Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The relationship between coach behavior and some elements of the psychosocial adjustment among athletes
No full textGlavni cilj istraživanja bio je ispitati obilježja odnosa između trenerovog ponašanja i
psihosocijalne dobrobiti sportaša. Dodatno su se ispitale spolne razlike u elementima
psihosocijalne dobrobiti te povezanost načina razmišljanja o stresu sa psihosocijalnom
dobrobiti sportaša i sportašica. U istraživanju je sudjelovalo 264 mladih sportaša (124 mladića
i 140 djevojaka), a korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik rukovođenja u sportu
(Chelladurai i Saleh, 1980), Upitnik negativnog ponašanja trenera (Greblo Jurakić i Keresteš,
2017), Upitnik profesionalnog izgaranja sportaša (Raedeke i Smith, 2001), Upitnik za
procjenu načina razmišljanja o stresu (Crum i sur., 2013), Rosenbergova skala
samopoštovanja (Rosenberg, 1965) i Skala pozitivnog i negativnog afekta (Watson i sur.,
1988). Sportašice se češće osjećaju emocionalno i fizički iscrpljeno, imaju nižu razinu
samopoštovanja, iskazuju veći stupanj negativnog afekta i negativniji način razmišljanja o
stresu. Dimenzije profesionalnog izgaranja su negativno povezane sa svim dimenzijama
pozitivnih ponašanja trenera. Emocionalna i fizička iscrpljenost pozitivno je povezana s
neosjetljivosti za dobrobit sportaša i negativnom povratnom informacijom, dok su ostale
dimenzije profesionalnog izgaranja (smanjen osjećaj postignuća i devaluacija sporta)
pozitivno povezane sa svim odrednicama negativnih trenerovih ponašanja. Samopoštovanje
sportaša je pozitivno povezano sa svim dimenzijama pozitivnih trenerovih ponašanja i
negativno povezano s neosjetljivosti za dobrobit sportaša i negativnom povratnom
informacija. Pozitivni afekt u situaciji prije važnog sportskog natjecanja pozitivno je povezan
sa svim dimenzijama pozitivnog trenerovog ponašanja, dok je negativni afekt negativno
povezan s treningom i instrukcijama, demokratskim ponašanjem i pozitivnom povratnom
informacijom. Neosjetljivost za dobrobit sportaša i negativna povratna informacija, negativno
su povezane s pozitivnim afektom te pozitivno povezane s negativnim afektom sportaša. Uz
kontrolu spola i dobi, hijerarhijskom regresijskom analizom je dobiveno kako su prediktorske
varijable objasnile 9.3% varijance emocionalne i fizičke iscrpljenosti, 19.8% varijance
smanjenog osjećaja postignuća, 21.6% varijance devaluacije sporta, 16.3% varijance
samopoštovanja, 10.2% varijance pozitivnog afekta i 14.5% varijance negativnog afekta.
