Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Relationship between nomophobia, various emotional difficulties and distress factors
No full textKoncept nomofobije relativno je novi pojam koji se pojavljuje u psihološkoj literaturi a povezuje se s prekomjernom upotrebom pametnih telefona. Termin predstavlja akronim za no mobile phone phobia te se definira kao strah od nemogućnosti korištenja svih mogućnosti i pogodnosti koje pružaju pametni telefoni. Istraživanja na ovu temu još uvijek nisu mnogobrojna međutim primjetan je značajan porast stručne literature kojom se nastoje opisati različiti psihološki korelati nomofobije što implicira na važnost ovog modernog fenomena. Sukladno tome, nomofobija je povezana s različitim osobinama ličnosti, samopoštovanjem, akademskim uspjehom ali i poteškoćama na području fizičkog i mentalnog zdravlja. Glavni cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos nomofobije s različitim emocionalnim poteškoćama i faktorima distresa. Na uzorku od 258 studenata (36 studenata i 222 studentice), čija je prosječna dob bila 22 godine, primijenjeni su sljedeći mjerni instrumenti: Upitnik nomofobije, DASS - Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa, Skala socijalne i emocionalne usamljenosti te Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti - UEK-15. Obradom podataka utvrđene su značajne korelacije nomofobije sa svim ispitivanim varijablama, uz iznimku varijabli koje mjere različite oblike usamljenosti. Uz to, značajne povezanosti utvrđene su u odnosu između gotovo svih emocionalnih poteškoća i faktora distresa. Provjerom relativnog doprinosa nomofobije i emocionalnih vještina i kompetentnosti u objašnjenju izraženosti faktora distresa utvrđeno je kako obje varijable djeluju kao značajni prediktori. Konkretnije, objašnjeno je 30% varijance izraženosti simptoma depresije, 26% varijance izraženosti simptoma anksioznosti, te 24% varijance izraženosti simptoma stresa.
nomofobija, emocionalne vještine i kompetentnosti, usamljenost i faktori distres
Stress in helping professions: Compassion fatigue and burnout in addiction treatment workers
No full textU svome radu, stručnjaci pomagačkih zanimanja preuzimaju dio emocionalnog tereta svojih klijenata te, zajedno s njima, iznova proživljavaju iznimno stresne i traumatske trenutke njihovih života, što ih čini ranjivima na zamor suosjećanja i sagorijevanje. To se odnosi i na stručnjake koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti, bolesti koja je vrlo često povezana s traumatskim događajima pa i posttraumatskim stresnim poremećajem. Stoga je cilj ovog istraživanja bio odrediti razine zamora i zadovoljstva suosjećanja te sagorijevanja kod stručnjaka koji sudjeluju u tretmanu ovisnosti te ispitati mogućnost predviđanja navedenih pojava pomoću izvora stresa radnika u mentalnom zdravlju i doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19. Također je ispitano razlikuju li se stručnjaci različitih zanimanja u razini sagorijevanja i zadovoljstva suosjećanjem. U istraživanju je sudjelovalo 126 stručnjaka (79,7% žena) koji sudjeluju u tretmanu ovisnika, a četiri najzastupljenija zanimanja bila su: psihijatri, medicinske sestre/tehničari, psiholozi i socijalni radnici. Najveći broj sudionika bio je zaposlen u bolnicama i radio najčešće s ovisnicima o alkoholu i drogama. Korišteni su Skala stresa za radnike u mentalnom zdravlju (Cushway, Tyler i Nolan, 1996), Upitnik profesionalne kvalitete života (Stamm, 2010), Oldenburški upitnik sagorijevanja (Demerouti i Bakker, 2008) i Upitnik doživljenog stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19, koji je konstruiran za potrebe ovog istraživanja. Rezultati su pokazali da zamoru suosjećanja (sekundarni traumatski stres i sagorijevanje) doprinose teškoće vezane uz klijente, sukob između radne i obiteljske uloge, sukobi s drugim radnicima i obilježja organizacijske strukture. Samostalnoj mjeri sagorijevanja (OLBI) značajno je doprinio pritisak zbog opterećenja na poslu, a zadovoljstvu suosjećanjem niska razina profesionalne sumnje u sebe. Obilježja organizacijske strukture djelovala su kao medijator u odnosu između stresa zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 i sagorijevanja. Stres zbog promjena na poslu uslijed pandemije COVID-19 imao je značajan doprinos u objašnjenju sekundarnog traumatskog stresa i samostalne mjere sagorijevanja (OLBI)
