Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Dialogue culture in Croatian society
No full textDevijantno ponašanje vidljivo je u različitim oblicima ponašanja, od onog najočitijeg (formalnog)
poput krađe, tučnjave, pa čak i ubojstva, do onog manje očitog (neformalnog) koje uključuje
jednostavno kršenje socijalnih normi i opće prihvaćenih pravila. U svakom slučaju, devijantnost je
općenito definirana kao odstupanje od uobičajenog ponašanja u određenoj društvenoj zajednici.
Neki oblici devijantnosti u današnjem društvu jedva su i primjetni, odnosno ljudi takvo ponašanje
prihvaćaju kao svakodnevno i normalno, iako je ono samo po sebi loše te ostavlja negativne
posljedice. Kao primjer takvog neprimjetnog devijantnog ponašanja jest eristička dijalektika,
odnosno vještina prepiranja i raspravljanja kojom se najčešće koriste javne osobe, većinom
političari, u svrhu argumentiranja i opravdavanja svojih ciljeva i stavova bez obzira na njihovu
istinitost. Dakle, kultura rasprave u javnom životu se svodi isključivo na to da se bude u pravu i da
se donekle izmanipulira publika kako bi povjerovala javnoj osobi da je upravo ono što ona tvrdi
točno. U ovom seminaru najprije ću pobliže definirati i objasniti sam pojam eristike koju definira
njemački filozof Arthur Schopenhauer i kojom se služe današnji političari u svrhu nametanja i
ostvarivanja vlastitih ciljeva. Zatim navodim neke od tehnika manipulacije koje će nam pomoći u
prepoznavanju trikova koje javne osobe koriste kako bi pridobili građane te ću navedene tehnike
primijeniti na par primjera rasprave u Republici Hrvatskoj
War in Mostar (1992 - 1994)
No full textU radu se prikazuju i analiziraju ratna zbivanja na području Mostara u razdoblju od 1992. do
1994. godine. Na početku rada objašnjava se društveno i političko stanje u Jugoslaviji i Mostaru
prije ratnih sukoba, kako bi se dobila šira slika o događajima koji su uslijedili. Zatim se opisuju
sukobi između HVO-a i JNA/VRS u Mostaru. Poseban naglasak se stavlja na operaciju Čagalj
i navode se posljedice ratnih događanja iz 1992. godine. Nakon toga se daje pregled uzroka
sukoba bivših saveznika Hrvata i Muslimana. Sukob u Mostaru između HVO-a i ABiH započeo
je u proljeće 1993. što je rezultiralo podjelom grada na dva dijela, a u tom je vremenu od velike
važnosti bila borba za kontrolu nad zgradom Vranice. Napadnim djelovanjem krajem lipnja i u
operaciji Neretva 93 ABiH je željela staviti cijeli Mostar pod svoju kontrolu, ali hrvatske snage
su to spriječile. Sukob s mnogobrojnim žrtvama nastavio se sve do 1994. kada je potpisano
primirje između Hrvata i Muslimana.The paper presents and analyzes the war events in the area of Mostar in the period from 1992
to 1994. At the beginning of the paper, I explain the social and political situation in Yugoslavia
and Mostar before the war, in order to get a broader picture of the events that followed. The
conflicts between the HVO and the JNA / VRS in Mostar are then described. Special emphasis
is placed on Operation Seagull (Čagalj) and the consequences of the 1992 war. After that I gave
an overview of the causes of the conflict between former Croat and Muslim allies. The conflict
in Mostar between the HVO and the ABiH began in the spring of 1993, resulting in the division
of the city into two parts. At that time the struggle for control of the Vranica building was of
great importance. Following the attack at the end of June and in Operation Neretva 93, the
ABiH wanted to bring the whole of Mostar under its control, but Croatian forces prevented this.
The conflict with many victims continued until 1994, when a truce was signed between Croats
and Muslims
A contribution to the sociological discussion of the stigmatization of treated alcoholics
No full textRad ne sadrži sažetak
Opinions and attitudes of recipients about the communication process in advertising
No full textRad ne sadrži sažetak
The Relationship between emotional intelligence, dark triad traits, self-esteem and attachment styles
No full textCilj ovog istraživanja bio je opisati odnos između emocionalne inteligencije, mračne trijade, samopoštovanja i stilova/dimenzija privrženosti partneru te predvidjeti pojedinu dimenziju privrženosti partneru temeljem emocionalne inteligencije, mračne trijade i samopoštovanja. U istraživanju su sudjelovala ukupno 292 sudionika iz Republike Hrvatske, od kojih je 65 (22,3%) bilo muškog spola, 226 (77,4%) ženskog spola, a 1 sudionik/ca se nije želio/ljela izjasniti. Bili su uključeni sudionici mlađe i srednje odrasle dobi, raspona godina od 20 do 59. Za operacionalizaciju i mjerenje konstrukata korišteni su Upitnik emocionalnih vještina i kompetentnosti (UEK – 15; Takšić, 2002), Kratki upitnik mračne trijade (Jones i Paulhus, 2014), Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965) i Modifikacija Brennanova Inventara iskustva u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003). Prikupljanje podataka provodilo se online putem anketnog obrasca koji je distribuiran putem grupnih, fakultetskih adresa elektroničke pošte i društvenih mreža.