Socijalna podrška trenera pokazala se kao supresor varijabla pri objašnjenju varijance
negativnog afekta. Konačno, način razmišljanja o stresu je pozitivno povezan sa
samopoštovanjem i negativno povezan s negativnim afektom sportaša i sportašica. Rezultati
istraživanja doprinose boljem razumijevanju povezanosti trenerovih ponašanja s
psihosocijalnom dobrobiti mladih sportaša
The evaluation of attitudes about family values with family planning among female students in the Republic of Croatia
No full textCilj ovoga rada bio je ispitati odnos vrijednosnih stavova o obitelji i stavova o budućem obiteljskom životu studentica u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno 2020. godine na prigodnom uzorku (n=659) redovnih studentica sa svih javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu konstruiran je strukturirani upitnik. Ključno pitanje je koliko stavovi studentica prema rodnim ulogama i stavovi o obitelji općenito generiraju percepciju njihovog budućeg obiteljskog života. Ukupno gledajući, studentice su pokazale pozitivne stavove prema obitelji, obiteljskim vrijednostima i budućem obiteljskom životu te izražene egalitarnije stavove prema rodnim ulogama. Religioznost se pokazala kao značajan prediktor u stavovima prema rodnim ulogama. Religioznije studentice izražavale su tradicionalnije stavove prema rodnim ulogama, dok su nereligiozne studentice izražavale egalitarnije stavove prema rodnim ulogama. Mjesto stanovanja i tip zajednice u kojoj žive roditelji studentica nisu se pokazali statistički značajnima. Osim toga, dobivena je statistički značajna korelacija između stavova prema rodnim ulogama i stavova o budućem obiteljskom životu. Studentice koje imaju tradicionalnije stavove prema rodnim ulogama pridaju veću važnost braku i obitelji i izražavaju pozitivnije stavove prema budućem obiteljskom životu. Utvrđena je i statistički značajna razlika u stavovima prema budućem obiteljskom životu s obzirom na procjenu roditeljskog odnosa i zajedničkog života. Studentice koje negativnije procjenjuju zajednički život svojih roditelja izražavaju i negativnije stavove prema budućem obiteljskom životu
Media Coverage of Crisis Events: the Earthquake in Banovina
No full textMasovni mediji uključeni su u svakodnevni život građana. Njihova zadaća očituje se u istinitom i pravovremenom informiranju građana uz pridržavanje etičkih načela, posebice kada je riječ o kriznim događajima. Ipak, nije novost kako mediji krše neke od osnovnih ljudskih prava te etičkih načela i uključuju senzacionalističke elemente u svoja izvještavanja. Potres je elementarna nepogoda koju je gotovo nemoguće predvidjeti i kontrolirati, stoga je važno obratiti pozornost na način obrade i izvještavanja o toj temi. Primat u ovom slučaju ima televizija, pošto ima moć snažnog utjecaja na emocije publike sa slikama i kadrovima pogođenog područja. Kako se građane ne bi dodatno zastrašivalo, televizijske kuće moraju pomno birati sadržaj koji će prikazivati na ekranima. Uz televiziju, veliki utjecaj na građane imaju i dnevne novine. Posebice, kada se naslovna strana posvećuje tragičnim događajima, kojih je u slučaju potresa na Banovini bilo podosta – mnoge obitelji izgubile su svoje domove, a neki su izgubili čak i život. Cilj ovog rada bio je istražiti na koji način su televizijske kuće i dnevne novine izvještavale o potresu te kojim je elementima bila posvećena najveća pažnja. Analiza sadržaja obuhvatila je središnje informativne emisije javne televizije HRT i komercijalne televizije RTL, te naslovne strane i broj članaka povezanih sa potresom u dnevnim novinama Jutarnji list i Večernji list. Rezultati istraživanja pokazali su da mediji ostvaruju svoju primarnu funkciju istinitog i uravnoteženog izvještavanja. Nisu koristili senzacionalističke elemente, niti su širili paniku i strah ili manipulirali javnosti, već su pružali informacije o načinima pomoći potresom pogođenog područja
Sources and levels of stress in high school students during the COVID-19 pandemic
