Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Plan upravljanja istraživačkim podacima projekta LAPIS
No full textPlan upravljanja istraživačkim podacima za projekt Ranonovovjekovni kameni latinski natpisi u crkvama južne Istre: dokumentacija, analiza, kontekstualizacija (HRZZ, IP-2022-10-5068
Hostility Towards Women in Readers’ Comments on Croatian News Sites
No full textRazvojem interneta očekivalo se da će globalna mreža međusobno povezanih korisnika, kojima je digitalna tehnologija omogućila široke aspekte komunikacije, unaprijediti demokraciju i u središte javnog interesa dovesti važna društvena pitanja. Građani sudjeluju u stvaranju i dijeljenju medijskih sadržaja, a jedan su od najpopularnijih načina participacije u javnoj raspravi na internetu komentari čitatelja na informativnim portalima. Razni teoretičari (Habermas, 2006 ; Dahlberg, 2007 ; Borge Bravo i Santamarina Saez, 2016) opisali su kako bi komunikacija na internetskim forumima trebala biti uključiva, argumentirana, puna poštovanja, refleksivna i slobodna. No, brojna istraživanja pokazuju kako u komentarima čitatelja ima i neprihvatljiva govora, pa čak i govora mržnje (Ksiazek, i Springer, 2020 ; Ruiz et al., 2011). Dostupna istraživanja (Harmer i Lewis, 2020 ; Jane, 2014) pokazuju kako su žene nerazmjerno češće žrtve nasilja na internetu, uznemiravanja i neprihvatljiva govora u odnosu na muškarce, no, unatoč tomu, nasilje nad ženama na internetu još uvijek nije pravno uređeno na razini Europske unije (Blažinović Grgić, 2022 ; EIGE, 2017). Ovo istraživanje doprinosi tim navodima fokusirajući se na neprihvatljiv govor usmjeren prema ženama, žrtvama nasilja. Cilj je ovog rada istražiti u kojoj mjeri i na koji se način građani u komentarima na hrvatskim informativnim portalima koriste neprihvatljivim govorom prema ženama koje su žrtve verbalnih i fizičkih sukoba. Novinarski članci objavljeni na najkomentiranijim hrvatskim portalima 24sata.hr i Index.hr u razdoblju od 30. studenoga 2018. do 30. svibnja 2019. tematski su grupirani uz pomoć sustava Gephi, kako bi se izdvojile ključne teme koje su privlačile komentatore i čitatelje. Iz tog korpusa izdvojeno je šest tema, odnosno 12 članaka u kojima su žrtve verbalnog ili fizičkog sukoba bile žene. Kvantitativnom analizom sadržaja i analizom sentimenta analizirao se 5041 komentar čitatelja na te članke. Rezultati istraživanja pokazali su kako komentatori imaju pretežito negativan sentiment prema temama nasilja nad ženama. Neprihvatljiv govor zastupljen je u 15, 8 % komentara, a 4, 7 % odnosi se na žene žrtve sukoba što ukazuje na postojanje mizoginističke retorike u hrvatskom digitalnom javnom prostoru
SOCIAL FUNCTIONS OF THE FAIRY TALE COLLECTION CROATIAN TALES OF LONG AGO BY IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ
No full textThe paper analyzes the fairy tale collection Croatian Tales of Long Ago by the Croatian author Ivana Brlić-Mažuranić, interpreting its social functions. Several important social functions are considered in fairy tales: national and supranational (Slavic) imaginary, Christian values, and patriarchal order. These social functions are analyzed in individual fairy tales, considering the thesis of Dutch scientist André Jolles that the primary social function of fairy tales is to express the community’s idea of justice and injustice
An Outputs of the Croatian Spring on Politics and Society in Koprivnica
