Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Dynamic performance indicators at perceptual-motor test of divided attention and its age and sex dependence during childhood and adolescence
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti empirijsku utemeljenost četiri pokazatelja dinamike
funkcioniranja kognitivnog sustava podijeljene pažnje (PP) te istražiti njihovu dobnu i spolnu
određenost u razvojnom razdoblju od 8 do 17 godina: najbolja izvedba, najgora izvedba,
neoptimizirana izvedba i prosječna izvedba. Istraživanje je uključivalo individualna mjerenja
vremena reakcije 457 sudionika na dva testa računalno zasnovane baterije kognitivnih testova MID
KOGTESTER-1 (Test klasifikacije pojmova prema veličini i Test podijeljene pažnje). U svrhe
isključivanja djelovanja zdravstvenih čimbenika na rezultate mjerenja, sudionicima je preliminarno
procijenjeno zdravstveno stanje kao i dominantnost ruke. Korelacijskom analizom utvrđeno je kako
postoje značajne pozitivne korelacije između dinamičkih pokazatelja kod samog PRP-efekta ali i
kod njegove dvije sastavnice, koje variraju između srednje i visoke povezanosti, što upućuje na
povezane, ali zasebne konstrukte te ih je važno koristiti uz središnje vrijednosti vremena reakcije
u istraživanjima funkcioniranja kognitivnih sustava. Nadalje, analizom varijance utvrđeno je kako
sva četiri dinamička pokazatelja značajno opadaju s porastom razvojnih faza (definiranih teorijom
Demetrioua i suradnika), neovisno o spolu. S druge strane, utjecaj glavnog efekta spola nije
značajan kod četiri dinamička pokazatelja, neovisno o razvojnoj fazi. Interakcijski efekt razvojnih
faza i spola nije se pokazao statistički značajnim, odnosno djelovanje dobnih kategorija na PRP
mjeru PP, izraženu s četiri dinamička pokazatelja jednako kod djevojčica i dječaka. Gledano po
dobnim skupinama, spomenuti pad 4 dinamička pokazatelja je nelinearan, ovisno o spolu on je
intenzivniji do 13. godine, te nakon toga usporava i, u određenom stupnju, ovisi o pokazatelju
Celestial phaenomena in the poetry of Janus Pannonius
Ovaj se diplomski rad bavi pjesničkim upotrebama nebeskih pojava koje se nalaze u pjesničkim djelima istaknutog hrvatskog humanista Jana Panonija, a koje su po svojoj svrsi u njegovim pjesmama najučestalije. Pri analizi izdvojenih nebeskih pojava posebna je pozornost pridana njihovim astrološkim, ideološkim, političkim i mitološkim pozadinama, ali i književnim uzorima koji su utjecali na stvaranje stihova i svjetonazora Jana Panonija. Na samom početku rada dan je kratak pregled zajedničke povijesti astronomije i astrologije, kao i kratak pregled nebeskih pojava u književnosti do doba Jana Panonija. U dijelu rada koji slijedi iza tih dvaju kratkih pregleda iznosi se Panonijev život i njegova povezanost s osobama koje su u ono vrijeme bili utjecajnim astronomima i astrolozima ili samo ljubiteljima tih dviju disciplina. Nakon toga, slijedi analiza nebeskih pojava, koje su po svojoj svrsi u ovome radu podijeljene na pet kategorija. Prva kategorija donosi nebeske pojave upotrijebljene u svrhu pohvale, a nakon njih slijedi dio koji se bavi nebeskim pojavama pretežno astrološkog karaktera. Treća kategorija bavi se nebeskim pojavama pretežno mitološkog karaktera, dok se četvrta tiče nebeskih pojava koje se pojavljuju sa svrhom određivanja vremena. Peta, ujedno i posljednja kategorija, ukratko obrađuje nebeske pojave koje se spominju sa svrhom određivanja geografskog položaja
The phenomenon of loneliness among Croatian citizens during the COVID-19 pandemic
