Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
A paradox of the linguistic research of Neo–Latin. Symptoms and causes
No full textA vast majority of Latin texts available to us have been written after the Middle Ages. These writings are very diverse, culturally relevant, and interesting for linguistic research. Yet, this is not reflected in the scholarly attention given to post-medieval Latin. The research dealing with it is neither systematic nor up to date with the modern theoretical and methodological advances in linguistics. As nearly all linguists interested in Latin limit their investigations to the classical and medieval periods, the vast bulk of the texts written in Latin is severely under-researched. In this paper it is argued that the marginal position of post-medieval Latin in the research is caused by the preservation of traditional paths of work and that it is not tenable on the grounds of valid scientific reasoning. First, a definition of Neo- Latin is presented and the quantity of its texts is compared to the size of the ancient Latin literature. Then, a quantitative meta-analysis of several major publications in the fields of Latin linguistics and Neo-Latin studies is performed in order to determine the presence of linguistic research of Neo-Latin in them. In the following section, some important reasons why it is under- represented are singled out and contextualised within linguistic methodology and the history of the classical studies. By questioning their validity, a case is made for a full and consistent integration of the linguistic research of Neo- Latin into Latin linguistics
The question of the existence of freedom in social context
No full textU ovom će se radu obraditi, analizirati te kritički propitati postojanje slobode unutar društvenog konteksta. Cilj rada je prikazati odabrane segmente u društvu u kojima se kritički moţe propitati postoji li sloboda za pojedinca te kako ona utječe na društvo i pojedinca. Najprije će se izloţiti filozofsko objašnjenje pojma slobode volje te objasniti pojmove poput determinizma i libertarijanizma iz knjige Borana Berčića, a uz to će se istaknuti i ključne elemente postojanja slobode u društvenom kontekstu. Naglasak će se, potom, staviti na odnos moći, socijalne kontrole i drugih socijalnih odrednica koje utječu na pojedinca te objasniti prilagoĎavanje pojedinca društvenim vrijednostima i normama. Zatim će se kritički analizirati sustav i društveni procesi povezani s autonomije pojedinca, s naglaskom na potrošačku i masovnu kulturu te tehnološki napredak, koristeći se relevantnim autorima iz sociološke literature te kritikom tehnologije Theodora Kaczynskog. Konačno, objasniti ću kako se nositi s navedenom potrošačkom i tehnološkom kulturom, prikazati Frommovu ―revoluciju nade‖ u vidu humaniziranja tehnologije te objasniti pojmove strategija i taktika Michela de Certeaua i povezati ih sa društvenom slobodom. Na kraju ću objasniti koncept socijalne odgovornosti i povezati ga sa slobodnim djelovanjem koristeći se autorom Renatom Matićem
Multiculturalism and postcolonialism in the novel Prokleta avlija
No full textU ovome se radu razmatraju učinci multikulturalnosti i postkolonijalizma na primjeru romana Prokleta avlija iz druge polovice 20. stoljeća, autora Ive Andrića. Kako bismo bolje razumjeli navedene pojmove, potrebno je definirati pojam kulture te se osvrnuti na njezine najvažnije značajke i obilježja. Iz kulture proizlaze dva bliska pojma, multikulturalnost kao obitavanje više kultura na jednome mjestu te multikulturalizam koji se odnosi na političko načelo koje podrazumijeva koegzistenciju, poštovanje i harmoniju više kultura na određenom području. U radu se navode razmatranja teoretičara kulture Charlesa Taylora, Willa Kymlicke te Bhikhua Parekha. Nasuprot navedenome, postkolonijalizam odnosi se na proučavanje povijesti i kulture koloniziranih država te na učinke koje je kolonizacija u prošlosti ostavila na stanovništvo, pritom se usredotočivši na kolonizatorski aspekt iz pozicije kolonizatora i koloniziranoga, identiteta, kao i na političke i povijesne važne trenutke. U ovome radu navest će se razmišljanja teoretičara Edwarda Saida, Homija K. Bhabhe te Gayatre Chakravorty Spivak. Sukladno tome što je Prokleta avlija heterogena zajednica, u njoj nailazimo na elemente multikulturalizma (multikulturalni odnos likova u Prokletoj avliji s obzirom na njihovu vjeroispovijest i narodnost, promatranje njihova položaja i identiteta) i postkolonijalizma (suprotstavljanje Istoka i Zapada, pitanje identiteta, opisi žena i mjesta kolonizacije). Ne zaboravimo napomenuti kako je navedeni roman vrlo važno Andrićevo djelo i kako je ono neizostavan dio hrvatske književne i kulturne baštine
The war between the ABiH and the HVO in Gornji Vakuf-Uskoplje during 1993
No full textNakon niza incidenata tijekom 1992., na području Gornjega Vakufa-Uskoplja u siječnju 1993.