No full textAutori u radu temeljem arhivskoga gradiva Skupštine općine Koprivnica i Glasa Podravine donose politički i društveni panoptikum Koprivnice ususret, tijekom i netom nakon Hrvatskoga proljeća. Donose se nove političke i društvene spoznaje o toj povijesnoj epohi koja do sada nije bila validno historiografski i komunikološki prorađena u novijim radovima i literaturi. Sinergija historiografske i komunikološke prosudbe pokazala je cjelovitu povijesnu sliku koprivničke politike i društva krajem 60-ih i početkom 70-ih godina XX. stoljeća. Glas Podravine primjer je atribuiranja lokalnih medija prema središnjoj vlasti. Iako se iz prvoga pogleda može ustanoviti da su se lokalni mediji odmetnuli te su s izvještavanjem svrstali na stranu nezadovoljnika, oni će se brzo vratiti na početne metodološke postavke. Kratko skretanje bio je odraz kaotičnih prilika masovnoga pokreta pri čemu lokalne vlasti djeluju prema nahođenju s vrha. Unatoč prosvjedima i neredima koji su se događali ni stotinjak kilometara u Zagrebu, rad koprivničke politike vlasti i novina prikazuju zatvorenost sustava s obzirom na generičko izvještavanje koje će jasno biti bez dubljega upliva u sadržaj primljenih vijesti
World in Philosophy
No full textFascinacija svijetom i otkrivanje umnosti u njegovim pojavnostima baštini se u filozofiji iz drevnih mitova i religija. Ljubitelji mudrosti nastavili su njegovati tu upaljenu baklju i proučavati tajne svijeta dostojnom misaonom pažnjom i posvećenošću. Razmatrali su počéla svijeta, njegovu bît i smisao, poredak i sklad. Tragajući za onim što se skriva iza privida pojava i dokučujući krajnji uzrok i svrhu svijeta, u ideji kozmosa pronalazili su red, ljepotu i um, logos. Diljem planeta odvažni istraživači pokušavali su iznijeti na vidjelo i razriješiti tajnu svijeta poput najzamršenije zagonetke. Činili su to poklonici mudrosti na istoku kao i na zapadu, jednako na jugu kao i na sjeveru. U drevnim vedskim tekstovima sačuvane su tajne svijeta koje su otkrivali umni ljudi dubokim uvidom. Usavršeni mudrac, rši, u takvu je uvidu razabirao božanske spoznaje kojima je otkrivao vječnu istinu. Spoznaje o iskonskim mjerama i obrascima stvaranja pretakao je u himne, opisujući tajanstvenu ljepotu i ustroj svijeta. Kazujući stihove znanja o svijetu, sažeta u memoriranim Vedama, dopunjavao je te oponašao prirodno stvaranje u mediju jezika. U izrekama i stihovima oživljavani su i dočaravani oblici i počéla što se nalaze u osnovi poretka u svijetu. Prema tom skrovitom ustroju, čovjek je zrcalo svijeta, svijet u malom, mikrokozam. Spoznajom i otkrivanjem vječnih istina o svijetu rši u nadahnutom prosvjetljenju izjednačava čovjeka ili sitnosvijet (mikrokozam) s velesvijetom (makrokozmom). U svijetu raspoznaje vlastitu sliku posredstvom uma i znanja koje je vječno i univerzalno. No u svojem umu ili duhu (ātman) prepoznaje počélo koje po besmrtnosti nadilazi sav svijet i srodno je s njegovim uzrokom ili Tvorcem. Prvotni helenski ljubitelji mudrosti izvodili su svoje misaone konstrukcije i pokušaje izgradnje urešena poretka svih stvari iz mita o uređivanju svijeta. Red nastaje iz prvobitnoga kaosa. Idejni ustroj svijeta temeljili su na prapočélu, arhe. Nekima se činilo da svijet u cjelinu povezuje voda ili vatra. Drugi su tajnu počéla raspoznali u zraku, dahu ili duhu. Treći su upućivali na bezgranično, apeiron. Usprotivili su im se oni koji su odbacivali sve tvarne uzroke svijeta i prapočéla otkrivali u odnosu, mjeri ili pak umu, nous. Prva stoljeća filozofskih promišljanja bila su u znaku kozmičkih učenja. Tragatelji za mudrošću ustrajno su razmatrali na temelju čega se može zasnovati sve što se nalazi u svijetu, bilo da se radi o prvotnoj tvari ili primarnoj mjeri. Iz razmatranja i prijepora o naravi počélā potekla je temeljna dvojba je li svijet vječan ili stvoren. Slijedile su rasprave o tome radi li se o jednom ili više svjetova, kreće li se svijet ili je u mirovanju, je li podložan promjenama ili je nepromjenjiv, je li konačan ili beskonačan. Ne