Cilj je ovoga rada bio istražiti odnos usamljenosti i epidemioloških mjera kod mlađe populacije građana RH u dobi od 18 do 35 godina tijekom pandemije novog koronavirusa SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19, te utvrditi korelaciju između usamljenosti, zadovoljstva životom i svakodnevnih interpersonalnih odnosa sudionika istraživanja. U istraživanju je primijenjen prigodni uzorak (N=200). Primijenjeni su Kratka verzija UCLA skale usamljenosti, Skala socijalne i emocionalne usamljenosti, Skala zadovoljstva životom, Skale stavova o epidemiološkim mjerama te Sociometrijski upitnik. Kroz statisičku obradu podataka smo radili deskriptivnu analizu postotaka i frekvencija, Pearsonov koeficijent korelacije te Kruskal Wallis H test. Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između socijalne i emocionalne usamljenosti i zadovoljstva životom, zatim između usamljenosti i osjećaja otuđenosti od epidemioloških mjera, te usamljenosti i slaganja s epidemiološkim mjerama. Potvrđena je i hipoteza da postoji stastistički značajna razlika između zadovoljstva životom i slaganja s epidemiološkim mjerama odnosno pridržavanje epidemioloških mjera. Na kraju, utvrdili smo da postoji statistički značajna razlika u usamljenosti mladih s obzirom na neka sociodemografska obilježja poput načina slušanja nastave ili načina rada
The echoes of an assassination in Sarajevo
Vijest o atentatu u Sarajevu na austro-ugarskog nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju Chotek, vojvotkinju od Hohenberga odjeknula je diljem Habsburške Monarhije i okolnih europskih zemalja. Atentat je, u dogovoru s drugim članovima tajne organizacije “Mlada Bosna” počinio Gavrilo Princip, 28. lipnja 1914. Cilj atentata bio je izraziti nezadovoljstvo zbog austrougarske vladavine te napraviti korak prema ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca u zajedničku državu. Rezultati istrage doveli su do tenzija između Srbije i Austro-Ugarske, što se dovelo do povoda za izbijanje Prvog svjetskog rata. S obzirom na veličinu i značenje ovog događaja, mnoge su novine poput Jutarnjeg lista, Narodnih novina, Pijemonta i Straže izvještavale o detaljima atentata i njegovim posljedicama. Rad analizira pojedinosti, pripreme i posljedice ovoga čina
Digital communication of football clubs
U središtu je ovoga diplomskog rada komunikacija nogometnih klubova u digitalnoj sferi putem različitih komunikacijskih kanala, koju smo promatrali s više stajališta. U teorijskom dijelu rada pozornost je bila usmjerena prema različitim elementima koji se očituju u komunikaciji sportskih klubova. U kontekstu komunikacije u sportu detaljnije smo obradili povijesnu povezanost sporta i medija te načine komunikacije u sportu, kako sportaša pojedinaca tako i sportskih organizacija u cijelosti. Istaknuli smo važnost vizualne komunikacije u sportu tako što smo u kontekstu sportskih organizacija definirali pojmove nužne za njeno shvaćanje. Uz to prikazali smo načine na koji se grafički dizajn te fotografija i video očituju u sportu. Obradili smo tema digitalne komunikacije tako što smo definirali pojam društvenih mreža i njihove uloge. Raspravili smo zašto su internetske stranice postale glavni digitalni komunikacijski kanali te smo objasnili uloge digitalnog marketinga i oglašavanja te online odnosa s javnošću. Istaknuli smo važnost angažmana publike u komunikaciji između navijača i sportskih organizacija te prikazali neke od načina na koje navijači pokušavaju komunicirati sa širom publikom. Na kraju teorijskog dijela analizirali smo nekoliko radova povezanih s digitalnim komuniciranjem u sportu.