Psychosocial characteristics of users of the online dating application Tinder
No full textUporaba aplikacija za upoznavanje partnera putem interneta u današnje vrijeme sve je prisutnija (Valkenburg i Peter, 2007). Iako one imaju mnoge prednosti kao što su mogućnost upoznavanja drugih ljudi bez vremenskog i prostornog ograničenja te veća mogućnost upravljanja dojmom o sebi, uz nju se vežu i određena rizična ponašanja poput problematičnog korištenja. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti odnos između problematičnog korištenja Tindera, učestalosti korištenja Tindera, crta mračne trijade i motivacije za korištenje Tindera. U istraživanju je ispunjavanjem online upitnika sudjelovalo ukupno 364 sudionika (200 ženskog spola i 164 muškog), prosječne dobi 26 godina (M = 26,41, SD = 5,9), koji su u trenutku istraživanja bili aktivni korisnici aplikacije Tinder u Hrvatskoj. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Učestalost korištenja Tindera (upitnik konstruiran za potrebe ovog istraživanja), Upitnik motivacije za korištenje Tindera (Orosz i sur., 2018); Skala problematičnog korištenja Tindera (Orosz i sur., 2016); Kratki upitnik Mračne trijade (Jones i Paulhus, 2014). Rezultati su pokazali da se žene i muškarci ne razlikuju statistički značajno u problematičnom korištenju Tindera niti su se značajno razlikovali u učestalosti korištenja Tindera. Muškarci su imali izraženije crte narcizma, makijavelizma i psihopatije od žena. Hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je da su značajni prediktori problematičnog korištenja Tindera kod muškaraca bili motiv ljubavi, motiv povećanja samopoštovanja i učestalost korištenja Tindera, a kod žena motiv ljubavi, motiv seksa, učestalost korištenja Tindera i narcizam. Nalazi ovog istraživanja doprinose boljem razumijevanju problematičnog korištenja aplikacija za internetsko upoznavanje u Hrvatskoj te rasvjetljavanju mehanizama koji su u njegovoj podlozi
The role of social networks in the business of small, entrepreneurs during the COVID-19 pandemic
No full textOvaj diplomski rad analizira upotrebu društvenih mreža kod malih poduzetnika za vrijeme trajanja pandemije Covid-19, kao i njihovu korisnost za poslovanje, povezivanje s klijentima/kupcima, oglašavanje i prodaju te važnost u održavanju i razvoju uspješnog poslovanja. Rad je podijeljen na dva dijela – na teorijski i istraživački dio. U prvom, teorijskom dijelu predstavljen je povijesni pregled i ključne odrednice društvenih mreža, konvergencija medija, kao i pozitivne, ali i negativne strane novih medija te njihova korisnost za poslovanja u vrijeme pandemije. Drugi dio rada oslanja se na provedeno istraživanje u kojem je sudjelovalo 10 malih poduzetnika iz različitih branši i područja cijele regije – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore koji su u razdoblju pandemije započeli s korištenjem društvenih mreža za svoja poslovanja. Metoda kojom su prikupljeni podaci je dubinski intervju, a istraživanje je provedeno od 10. svibnja do 23. svibnja 2022. godine. Istraživanje je pokazalo da su društvene mreže bile ključne za opstanak malih poduzeća tijekom pandemije jer su osigurale komunikaciju poduzetnika s kupcima i klijentima te neometano provođenje marketinških aktivnosti, ali i da se strategije razlikuju s obzirom na branšu u kojoj djeluju. Također, istraživanje je pokazalo da je korištenje društvenih mreža pozitivno utjecalo na motivaciju malih poduzetnika oko educiranja o mrežama te traganju za novim znanjima. Dokaz tomu je činjenica da je svih 10 ispitanika samostalno tražilo nove informacije ili uložilo svoje vrijeme i financijska sredstva u profesionalnu edukaciju