prestaju ni sumnje u logičnost ustroja svijeta. Je li on doista nešto umno i lijepo uređeno ili predstavlja zapravo nered i kaos? Takva su pitanja vodila filozofiju do misaone potrage za prvotnom bîti, iskonskim tlom, prapočélom, umom, redom i istinom svih stvari. S atičkim procvatom filozofije i znanosti potiskuje se prevladavajuće raskrivanje tajni kozmosa i u žarište razmatranja dospijeva čovjek, anthropos. Istraživanje supstancijalne poveznice čovjeka sa svijetom ostaje jedna od okosnica filozofije do danas. Na Sokratovo usredotočenje prema etičkim pitanjima i istraživanju umnih ideja, poglavito dobra i lijepa, Platon je nastavio izgradnju svijeta na temeljima vječnih i nepromjenljivih uzora ideja. Polazeći od uvida u gibanje bez granica, Aristotel je učvrstio predodžbu o vječnosti svijeta. U stoicizmu i kršćanstvu svijet je uzdignut do pojma čovjekova obitavališta i ekumene čovječanstva. Za srednji vijek on je slika Božjega stvaranja po kojoj se čovjek, odnosno njegova duša, spoznajom može vratiti do njegova Tvorca. Pogled na svijet i mjesto čovjeka u njemu znatno su se promijenili kada je u novom vijeku započela moderna globalizacija. Nakon što je Zemlja oplovljena, a kretanje zvjezdanoga neba i planeta rastumačeno na nov način, težnja za prodiranjem u tajne beskonačnosti rastvarala je konačnost svijeta. Čovjek je izgubio privilegiran položaj u svijetu. Zemlja je izmaknuta iz središta svemira. Svijet je proširen u univerzum bez kraja i početka. No nije prestao optimizam da se red u svijetu može rekonstruirati znanstveno dokazivim zakonima prirode. Tako je primjerice Frane Petrić u svojemu veličanstvenom sustavu Nove sveopće f ilozofije izložio prirodno-filozofijsku sliku svijeta. Oslanjao se na uvide pouzdane i savršene matematičke znanosti dopunjene spoznajama Platonove, aristotelovske, kaldejske, hermetičke i mistične egipatske f ilozofije. Prijepore između racionalističkih i empirističkih konstrukcija svijeta pomirio je Kant uzdizanjem razumskih pojmova do kategorija bez kojih nema spoznaje. Temeljne pojmove razložio je kao regulativne ideje za praktičnu uporabu uma. Stajalište kritičke filozofije potaknulo je spekulativno istraživanje spoznaje sveukupnosti u sintezi pojava. Idealistički sustavi, koji su se nadovezali na transcendentalnu filozofiju, u metafizičkoj su maniri ponovno nastojali otvoriti spoznaju svijeta prema apsolutnom počélu. Fichte je u okviru jastva gradio cjelinu na primatu duha. Schelling je subjektu dodao objektivnu odrednicu u prirodi. Hegel je načinio veličanstvenu sintezu, obnavljajući nakon kopernikanskoga okreta aristotelovsku filozofiju u obliku enciklopedijskoga sustava filozofije. Njegov prikaz univerzalne svjetske povijesti stavlja logos u osnovu svijeta. Umni red i kretanje prema krajnjoj svrsi manifestira se u stalnom napredovanju ideje slobode u svijetu. No, taj je labuđi pjev metafizičke epopeje svijeta ubrzo zatomljen u spoznajnim ruševinama pozitivizma i nihilizma. Nakon konačnoga razaranja zapadne metafizike, pitanje o bitku i svijetu dospijeva u krizu iz koje se do danas ne uspijeva posve oporaviti. Nietzsche najavljuje razdoblje nihilizma u kojemu su tradicionalni metafizički pojmovi izgubili izvorno značenje. U tom je kontekstu pojam svijeta stao iščezavati na horizontu razmatranja. Ali je iz metafizičkoga sutona izronio preokret i novi početak. Husserl i njegovi fenomenološki nasljednici započinju novu potragu i traže duhovni povratak promišljanjima o izvornom svijetu kao svijetu života. U obzoru vremenitosti Heidegger obrazlaže kako je tema svijeta izrijekom dospjela na dnevni red filozofije tek početkom 20. stoljeća. Naravno da time nije osporeno značenje koje su u filozofiji stoljećima imale misaone