Istraživačkim dijelom rada htjela se utvrditi zastupljenost korištenja digitalnih komunikacijskih kanala i vrsta sadržaja na njima te saznati koje su navike i preferencije publike s fokusom istraživanja na klubovima najjače engleske i hrvatske nogometne lige. Pokazalo se kako engleski klubovi više komuniciraju putem digitalnih kanala od hrvatskih. Takav rezultat je bio očekivan s obzirom na globalnu popularnost engleskih klubova. Oni se moraju obraćati demografski i socijalno puno različitijoj publici od publike kojoj se obraćaju hrvatski klubovi. Zbog toga se očekivalo da engleski klubovi koriste puno više vrsta sadržaja, međutim to se nije ispostavilo točnim, prvenstveno jer i hrvatski klubovi aktivno rade na iskorištavanja svih mogućnosti koje im pružaju digitalni kanali
Boškovićev kozmološki argument
U raspravi O duši i Bogu Ruđer Bošković iznio je specifičan kozmološki argument za Božje postojanje u formi zaključka iz niza determinirajućih uvjeta. Iako se tradicionalni kozmološki argument kao argument iz kontingentnosti svijeta na postojanje nužnoga bića obično tumači kao argument a posteriori, pokazuje se da je taj tip argumenta, osobito u Boškovićevoj formulaciji, u relevantnom smislu argument a priori. Apriornost Boškovićeva argumenta proizlazi iz načela uzročnosti i determinizma kao njegovih pretpostavaka a priori te iz njegova pojma svijeta kao apstraktnoga entiteta
The Cititizen of Tarsatica - Mate Suić about the birthplace of St. Jerome
Hrvatski povjesničar, arheolog i filolog Mate Suić (1915. – 2002.) objavio je 1986. godine u Radovima Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti opsežnu raspravu u kojoj donosi književno- povijesnu inventuru različitih teorija o ubikaciji antičkoga Stridona. Polazeći od Jeronimove tvrdnje „natus oppido Stridonis“ iz djela njegova djela De viris illustribus, Suić rekonstruira historijat toga problema i racionalizira odbacivanje takozvane „dalmatinske“ teze Frane Bulića, koja svoje korijene ima još u vremenu humanizma, smatrajući da je Stridon bio uključen u neku veću terirorijalnu cjelinu tj. civitas. Polazeći od najstarijih izvora, preko Tome Arhiđakona, recentnih studija, te uzimajući u obzir činjenice iz Jeronimova životopisa, Suić je sklon tezi da antički Stridon treba tražiti na perimetru antičke Akvileje, Konkordije i Emone, odnosno na području Kvarnera, a najizglednije je da je to područje antičke Tarsatike (današnjega Trsata). Na tomu tragu, autor ovoga članka analizira izvore i pozicije Mate Suića u odnosu na druge teorije o mjestu rođenja svetoga Jeronima
She awakens: on the girls and girlhood from historical and conetmoporary perspectives
U radu se analizira semantička i imagološka intermedijalna translacija u stripu Igora Kordeja Ona se budi, objavljenom 1981. u jugoslavenskom (beogradskom) glazbenom magazinu Džuboks. Kordej, jedan od najvažnijih hrvatskih stripskih autora, iste je godine u Džuboksu objavio pet stripova nastalih na predlošcima hitova jugoslavenskih novovalnih rock bendova. Središnji je motiv pjesme Ona se budi, hita beogradskog benda Šarlo Akrobata s antologijskog albuma Paket aranžman (1981) i jedne od najpopularnijih i najvažnijih pjesama iz perioda jugoslavenskog novoga vala, upravo djevojaštvo („ona puni osamnaest godina u junu“), koje u Kordejevoj stripskoj adaptaciji doživljava semantičku i imagološku transgresiju kroz koju se djevojaštvo prezentira kao izrazito seksualno vulnerabilno te se značenjski impetus seli s djevojačkog subjekta artikuliranog u tekstu pjesme na tzv. muški pogled (male gaze ; termin Laure Mulvey) kojim se prezentira djevojaštvo unutar popularne kulture
Sociology of Alcohol Consumption – In Search of a Theory
Alcohol consumption takes place in society and because of society. The “social” aspect of this phenomenon gives a meaning that manifests itself in the framework of interaction. This paper discusses basic problems of previous sociological approaches to alcohol consumption: (1) focus on a problem-oriented approach – drinking and alcoholism, (2) abstract empiricism of alcohol consumption, and (3) unclear theoretical background for a sociological approach to alcohol consumption. Focusing exclusively on alcoholism or excessive drinking neglects a number of social dimensions inherent in alcohol consumption. Therefore, when considering this phenomenon in sociological terms, clear theoretical-methodological starting points should be established in order to understand the social consumption of alcohol. The main objective of this paper was to provide a basic paradigmatic and epistemological framework for the development of a sociology of alcohol consumption. The paper starts from the assumption that two theoretical-methodological principles should be considered: methodological individualism and methodological situationism. Each of these approaches has certain advantages and disadvantages, but in further conceptualising the paradigmatic foundations of the sociology of alcohol consumption, the paper proposed a two-level approach, that is, a synthesis of methodological situationism and methodological individualism. However, this synthesis does not constitute a theory of the sociology of alcohol consumption, but a framework for a sociological approach to the phenomenon, as well as the possibility of overcoming the problems presented in the sociological analysis of this topic