Cultural determinants of feminism
No full textFeminizam je društveni pokret koji postupno popravlja položaj žena u političkoj, ekonomskoj i društvenoj sferi kroz nekoliko stoljeća. Zastupa ideju ravnopravnosti muškaraca i žena u društvu. Feminizam se razvijao u nekoliko struja koje nazivamo valovima. U povijesnim pregledima prevladava struktura podjele feminizma na tri vala, nastala u okviru zapadnog društva iz kojeg se feminizam postupno širio na ostalo područje. Iako je terminologija nastala u kontekstu zapadnog društva, trenutno se koristi i na globalnom nivou kako bi označila ciklička kretanja i promjene u okviru ženskih i feminističkih pokreta i u drugim društvima. Na području bivše Jugoslavije žene su imale jednak status kao i žene diljem svijeta pa je žensko pitanje prilično rano došlo u žarište feminističke misli. Kulturalni studiji kao akademsko polje zaživjeli su sredinom 20. stoljeća, i to s ciljem izučavanja sveukupnosti manifestacija kulture, a smjestili su se u područje akademskog rada između društvenih i humanističkih znanosti. Ženska radna grupa Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu osnovana je 1974. godine, a najvažniji trenutak prodora feminizma u kulturalne studije bio je zbornik Women Take Issue: Aspects of Women's Subordination. Istraživačice su u središte rasprave smjestile problem roda te pokrenule istraživanja samih žanrova ženske popularne kulture. Unutar doktrine feminizma i kulturalnih studija razvila se ideologija afirmativnog stava prema ženskim atributima pod nazivom kultur(al)ni feminizam, a zatim i popularni feminizam kao sraz popularne kulture i feminizma. Problemom marginalizacije žena bave se i suvremeni sociolozi. Tako o muškoj dominaciji, odnosno lošijem položaju žena u suvremenom društvu govori i Bourdieu u svojem radu Masculine Domination. Giddens razlike u rodu čvrsto povezuje s pitanjem nejednakosti moći u društvu te smatra da je ženski pokret 1970-ih godina izazvao velike promjene jer se dotaknuo novog razumijevanja rodnih uzoraka i nejednakosti te njihova održavanja i transformacije
Relationship between remote work, burnout, social support and stress coping
No full textRazvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije dolazi do porasta mogućnosti i popularnosti rada na daljinu kao oblika izvršavanja radnih zadataka zaposlenika. Porast popularnosti rada na daljinu potiču i rezultati istraživanja, ukazujući na pozitivne ishode za zaposlenike i organizacije, pod uvjetom da zaposlenici sami mogu odabrati rad na daljinu kao oblik rada. Međutim, uslijed pandemije COVID-19, velik broj radno sposobnih ljudi bio je prisiljen usvojiti model rada na daljinu na većinu ili čak cijelo radno vrijeme. Obzirom na sveobuhvatnu širinu radne populacije koja je posljedično izložena povećanom riziku sagorijevanja, primarni cilj ovog istraživanja bio je istražiti odnos prisilnog rada na daljinu, sagorijevanja, socijalne podrške i suočavanja sa stresom na uzorku zaposlenika jedne banke s područja Zagreba. Nastojalo se ispitati potencijalne razlike u odnosima navedenih mjera između zaposlenika koji su bili primorani raditi na daljinu usred pandemije, te njihovih kolega koji su nastavili raditi uredski. Sekundarni cilj ovog rada bio je ispitati potencijalne moderacijske učinke između sagorijevanja, socijalne podrške i suočavanja sa stresom, te utvrditi postojanje eventualnih spolnih i dobnih razlika. Provedeno je online istraživanje u kojem je sudjelovalo 163 