potrage i rasprave o svijetu. Heidegger je samo ukazao na krizu i zaborav iz kojega se otvara novo propitivanje. U svakom slučaju, može se potvrditi kako je od početka 20. stoljeća tema svijeta postala glavni predmet stalnoga filozofskog odmjeravanja i rasprave. Ne zaostaju u tom pogledu ni znanosti koje su nastojale svijet svesti na jedinstvenu formulu pa su dospijevale do kvantne teorije ili teorije relativnosti. Na početku trećega tisućljeća pojam svijeta ponovno zapada u kušnju. Postmoderno mišljenje dovelo je u pitanje velike priče moderne i prosvjetiteljstva o apsolutnom počélu i mjerodavnoj istini. Zajedno s ostalim velikim pričama filozofije, pojam svijeta podvrgnut je novom preispitivanju. Osporen je kao jedna od naslijeđenih metafizičkih konstrukcija. No ipak je bjelodano kako fascinacija svijetom nije iščeznula. Jer očito se istinsko filozofijsko mišljenje ne može lako odreći znatiželje za spoznajom njegovih tajni. Deliberacija o svijetu u filozofiji i znanosti odabrana je za glavnu temu međunarodnoga simpozija u okviru jubilarnih 30. Dana Frane Petrića. U interdisciplinarnom ozračju simpozij je otvoren za različite tematske prinose. Skup je okupio 71 izlagatelja iz 17 zemalja: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Finske, Hrvatske, Islanda, Italije, Kanade, Kine, Kosova, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije, Španjolske i Ujedinjenoga Kraljevstva.. Uvodno plenarno izlaganje o svijetu u europskoj i indijskoj filozofiji pripalo je glavnom pokretaču i prvom predsjedniku Organizacijskoga odbora znanstveno-kulturne manifestacije Dani Frane Petrića – Mislavu Ježiću. Plenarno predavanje drži i predsjednik Europske akademije znanosti i umjetnosti Klaus Mainzer, jedan od sudionika i organizatora Augsburško-zagrebačkih filozofskih razgovora o svijetu u filozofiji. Europska akademija stavila je ovaj simpozij na program svojih znanstvenih aktivnosti. Jedna sekcija posvećena je uspomeni na pokretača Augsburško- zagrebačkih filozofskih razgovora Svijet u filozofiji – filozofija u svijetu (1988. – 1993.), profesora Arna Baruzzija (1935. – 2016.). Očito svijet potiče razgovore, nadahnjuje potragu za pluralizmom u društvu, osvjetljuje život u prirodi raznim bojama i otvara različite poglede. Kao što je svijet jedan i mnoštven tako su višestrana motrišta s kojih ga se može razmatrati
The association of love status with mental health and quality of life during the COVID-19 pandemic
No full textLjubavni status pokazao se kao bitna odrednica kvalitete života pojedinca, osobito u
situacijama promjene svakodnevnice kada prevladava osjećaj nesigurnosti i iščekivanja. Jedna
od takvih situacija je upravo COVID-19 pandemija uzrokovana koronavirusom (SARS-CoV-
2). Stoga je cilj ovoga istraživanja bio ispitati odnos ljubavnog statusa s mentalnim zdravljem i
kvalitetom života pojedinca tijekom COVID-19 pandemije te dodatno ustvrditi doprinose
određenih karakteristika pojedinca prilikom objašnjavanja mentalnog zdravlja i kvalitete
života. Istraživanje je provedeno online upitnikom na uzorku od 166 sudionika. Udio žena u
ovom prigodnom uzorku bio je 63,3%, dok je preostalih 36,7% bilo muškaraca. Korišteni
mjerni instrumenti u upitniku su redom: Upitnik sociodemografskih podataka konstruiran
isključivo za potrebe ovog istraživanja, Skala zadovoljstva životom, Skala socijalne i
emocionalne usamljenosti, Skala smisla života, Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa. Ovim
istraživanjem utvrđena je povezanost ljubavnog statusa s mentalnim zdravljem i kvalitetom
života tijekom COVID-19 pandemije na način da oni pojedinci koji su u romantičnom odnosu
iskazuju veće zadovoljstvo životom što upućuje i na njegovu veću kvalitetu te imaju više razine
