Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
A Strategic Approach to Communication in Sport on the example of the Olympic Games in Rio de janeiro and Tokyo
No full textPredmet interesa ovoga rada predstavlja komunikacija Olimpijskih igara na digitalnim kanalima, odnosno na društvenim mrežama. U radu se u tom kontekstu promatraju dva posljednja izdanja Olimpijskih igara, odnosno analiziraju se i uspoređuju kampanje Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) za Olimpijske igre u Rio de Janeiru 2016. godine te za Olimpijske igre u Tokiu 2021. godine. S ciljem usporedbe i utvrđivanja sličnosti i razlika između tih dviju kampanja, kao studija slučaja se promatra komunikacijski strateški plan HOO-a, odnosno njihove komunikacijske aktivnosti u promociji nastupa hrvatskih reprezentacija na tim dvama događajima. Nastoji se utvrditi koji su komunikacijski trendovi, alati i kanali korišteni te koja su se tematska usmjerenja objava na društvenoj mreži Instagram pokazala kao najkarakterističnija i najzastupljenija u digitalnim kampanjama koje su bile predmetom istraživanja metodom analize sadržaja.
Kao studija slučaja uspoređeni su komunikacijski planovi HOO-a za Igre održane 2016. godine i 2021. godine, odnosno komunikacija organizacije u svrhu promocije sportaša, samih igara te informiranja javnosti o događajima. Obzirom na njihovu današnju popularnost i komunikacijsko značenje, najveći fokus je bio na komunikaciji putem društvenih mreža. Tako je provedena analiza sadržaja objava na Instagram stranici HOO-a, kao komunikacijskom kanalu koji se pokazao najvećim pokazateljem promjene komunikacijskih trenova i potreba u komunikaciji Hrvatskog Olimpijskog odbora. Utvrđena je daleko veća aktivnost u 2021. u odnosu na 2016. godinu. Proizveden je veći broj sadržaja čija je kvaliteta na višoj i profesionalnijoj razini, što je dovelo i do rasta aktivnosti i interesa publike i jačanju sponzorskog potencijala HOO. Jačanjem marketinga i interesa publike za Olimpijske igre u svijetu jača potreba i svijest hrvatske publike, pa je tako vidljiv i razvoj kvalitete i komunikacije Hrvatskog olimpijskog odbora
Emotional competence and coping skills as predictors of depression
No full textDepresivnost je stanje sniženog raspoloženja koje može dovesti do negativnih posljedica na misli, emocije, ponašanje pa čak i tijelesno stanje osobe. S obzirom na navedeno, važno je već u ranoj adolescenciji identificirati pojedince u riziku za razvoj depresivnih simptoma kao i identificirati zaštitne čimbenike. Cilj ovog rada bio je ispitati emocionalnu kompetentnost te stilove suočavanja sa stresom kao prediktore depresivnosti na uzorku adolescenata. Istraživanje je bilo provedeno na 142 učenika iz četiri škole u Gradu Zagrebu. Podaci su prikupljeni tijekom nastavke putem online upitnika koji je sadržavao sljedeće instrumente: Ljestvicu depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS), Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45) te Upitnik stilova suočavanja sa stresom. Rezultati istraživanja upućuju na visok postotak sudionika koji izvještavaju o natprosječnim razinama depresivnosti pri čemu su djevojke u prosjeku izvješćivale o višim razinama depresivnosti u odnosu na mladiće. Spolne razlike pronađene su i kod emocijama usmjerenog suočavanja i izbjegavanja kojima su djevojke sklonije, dok kod problemu usmjerenog suočavanja i emocionalne kompetentnosti nije bilo spolnih razlika. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su uočavanje i razumijevanje emocija, izražavanje i imenovanje emocija, upravljanje emocijama te izbjegavanje značajni prediktori depresivnosti. Modelom je objašnjeno 53% varijance depresivnosti pri čemu se upravljanje emocijama pokazalo kao najznačajniji prediktor iste. Medijacijski efekt stila suočavanja sa stresom na odnos emocionalne kompetentnosti i depresivnosti u ovom istraživanju nije pronađen
Declaration on the Name and Status of the Croatian Literary Language
No full textReakcija na unitarističku jezičnu politiku koja je nastala Novosadskim dogovorom (1954.) bila je Deklaracija o nazivu i poloţaju hrvatskoga knjiţevnog jezika (1967.). Deklaracija je zahtijevala ravnopravnost hrvatskoga jezika s drugim jezicima u Jugoslaviji, prije svega sa srpskim. Nastala je u kasnim 60-im godinama XX. stoljeća kada je stvorena politička podloga za njezinu objavu. To razdoblje druge polovice 60-ih godina, karakterizira ţelja za većom decentralizacijom i demokratizacijom jugoslavenske drţave. Deklaracija je napisana u Matici hrvatskoj te ju je prihvatilo još sedamnaest znanstvenih i kulturnih institucija. Objavom Deklaracije, potpisnici i autori zahtijevali su ravnopravnost hrvatskoga jezika u Jugoslaviji i njegovo vlastito ime, a ne naziv stvoren Novosadskim dogovorom, srpskohrvatski ili hrvatskosrpski. Budući da nije bila u skladu s političkim ozračjem Jugoslavije, doţivjela je brojne osude, ali i podršku hrvatske emigracije