zaposlenika banke, a koje je obuhvaćalo sociodemografske i opće podatke o zaposlenicima, te pitanja o radnom stresu, skalu socijalne podrške na poslu i u obitelji, skraćenu verziju COPE upitnika i Oldenburški upitnik sagorijevanja. Dobivenim rezultatima utvrđena je slaba negativna povezanost svih podskala socijalne podrške sa sagorijevanjem kod zaposlenika koji su radili na daljinu, od kojih je najjača povezanost bila između sagorijevanja i socijalne podrške nadređenog. Osim toga, stilovi suočavanja sa stresom nisu pokazali značajnu povezanost s drugim varijablama, što predstavlja odstupanje od dosadašnjih istraživanja. Rezultati također potvrđuju više razine radnog stresa i otuđenosti kao dimenzije sagorijevanja kod kratkoročnog rada na daljinu, u usporedbi s dugoročnim. Opažena je i veća sklonost primjeni problemskog i emocionalnog suočavanja kod zaposlenika koji su nastaviti raditi iz ureda, što je u suprotnosti s teorijskom osnovom. Rezultati dalje ukazuju kako nedostatak socijalne podrške, prvenstveno nedostatak podrške od strane nadređenog uspješno predviđa sagorijevanje kod rada na daljinu, ali i kod zaposlenika koji su radili uredski, dok su u nekim slučajevima radni stres i trajanje rada na daljinu također doprinijeli objašnjenju, čime su djelomično potvrđene istraživačke pretpostavke. Konačno, rezultatima istraživanja utvrđene su spolne i dobne razlike među varijablama, točnije veća sklonost iscrpljenosti kod žena u radu na daljinu, sukladno pretpostavka, te veća sklonost mladih zaposlenika primjeni problemskog i emocionalnog suočavanja od svojih starijih kolega, što je djelomično u supotnosti s dosadašnjim saznanjima
Cecil Blount DeMille's Historical Films Films of Ancient History
No full textOvaj rad u velikoj je mjeri rezultat analize i interpretacije života i rada, ali ponajviše filmskih ostvarenja, američkog redatelja i producenta Cecila B. DeMillea. Kroz konzultaciju s biografskim činjenicama, tiskovinama i znanstveno-stručnom literaturom nastojalo se rastumačiti utjecaj unutrašnjih i vanjskih elemenata na DeMilleovo stvaralaštvo i bogatu filmsku ostavštinu. Autor je ovim radom specifično želio svratiti pozornost na DeMilleovo tumačenje i prezentiranje povijesnih elemenata, faktičnih ili prilagođenih trenutku, kroz opus popularnih i generacijama pamćenih povijesnih filmova. Pod redateljskom palicom Cecila B. DeMillea ovaj specifični filmski žanr, koji i danas privlači pažnju brojnih gledatelja, pruža suvislu podlogu za daljnju elaboraciju o načinima prikazivanja povijesti na filmskom platnu
On the position of women in the Socialist Republic of Croatia - activities of the Conference for social activity of Croatian women
No full textNamjera rada jest dati novi doprinos proučavanju pravnog i društvenog položaja žene u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Temelj za proučavanje jest djelovanje Konferencije za društvenu aktivnost žena Hrvatske (KDAŽH). KDAŽH je kao društveno-politička organizacija radila na političkoj mobilizaciji i aktivizaciji žena na svim područjima društvene djelatnosti te je bila dio Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH). Za rad na konkretnim pitanjima iz djelokruga KDAŽH postojale su komisije. Stoga će se u radu detaljno proučavati dokumenti Komisije za pravna pitanja žene i porodice, Komisije za društvenu pomoć porodici, Komisije za planiranje porodice i Komisije za pitanja položaja zaposlenih žena i praćenje daljnjih procesa zapošljavanja. Na temelju dostupnih dokumenata spomenute organizacije analizirat će se koliko se zakonska regulativa poštovala u stvarnosti, tj. kakav je bio stvarni položaj žene na temelju glavnih uloga koje je zauzimala u društvu - majke i radnice. Vrijeme proučavanja odnosit će se na razdoblje od 1950-ih do 1970-ih. Izuzev pitanja zdravstvene skrbi gdje donosim podatke iz 1980-ih godina