mentalnog zdravlja. Rezultati regresijske analize ukazuju na to da oni pojedinci koji su
zadovoljniji životom percipiraju manje razine usamljenosti, a muškarci, ispitanici koji imaju
više smisla u životu i percipiraju manje razine usamljenosti imaju bolje mentalno zdravlje.
Navedenim varijablama objašnjeno je 35% varijance zadovoljstva životom te 42% mentalnog
zdravlja ispitanika tijekom COVID-19 pandemije. Ovi rezultati mogu se koristiti kao osnova
prilikom daljnjeg istraživanja ljubavnog statusa i njegovih pozitivnih utjecaja na pojedinca.Love status has proven to be an important determinant of an individual's quality
of life, especially in situations of changing everyday life when feelings of insecurity and
anticipation prevail. One such situation is the COVID-19 pandemic caused by the coronavirus
(SARS-CoV-2). Therefore, the aim of this study was to examine the relationship of love status
with an individual's mental health and quality of life during the COVID-19 pandemic and to
further establish the contributions of certain individual characteristics in explaining mental
health and quality of life. The research was conducted with an online questionnaire on a sample
of 166 participants. The share of women in this sample was 63.3%, while the remaining 36.7%
were men. The measuring instruments used in the questionnaire are in order: Sociodemographic data questionnaire constructed exclusively for the purposes of this research,
Satisfaction with life scale, Social and emotional loneliness scale for adults, Purpose in life test,
Depression, anxiety and stress scale. This study found a relationship between love status and
mental health and quality of life during the COVID-19 pandemic in such a way that those
individuals who are in a romantic relationship show greater life satisfaction, which indicates its
higher quality and higher levels of mental health. The results of the regression analysis indicate
that those individuals who are more satisfied with life perceive lower levels of loneliness, and
men, respondents who have more meaning in life and perceive lower levels of loneliness have
better mental health. These variables explained 35% of the variance in life satisfaction and 42%
of the mental health of the respondents during the COVID-19 pandemic. These results can be
used as a basis for further research on love status and its positive effects on the individual
Corporate Social Responsibility in Times of Crisis. Case Study: Croatian Telecom
No full textU radu se obrađuje tema društveno odgovornog poslovanja telekomunikacijske organizacije Hrvatski
Telekom (HT) za vrijeme dviju kriza u 2020. i početku 2021. godine. Svrha ovog rada je analiza
čimbenika koji utječu na poslovanje organizacije tijekom kriznih situacija te prikaz važnosti koju
društveno odgovorno poslovanje može imati tijekom krize. Definirali smo društveno odgovorno
poslovanje u organizacijama te objasnili njegovu ulogu u kontekstu poslovnog koncepta ključnog za
održivost organizacije u suvremenom okruženju. Korištenjem dostupne literature, u radu smo
prikazali i marketinšku stranu društveno odgovornog poslovanja te istaknuli njezine pozitivne i
negativne strane. Prikazali smo i objasnili kako su dvije krize – pandemija COVID-19 i potresi na
području Zagreba i Petrinje utjecale na ovu organizaciju te kako je, uz pomoć društveno odgovornog
poslovanja, HT odgovorio na krizne situacije. Metodom dubinskog intervjua u kojem je sudjelovao
zaposlenik Odjela za korporativne komunikacije HT-a , prikupili smo informacije o komunikacijskoj
strategiji organizacije za vrijeme krize. Saznali smo kako se organizacija pripremila za navedene