The comparative the school and the bibliotherapeutic analysis and interpretation of the fairy tale Šuma Striborova by Ivana Brlić-Mažuranić
No full textCilj je ovog rada usporediti klasičnu školsku analizu, književnopovijesnu i književnoteorijsku, s literarnobiblioterapijskom analizom bajke Šuma Striborova autorice Ivane Brlić-Mažuranić. Školska interpretacija i analiza korištena je prema modelu koji je predstavljen u školskom udžbeniku i relevantnoj literaturi, a odnosi se na interpretaciju osnovnih pojmova bajke te njenu primjenu u kontekstu dječje književnosti dok se pri korištenju literarnobiblioterapijske metode uočio kauzalan odnos između pojavljivanja misli, emocija i događaja u književnome djelu kroz metodu vođenoga pozornoga čitanja. Taj proces međusobne motivacije misli, emocija i događaja u kontekstu literarne biblioterapije naziva se MED ciklus, a on ima za cilj stjecanja uvida kojega će čitatelji moći primijeniti na vlastiti život te kao takav može pridonijeti školskoj interpretaciji na način dubljeg promišljanja, razmatranja djelovanja i misli likova, ali i u razvitku empatije ne samo prema književnim likovima, nego i u životu općenito. Pri usporedbi spomenutih dvaju metoda te na primjeru bajke, navedene su prednosti i ograničenja obje metode, posebice pri primjeni u nastavi književnosti. Osim toga, objašnjen je doprinos odgojne i obrazovne funkcije koje su prepoznate u djelima Ivane Brlić-Mažuranić, ne samo pri lektirnom proučavanju nego i kod čitalačkog iskustva u odrasloj dobi te doprinos autorice u književnosti uopće. Također, navedena bajka Šuma Striborova opisana je i u kontekstu zbirke Priče iz davnine uz isticanje problematike žanra te opisa i karakteristika bajki u zbirci
The work of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia on the example of Kupreškić et. al.
No full textMeđunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (dalje: Sud) osnovan je 1993. s ciljem provedbe međunarodne pravde i kažnjavanja zločina počinjenih na tom području početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. U 24 godine rada Suda završena su 154 procesa, a jedan od njih prikazan je u ovom radu. Krajem 1995. podignuta je optužnica za zločin u Ahmićima, malenom selu u srednjoj Bosni. Optuženi su bili Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić, Drago Josipović i Vladimir Šantić. Prvotno su s njima na popisu bili i Stipo Alilović i Marinko Katava, ali je optužnica protiv njih brzo povučena. Navedeni Hrvati iz Lašvanske doline optuženi su za sudjelovanje u napadu na susjede Muslimane, iako su do jučer bili u prijateljskim odnosima. U četverogodišnjem sudskom procesu prvostupanjskom presudom krivnje je oslobođen jedino Dragan Papić, dok su ostali optuženici svoju nevinost morali dokazivati u dodatnom žalbenom postupku. Žalbeno vijeće je 23. listopada 2001. donijelo presudu o oslobođenju Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića svake krivnje, dok je Dragi Josipoviću i Vladimiru Šantiću žalba djelomično uvažena te im je trajanje kazne smanjeno. Analizom ovoga slučaja nastojalo se ukazati na nedostatke u radu Suda zbog kojih su nedužni ljudi proveli godine u pritvoru
Determinants of lying in everyday situations
No full textCiljevi ovog istraživanja bili su: (1) ispitati čestinu laganja, sklonost prosocijalnom i antisocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama i sklonost davanju egoističkih i moralističkih socijalno poželjnih odgovora (SPO), (2) ispitati povezanost između čestine laganja, prosocijalnog i antisocijalnog laganja u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama i egoističkog i moralističkog SPO, (3) ispitati povezanost dobi i spola sudionika sa čestinom laganja, prosocijalnim i antisocijalnim laganjem u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama, te egoističkim i moralističkim SPO i (4) ispitati razlike u antisocijalnom i prosocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama, te egoističkom i moralističkom SPO s obzirom na opću čestinu laganja, nakon kontrole učinka dobi i spola.