No full textCilj ovog istraživanja bio je ustanoviti izvore i razine stresa kod srednjoškolaca te ispitati odnos adolescentskog stresa sa sociodemografskim obilježjima, doživljenim stresnim situacijama tijekom pandemije bolesti COVID-19 i potresa, strahom od propuštanja i otpornosti. Istraživanje je provedeno na uzorku od 540 učenika svih razreda dviju srednjih škola u Velikoj Gorici (ekonomskog i gimnazijskog usmjerenja). Raspon dobi sudionika bio je od 15 do 19 godina, a prosječna dob iznosila je 16,64 godina (sd = 1,18). Istraživanje je provedeno putem online ankete gdje su ispunjavali Ljestvicu stresnih događaja, Skraćenu verziju Upitnika o adolescentskom stresu, Skalu straha od propuštanja te Kratku skalu otpornosti. Provedena je jednosmjerna analiza varijance na varijablama adolescentskog stresa, stresnih događaja, straha od propuštanja i otpornosti s obzirom na spol i razred. Osobe ženskog spola doživljavale više razine stresnih događaja, adolescentskog stresa i straha od propuštanja, a niže razine otpornosti nego osobe muškog spola. Učenici četvrtog razreda su doživljavali značajno više razine adolescentskog stresa i stresnih događaja nego ostali razredi. Na kraju, provedena je višestruka linearna regresijska analiza između adolescentskog stresa, kao kriterijske varijable, i prediktorskih varijabli očekivanog ukupnog prosjeka ocjena na kraju školske godine, životnog standarada obitelji, stresnih događaja, straha od propuštanja i otpornosti. Dobiveni rezultati ukazuju da svi prediktori, osim životnog standarada obitelji, značajno predviđaju adolescentski stres kod sudionika. Istraživanje daje važan doprinos u razumijevanju iskustava adolescenata tijekom pandemije bolesti COVID-19 i potresa
Portrayal of the Croat-Muslim Conflict in Croatian media on the Example of Newspaper Vjesnik
No full textSredišnja tema ovog rada je medijski prikaz hrvatsko-muslimanskog sukoba na primjeru novina Vjesnik, a sastoji se od teorijskog i istraživačkog dijela. Jedan od sukoba koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije bio je sukob Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini. U teorijskom je dijelu objašnjen raspad Jugoslavije kao i zbivanja u Bosni i Hercegovini kao ključan dio za razumijevanje ovog sukoba. Prikazana je kronologija hrvatsko-muslimanskog sukoba od proljeća 1992. do sklapanja Washintgtonskog sporazuma 1994. godine, a zatim je objašnjena uloga Republike Hrvatske u ovom sukobu. U drugom je dijelu rada postavljen teorijski okvir medijskog djelovanja u ratu, a zatim su prikazani rezultati provedenog istraživanja. Istraživački je dio rada ispitivao način na koji je hrvatsko-muslimanski sukob prikazan u Vjesniku. Kvantitativno istraživanje koje je obuhvatilo razdoblje od listopada 1992. do sredine kolovoza 1993. provedeno je metodom analize sadržaja. Testirano je pet hipoteza od čega su četiri potvrđene, a jedna je djelomično potvrđena
The relationship between Catholicism and liberalism in Banal Croatia during the early seventies of the 19th century
No full textSredinom 19. stoljeća u mnogim europskim zemljama dolazi do rušenja starog feudalnog poretka, kojeg zamjenjuje novi društveni poredak, utemeljen na građanskim slobodama i kapitalističkoj privredi. Nosilac slobodarskih ideja su liberalno građanstvo i intelektualna elita. Ovi europski trendovi utječu i na hrvatske prostore, a posebno Bansku Hrvatsku gdje su 1848. godine u Željama naroda istaknuti mnogi liberalni zahtjevi. Rezultat liberalnog zagovaranja na raznim slobodama imat će utjecaj i na liberalizaciju tiska, zbog čega će 1848. godine u Banskoj Hrvatskoj biti osnovani mnogi politički i vjerski listovi. Liberalna načela, poput odvajanja Crkve od države i suzbijanja njezinog utjecaja na društvo, imaju za rezultat trzavice i sukobe između liberalnih vladara i Katoličke crkve, a naposljetku i samog pape. Prodiranje modernih načela zbivaju se i na polju znanosti, gdje se kršćanska načela počinju smatati kao smetnja modernoj znanosti, te ih se svrstava u zablude koje bi trebale biti stvar privatnog života svakog pojedinca. Nesuglasice između katolicizma i liberalizma će u Banskoj Hrvatskoj biti nešto blaže, a razlog tomu je velika društvena uloga mnogih istaknutih svećenika poput Josipa Jurja Strossmayera i Jurja Haulika. Ipak, do trzavica će doći početkom 70-ih godina, točnije za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića, kada se donose mnoge liberalne reforme. Školska reforma, po kojoj škole postaju državne biti će razlog velikom nezadovoljstvu svećenstva, koje će svoje neodobravanje iskazivati u svom Zagrebačkom katoličkom listu
The role of social media in creating perception of one's own appearance among members of Generation Z
No full textRad ne sadrži sažetak
Information bubbles as a communication challenge in new media
No full textOpći cilj istraživanja je utvrditi rizik od nastanka informacijskih balona među studentima na
hrvatskim sveučilištima. Ovaj rad taj rizik nastoji promatrati kroz razumijevanje i utvrđivanje
navika korištenja medija, identificiranje namjerne i nenamjerne izloženosti vijestima te osobnu
procjenu sudionika istraživanja o selektivnosti informacija koje viđaju na društvenim mrežama.