krize, koje akcije je poduzela kako bi smanjila njihov negativan utjecaj na organizaciju, ali i na
zajednicu u kojoj djeluju te kako se u sve navedeno uklopila strategija društveno odgovornog
poslovanja. Uz dubinski intervju, korištena je i istraživačka metoda ankete. Njome smo provjerili
percepciju utjecaja koju je društveno odgovorno poslovanje Hrvatskog Telekoma imalo među
ciljanom populacijom za vrijeme kriza te kolika je razina svjesnosti ciljane publike o društveno
odgovornim akcijama koje je HT proveo u 2020. i 2021. godini. Rezultati navedenih istaživanja
pokazali su da je Hrvatski Telekom tijekom dviju kriza: pandemije COVID 19 i niza potresa u
Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji, prilagodio svoj način poslovanja u skladu s regulativama,
ali i u skladu s društveno odgovornom strategijom. Ova je organizacija koristila društveno odgovorne
aktivnosti u odnosu sa svojim zaposlenicima i dionicima, to jest unutarnjim ciljanim javnostima, ali
i u odnosu s vanjskim ciljanim javnostima, poput korisnika mreže Hrvatskog Telekoma. Također,
rezultati istraživanja dokazuju da su ispitanici većinom upoznati s pojmom društveno odgovornog
poslovanja te da mogu razumjeti koje organizacije ga koriste u svom poslovanju i na koji način.
Postojanje visoke svijesti o DOP-u može se smatrati predispozicijom za daljnji razvitak ovog načina
poslovanja organizacija u Hrvatskoj.The paper deals with the topic of corporate social responsibility in croatian telecommunication
company „Hrvatski Telekom“ during two major crisis in 2020. and early 2021. We defined corporate
social responibility in organizations and explained its tole in the context of business sustainability in
the modern environment. Using the available literature, we also presented the role of marketing in
corporate social behaviour and highlighted its positive and negative sides. We presented ans
explained how two crises – the COVID-19 pandemic and the earthquakes in Zagreb and Petrinja –
affected this organization and how, with the help of social responsibility, HT responded to those
crisis. Using an in-depth interview, in which the participant is an employee of HT's communications
department, we gathered information of communication strategy during the crisis. We learned how
the organization prepared for these crises, what actions did it take to reduce theis negative impact on
the company, but also to help the community in which they operate. All of the above was achieved
by using strategy of social responsibility. In addition to the in-depth interview, the research method
of the survey was also used. Using a survey, we checked what kind of and how much impact did
socially responsible business of Hrvatski Telekom during the crisis have on the target population and
the awareness of the target audience about the actions carried out by HT in 2020 and 2021. The results
of this researches showed that Hrvatski Telekom has adapted its way of business management in
accordance to regulations and social responsible strategy during the two crises; COVID 19 pandemic
and a series of earthquakes in Zagreb and Sisačko-moslavačka county. This organization used socially
responsible activities in relation to its employees and stakeholders, ie. Internal target publics, but also
in relation to external target publics, such as users of the Hrvatski Telekom network. In addition to
that, the results of the researches prove that respondents are mostly familiar with the concept of
socially responsible business and that they can understand which organizations they use in their
business and in what way. This existance of a high awareness of CSR can be considered a
predisposition for the further development of social responsible businesses in Croatia