izbio je težak sukob Armije BiH i HVO-a koji se smatra početkom rata Muslimana i Hrvata,
kao jedne od etapa rata u BiH (1992. – 1995.). Iako je hrvatska strana bila uspješnija u
borbama, nije realizirala pobjedu te je dala prednost međunarodnim pregovorima. Tu je
poziciju iskoristila Armija BiH koja je u narednome razdoblju zauzela nekoliko dominantnih
točaka na području Gornjega Vakufa, kojima je HVO ovladao još u siječnju. Uslijedilo je
nekoliko mjeseci permanentno napetoga stanja, a u srpnju 1993. otpočela je ofenziva Armije
BiH na HVO koja je rezultirala padom Bugojna i dijela Gornjega Vakufa pod muslimansku
kontrolu. Tijekom kasnoga ljeta i jeseni HVO je uspješno odolijevao napadima, unatoč
brojnim teškoćama. Obje su strane vodile rat s čvrsto utvrđenih i ukopanih položaja, zbog
čega su pomaci na crtama uglavnom bili ograničenog opsega. U studenome 1993. HVO je
pokrenuo operaciju „Buna“ s ciljem ovladavanja širim područjem Gornjega Vakufa te
spajanja s hrvatskim enklavama u srednjoj Bosni, ali na koncu nije bilo većeg uspjeha
Parasocial interactions and relationships in the digital age: digital celebrities and their audiences
No full textRad ne sadrži sažetak
System of the armed forces of the Independent State of Croatia
No full textNezavisna Država Hrvatska proglašena je 10. travnja 1941. godine. Stvorena je za vrijeme
Drugog svjetskog rata. Bila je pod velikim utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Njen osnutak je proglašen za vrijeme Travanjskog rata, odnosno agresije Sila Osovina na
Kraljevinu Jugoslaviju, što je na kraju rezultiralo njezinim raspadom. NDH je bila fašistička
totalitarna diktatura, u kojoj je sve bilo podređeno Poglavniku i ustaškom pokretu. Važnu ulogu
u vojno političkom svijetu NDH imao je sustav oružanih snaga, punim nazivom Hrvatske
oružane snage. Oružane snage Nezavisne Države Hrvatske bile su podijeljene na četiri
skupine: Ustaška vojnica, Oružništvo, Domobranstvo te razne poluvojničke postrojbe. Nakon
njihove reorganizacije 1944. godine Domobranstvo i Ustaška vojnica bile su spojene u
jednistvenu vojsku. Te snage su djelovale sve do poraza NDH 1945. godine. Glavni dio kadra
Hrvatskih oružanih snaga su bili Hrvati koji su ranije službovali u vojnim snagama Kraljevine
Jugoslavije, a i dio već starijih časnika koji su služili u vojsci Austro-Ugarske. Jedan dio časnika
su bili i pripadnici ustaškog pokreta koji su se bili pridružili Anti Paveliću u emigraciji.
Naoružanje i opremu je na početku osigurala Njemačka iz zaliha zaplijenjenog oružja poraženih
jugoslavenskih, čeških, poljskih i francuskih postrojbi. Dio HOS-a je činilo i Zrakoplovstvo
NDH, a Mornarica Nezavisne Države Hrvatske je bila mala i do kapitulacije Italije smjela je
imati jedino riječne brodove