Istraživanjem se nastoji dobiti uvid u razumijevanje učinaka personalizacije sadržaja te
prepoznavanje tog mehanizma u svakodnevnom korištenju novih medija. Uz to, nastojat će se
ustanoviti razlika između percepcije utjecaja algoritamske personalizacije na sadržaj na društvenim
mrežama između studenata komunikologije te studenata drugih studijskih smjerova koji s tim
pojmom nisu upoznati tijekom formalnog obrazovanja. Istraživanje koristi dvije metode
prikupljanja podataka. Prva faza uključuje kvantitativnu metodu anketnog upitnika, dok druga faza
podrazumijeva kvalitativnu metodu dubinskog intervjua. Namjera istraživanja u dvije faze je
obogaćivanje dobivenih nalaza i produbljivanje prikupljenih podataka. Uzorak prvog dijela
istraživanja obuhvaća 184 osobe, 143 studentice te 41 studenta s 11 sveučilišta na području
Republike Hrvatske. Drugi dio rada obuhvatio je uzorak od 14 ispitanika, to jest devet studentica i
pet studenata sa Sveučilišta u Zagrebu
The Role of Repetitive Thoughts and Alexithymia in Depression Among Students in the Republic of Croatia
No full textOvim se istraživanjem nastojao provjeriti odnos konstruktivnih i nekonstruktivnih repetitivnih misli s aleksitimijom kako bi se dodatno razjasnio mehanizam kojim su ti konstrukti povezan s razvojem depresivnih simptoma. Na uzorku od 502 studenta na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj provedena je online anketa u kojoj su korišteni subskala depresivnosti iz hrvatske verzije Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995), Upitnik načina repetitivnog mišljenja (Philippot i sur., 2021) i Toronto skale aleksitimije (TAS-20; Bagby i sur., 1994). Utvrđeno je da je depresivnost pozitivno povezana s aleksitimijom i njenim dimenzijama poteškoće u prepoznavanju i opisivanju osjećaja te eksternalno orijentirano mišljenje. Utvrđena je i pozitivna povezanost depresivnosti s apstraktnim i konkretnim repetitivnim mislima te negativna povezanost depresivnosti s konkretnim repetitivnim mislima. Osim toga, utvrđena je i pozitivna povezanost apstraktnih repetitivnih misli s poteškoćama u prepoznavanju i opisivanju osjećaja, a negativna povezanost konkretnih repetitivnih misli s poteškoćama u prepoznavanju i opisivanju osjećaja te eksternalno orijentiranim mišljenjem. Kreativne repetitivne misli pozitivno su bile povezane s poteškoćama u opisivanju i prepoznavanju osjećaja, a negativno s eksternalno orijentiranim mišljenjem. Značajni prediktori u regresijskom modelu za kriterij depresivnosti bile su poteškoće u prepoznavanju i opisivanju osjećaja, apstraktne i konkretne repetitivne misli te sudjelovanje u tretmanu psihološke pomoći. Potvrđeno je da su aleksitimične dimenzije poteškoća u prepoznavanju i opisivanju osjećaja uz apstraktne repetitivne misli rizični čimbenici za depresivnost, dok su konkretne repetitivne misli zaštitni čimbenici protiv depresivnosti