Istraživanje je provedeno online anketnim ispitivanjem na prigodnom uzorku od 456 punoljetnih sudionika (81,1% sudionice), prosječne dobi 25 godina. Prikupljeni su podaci o dobi, spolu i učestalosti laganja, te stupnjevima slaganja s tvrdnjama na Skali socijalno poželjnog odgovaranja, Skali laganja u svakodnevnim situacijama i Skali laganja u hipotetskim socijalnim situacijama.
Učestalost laganja je iznosila u prosjeku 1,5 (SD=2,15) laži dnevno. Sudionici su više skloni prosocijalnom laganju u svakodnevnim i hipotetskim socijalnim situacijama u odnosu na antisocijalno, te moralističkom SPO u odnosu na egoističko. Čestina laganja pozitivno je povezana sa prosocijalnim i antisocijalnim laganjem u svakodnevnim i hipotetskim situacijama, te negativno sa moralističkim SPO. Moralističko SPO negativno je povezano sa svim podljestvicama laganja, a egoističko SPO pozitivno s ljestvicama antisocijalnog laganja. Utvrđena je pozitivna povezanost prosocijalnih i antisocijalnih ljestvica laganja. Dob je negativno povezana sa čestinom laganja. Muški spol je pozitivno povezan sa čestinom laganja i antisocijalnim svakodnevnim laganjem, a ženski spol je pozitivno povezan sa prosocijalnim laganjem u hipotetskim situacijama i moralističkim SPO. Utvrđeno je da opća čestina laganja ima značajan učinak na moralističko SPO, prosocijalno i antisocijalno svakodnevno laganje i antisocijalno direktno laganje, nakon kontrole učinka dobi i spola.
Emotional regulation, perception of stress and quality of life in multiple sclerosis
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati emocionalnu regulaciju, percepciju stresa i kvalitetu života (iskazana preko cjelokupne kvalitete života, ukupnog mentalnog zdravlja i ukupnog tjelesnog zdravlja) kod oboljelih od multiple skleroze. U istraživanju je sudjelovalo 154 sudionika u dobi od 21 do 60 godina (M = 41,36, SD = 9,59). Za mjerenje emocionalne regulacije korišten je Upitnik emocionalne regulacije i kontrole, za percepciju stresa koristila se Ljestvica percipiranog stresa te za mjerenje kvalitete života MSQoL-54. Istraživanje je provedeno online putem slanjem poziva za sudjelovanjem svim udrugama članicama multiple skleroze iz Saveza društava multiple skleroze Hrvatske putem elektroničke pošte te je link za ispunjavanje proslijeđen onim udrugama koje su prihvatile sudjelovanje. Poveznica na istraživanje je podijeljena i na društvenoj mreži Facebook u Grupi podrške multiple skleroze. Utvrđene su značajne razlike između cjelokupne kvalitete života i dobi i ukupnog tjelesnog zdravlja i dobi na način da mlađi odrasli u ranoj odrasloj dobi (20-40 godina) imaju bolju cjelokupnu kvalitetu života i ukupno tjelesno zdravlje od osoba srednje odrasle dobi (41-60 godina). Emocionalna regulacija i percepcija stresa značajno su međusobno povezane te su značajno povezane sa cjelokupnom kvalitetom života, ukupnim tjelesnim zdravljem i ukupnim mentalnim zdravljem. Demografskom varijablom dobi, emocionalnom regulacijom i percepcijom stresa objašnjeno je ukupno 37,7% varijance cjelokupne kvalitete života, 38,9% ukupnog tjelesnog zdravlja i 48,4% ukupnog mentalnog zdravlja. Percepcija stresa značajan je prediktor cjelokupne kvalitete života i ukupnog mentalnog zdravlja, a dob i percepcija stresa ukupnog tjelesnog zdravlja. S obzirom na sve, važno je pravodobno otkrivanje mogućih psihičkih i emocionalnih poteškoća kako bi se na vrijeme počelo s jačanjem strategija reguliranja emocija i smanjivanjem percipiranog stresa u cilju što bolje kvalitete života oboljelih od MS-a
Student perception of health professionals in view of professionals media appearances during the Covid-19 pandemic
No full textGlavni cilj diplomskog rada je istražiti percepciju studenata o zdravstvenim stručnjacima s obzirom na njihove medijske nastupe tijekom pandemije COVID-19. Točnije, željelo se istražiti koliko povjerenje studenti imaju u zdravstvene stručnjake. Uz to, izdvojili smo i povjerenje u medije i državne institucije kao kontrolnu varijablu ovog rada. Zanimalo nas je koreliraju li povjerenje u medije i institucije s povjerenjem u zdravstvene stručnjake.