Rezultati su pokazali da su dimenzije privrženosti partneru anksioznost i izbjegavanje negativno povezane s emocionalnom inteligencijom i samopoštovanjem. Utvrđeno je i da su dimenzije privrženosti partneru anksioznost i izbjegavanje pozitivno povezane s osobinama mračne trijade makijavelizmom i psihopatiju te da nisu povezane s narcizmom. Nadalje, osobine mračne trijade psihopatija i makijavelizam bile su negativno povezane sa samopoštovanjem i emocionalnom inteligencijom. Osobina mračne trijade narcizam bila je pozitivno povezana sa samopoštovanjem i emocionalnom inteligencijom. Emocionalna inteligencija je pokazala pozitivnu povezanost sa samopoštovanjem. Dodatno su, mimo problema istraživanja, ispitane i korelacije dobi i spola sa varijablama ovog istraživanja. Dob nije pokazala značajne korelacije ni s jednom od varijabli ovog istraživanja. Što se tiče spola, žene su imale nešto više izraženu EI, a muškarci makijavelizam, psihopatiju i izbjegavanje. Sa ostalim varijablama (narcizam, samopoštovanje, anksioznost) nije pronađena značajna korelacija.
Što se tiče predviđanja pojedinih dimenzija privrženosti partneru, utvrđeno je da je moguće predvidjeti dimenziju privrženosti partneru izbjegavanje temeljem emocionalne inteligencije, mračne trijade i samopoštovanja (i spola), a navedene varijable su objasnile 31,3% varijance izbjegavanja. Narcizam je se pokazao neznačajnim prediktorom, dok su svi ostali prediktori u modelu značajno pridonijeli predviđanju izbjegavanja. Također je utvrđeno je da je moguće predvidjeti dimenziju privrženosti partneru anksioznost temeljem emocionalne inteligencije, mračne trijade i samopoštovanja, a navedene varijable su objasnile 28,7% varijance anksioznosti. Jedini značajni prediktori anksioznosti bili su makijavelizam i samopoštovanje. Rezultati su većinski bili u skladu s prethodnim istraživanjima i hipotezama, a isti doprinose teorijskim spoznajama o ovim konstruktima koji su do sada manje istraživani u Republici Hrvatskoj
Perception of the life and the coexistance of young Romani and Croats in th earea of međimurje County
No full textRad ne sadrži sažetak
Occupational stress and burnout in teachers during the COVID-19 pandemic
No full textZbog COVID-19 pandemije došlo je do mnogobrojnih promjena u sustavu obrazovanja, poput
nastave na daljinu, fizičkog udaljavanja, korištenja maski i sl. Postavlja se pitanje kako su te
promjene utjecale na rad odgojno - obrazovnih djelatnika. Zato je cilj ovog istraživanja
ispitati koji su najčešći izvori nastavničkog stresa, u kojoj mjeri nastavnici doživljavaju stres,
je li prisutan sindrom izgaranja te koju ulogu u tome igraju strategije suočavanja sa stresom.
U ovom istraživanju sudjelovalo je 195 nastavnika, od kojih je 73% nastavnica i 27%
nastavnika. Prema radnom mjestu bili podijeljeni u 3 kategorije: osnovne škole (59%),
gimnazije (18%) i srednje strukovne škole (23%). U istraživanju su, uz pitanja o
sociodemografskim obilježjima nastavnika/ca (dob, spol) te nekim njihovim profesionalnim
obilježjima (vrsta škole i radni staž), korištena četiri mjerna instrumenta: Skala za mjerenje
izvora nastavničkog stresa, Skala psiholoških zahtjeva i kontrole posla, Oldenburški upitnik
sagorijevanja i Upitnik za ispitivanje strategija suočavanja sa stresom. Konačni upitnik
kreiran je u online obliku te se nastavnicima distribuirao putem e-maila i društvenih mreža.
Rezultati pokazuju da je kod nastavnika prisutna srednja razina izvora nastavničkog stresa, pri
čemu je najveći izvor nastavničkog stresa radno opterećenje. Osim toga, nastavnici najčešće
koriste emocijama usmjereno suočavanje - adaptivno i suočavanje usmjereno na problem, dok
se jedino strategija suočavanja izbjegavanjem pokazala kao dobar prediktor za obje
komponente radnog stresa i sindroma izgaranja. Također, dobiveno je da psihološki zahtjevi
posla i kontrola posla zajedno objašnjavaju 26.8% varijance otuđenosti i 35.7% varijance
iscrpljenosti, pri čemu su oba prediktora statistički značajna
Trust in the Media of Students at the University of Zagreb With Regard to Their Formal Education
No full textMediji u današnje doba imaju veliku ulogu u kreiranju mišljenja i ponašanja svojih
korisnika. Oni su postali neizostavan dio svakodnevne rutine, bilo za informiranje,
zabavu, opuštanje ili rad. Stoga, medijsko obrazovanje ima veliku ulogu u povjerenju
korisnika u medije. Iako mediji imaju puno pozitivnih strana, često se spominju i
negativne. S obzirom na navedeno cilj ovog rada je istražiti razlike u povjerenju u medije
s obzirom na formalno obrazovanje studenata Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je
provedeno na uzorku 106 studenata Sveučilišta u Zagrebu, a korišten je kvotni uzorak te
su studenti podijeljeni u dvije skupine (kvote). Istraživanje je provedeno kvantitativnom
metodom – anketom, koja se provodila na društvenoj mreži Facebook. Osnovni
istraživački nalazi su da studenti novinarstva i komunikologije imaju niže povjerenje u
medije od studenata drugih studijskih programa, godina studija također negativno utječe
na povjerenje u medije, nadalje, da se studenti novinarstva i komunikologije više
informiraju preko internetskih portala i informativnih emisija na TV-u te da imaju niže
povjerenje u pravosudni sustav, policiju i političke stranke