realna ljubav. Od četiri šire teme, svaka obuhvaća određeni broj podtema, na sljedeći način. Razvoj ljubavi obuhvaća: Početna privlačnost i Potrebno je vrijeme. Što nam partner predstavlja se sastoji od podtema: Bliskost i Zajedništvo. Bez truda nema uspjeha obuhvaća potkategorije: Komunikacija je sve, Briga za drugu osobu i Prilagodba. Dok Realna ljubav okuplja teme: Strahovi, Praktičnost, Promjene u ljubavi i Sukobi. Zanimljivo je istaknuti kako većina sudionika smatra da na neki način možemo utjecati na to prema kome ćemo razviti ljubav. U svojim romantičnim vezama sudionici su istaknuli važnost komunikacije, aktivnog rješavanja sukoba, ali i važnost truda bez kojeg veza ne bi bila uspješna. Nalazi ovog istraživanja daju uvid u vjerovanja i stavove sudionika kada su njihovi vlastiti partnerski odnosi u pitanju
Novel Kći Lotrščaka by Marija Jurić Zagorka and ist historical context
No full textRad ne sadrži sažetak