Anketno je istraživanje sumiralo nekoliko važnih spoznaja. Studenti su iskazali veliki stupanj nepovjerenja prema zdravstvenim stručnjacima, državnim institucijama i medijima. Otkud toliko nepovjerenje studenata u sve mjerene sastavnice? Studenti ne vjeruju medijima jer ih ne prate dovoljno-navode ih kao neobjektivne i nevjerodostojne. U državne institucije studenti imaju malo povjerenje ili ga uopće nemaju. Vezano za temu rada, zabrinjavajuća je činjenica da studenti uopće ne vjeruju zdravstvenom sustavu i Nacionalnom stožeru civilne zaštite koje su dvije vodeće institucije u borbi protiv pandemije. I ono najvažnije, pitali smo studente o zdravstvenim stručnjacima (Ivanu Đikiću, Alemki Markotić, Gordanu Laucu i Bernardu Kaiću). Studenti su dobro upoznati s imenom i prezimenom Ivana Đikića i Alemke Markotić, no svejedno konstatiraju da bi bili dovoljno informirani o pandemiji i bez medijskog nastupanja ovih dvaju stručnjaka. Gordan Lauc i Bernard Kaić su relativno nezamijećeni stoga ne čudi što im studenti uopće ne vjeruju
Charachteristics and types of digital shaming
No full textPorastom popularnosti društvenih mreža do izražaja dolazi i tamna strana te pojave – fenomen digitalnog posramljenja. Digitalno posramljenje vrsta je neformalnog sankcioniranja kroz javno online kritizitanje osobe i/ili njenog ponašanja jer se smatra da je došlo do kršenja neke društvene norme. Njime se želi izazvati društvena osuda, poniženje, krivnja ili sram kod ciljne osobe te posljedično i promjena njenog ponašanja. Glavni cilj ovoga istraživanja bio je analizom primjera digitalnog posramljenja ispitati njegova obilježja, utvrditi koje tipove može poprimiti te koje uloge različiti sudionici zauzimaju tijekom digitalnog posramljenja. U svrhu ostvarenja cilja rada, provedeno je kvalitativno istraživanje, odnosno analiza sadržaja ranije prikupljenih komentara na Facebooku na javno dostupnu objavu o estetskim operacijama poznate pjevačice. U svrhu analize komentara konsturiran je protokol na temelju dosadašnjih spoznaja i utvrđenih tipova digitalnog posramljenja te je pomoću njega analizirano 3243 komentara. Istraživanjem je utvrđeno kako je napadačkih komentara bilo najviše i da su uglavnom upućeni osramoćenoj osobi, a žene su se pokazale sklonijima digitalnom posramljenju. Među napadačkim komentarima identificirana su četiri različita tipa digitalnog posramljenja s obzirom na intenzitet (neslaganje, okrivljavanje, prekoravanje i vrijeđanje) i četiri s obzirom na sadržaj komentara (osupnutost, usporedbe, šala/sarkazam i otkrivanje privatnih informacija). Vrijeđanje je najzastupljeniji tip posramljenja po intenzitetu kod oba spola, iako je ono kod muškaraca daleko najistaknutije, a kao najzastupljeniji tipovi po sadržaju utvrđeni su osupnutost i usporedbe. Analizom komentara utvrđeno je postojanje četiri uloge sudionika digitalnog posramljenja: sramotitelji, osramoćeni, podržavatelji sramotitelja i podržavatelji osramoćenog, a uočeno je kako prilikom posramljivanja sramotitelji podvrgavanje estetskim zahvatima pripisuju društvenim trendovima, ali i karakteristikama osramoćene