Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Parents and a digital footprint of posting their children on social media
No full textRad ne sadrži sažetak
Predictor role of stress resilience, mental health and social support on life satisfaction
No full textPandemija COVID-19 utjecala je na razne aspekte života ljudi, kao što su narušeno mentalno zdravlje, ograničenje socijalnih kontakata, te osjećaji straha i nesigurnosti koji mogu dovesti do stresa i narušenja kvalitete života. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati prediktornu ulogu subjektivne procjene utjecaja COVID – 19, otpornosti na stres, samoprocjene mentalnog zdravlja i socijalne podrške na zadovoljstvo životom, kao i opisati povezanosti subjektivne procjene utjecaja pandemije COVID – 19, otpornosti na stres, socijalne podrške, mentalnog zdravlja i zadovoljstva životom. Istraživanje je provedeno putem online upitnika (Google obrasci) u periodu od 01. kolovoza do 1. rujna 2021. godine, a u istraživanju je sudjelovalo 444 sudionika, od čega 377 ženskog spola (85%) i 67 muškog spola (15%). Korišteni instrumenti su; Upitnik o socio-demografskim karakteristikama i Upitnik o subjektivnoj procjeni utjecaja COVID-19 pandemije konstruirani samo za potrebe ovog istraživanja, Kratka skala otpornosti, Kratki upitnik mentalnog zdravlja, Skala socijalne podrške i Skala zadovoljstva životom. Procijenjen utjecaj pandemije statistički značajno negativno korelira sa svim varijablama. Navedeno znači da sudionici na koje je pandemija utjecala u manjoj mjeri pokazuju višu razinu otpornosti na stres, bolje mentalno zdravlje, višu razinu socijalne podrške i veće zadovoljstvo životom. Varijable otpornosti na stres, mentalnog zdravlja, socijalne podrške i zadovoljstva životom su u pozitivnim korelacijama.
Rezultati regresijske analize ukazuju da su značajni prediktori socijalna podrška, otpornost na stres i mentalno zdravlje, te da mogu objasniti 58% varijance zadovoljstva životom. Rezultati ovog istraživanja mogu doprinijeti radu psihologa i ostalih stručnjaka prilikom izrade programa i planiranja pristupa u situacijama narušene kvalitete života, kao i u svrhu daljnjih istraživanja
Influence of American Culture on Europe During the Second Half of Twentieth Century
No full textSjedinjene Američke Države, kao najsnažnija vojno-političko-ekonomska svjetska sila dvadesetog stoljeća, nedvojbeno su imale neizmjeran utjecaj na gospodarstva i politiku većeg dijela svijeta kroz cijelo dvadeseto stoljeće pa sve do danas. A u kojem su obujmu i na koje načine imale utjecaj na kulturu europskih država i naroda, nakon kraja drugog svjetskog rata pa do kraja stoljeća, pokušati će se pokazati ovim radom. Ovaj rad, kroz interdisciplinarni pristup sa srodnim područjima poput filozofije, sociologije, politike pa čak i onim manje srodnima, poput biokemije, ponudit će opis procesa kojima je američka kultura utjecala na razne europske kulture, a uz to će dati opis i karakterizaciju same američke kulture, i to uz pomoć viđenja autora koji su je proučavali, te će se zaključno pokušati evaluirati utjecaj te kulture na Europu u drugoj polovici dvadesetog stoljeća
Perception of he influence of sitcoms on moral values of viewers
No full textSitcomi su humoristične serije popularne već dugi niz godina. Iako zabavljaju raznovrsnu publiku i vrlo su zastupljene na našem televizijskom programu i streaming platformama poput Netflixa ili HBO-a, ne postoji puno opširnih istraživanja o njihovim elementima i utjecaju koji imaju na publiku, posebice gledano na nacionalnoj razini. Kako je ipak poznato da medijski sadržaj utječe na publiku, cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj sitcoma, kao jednog od najpopularnijih i najdugovječnijih televizijskih žanrova, na gledatelje. Točnije, ovim radom ispitivala se povezanost percepcije gledatelja o prevladavajućim moralnim vrijednostima u preferiranim sitcomima s percepcijom vlastitih moralnih vrijednosti. Televizija, kao jedan od medija koji se vrlo brzo razvija i prilagođava društvenom kontekstu, svakako može imati utjecaj na mišljenja i stavove gledatelja, posebice u mlađoj dobi, zbog čega je glavna pretpostavka ovog rada da sitcomi, kao vrlo popularan, zanimljiv i zabavan televizijski žanr, mogu utjecati na moralne vrijednosti gledatelja. Rezultati dobiveni anketom provedenom na uzorku od 105 ispitanika u dobi od osamnaest do trideset i tri godine pokazali su da su percepcija moralnih vrijednosti u sitcomima i percepcija vlastitih moralnih vrijednosti gledatelja povezane i da su gledatelji svjesni stereotipa zastupljenih u sitcomima, ali ne nužno i njihovog utjecaja
Body-esteem: The influence of media, neuroticism, fear of appearance evaluation and self-esteem
No full textZapadno društvo sve više ističe tjelesni izgled kao važnu sastavnicu svakodnevnog života (Tiggemann, 2004). Ideali prihvatljivog tjelesnog izgleda postaju stroži i nedostižniji velikom djelu populacije, a odstupanje od tih ideala može dovesti do ozbiljnih posljedica u socijalnom i zdravstvenom životu pojedinaca (Pokrajac-Bulian i sur., 2004; Levine i Piran, 2004; Radovanović i Glavak, 2003). Radi boljeg razumijevanja međuodnosa sastavnica koje određuju zadovoljstvo tijelom, provedeno je online istraživanje usmjereno na ispitivanje odnosa zadovoljstva tijelom s utjecajem medija, neuroticizmom, strahom od evaluacije tjelesnog izgleda i samopoštovanjem. 117 studenata i 493 studentica u Republici Hrvatskoj je ispunilo sociodemografski upitnik, Ljestvicu zadovoljstva tijelom za adolescente i odrasle (Mendelson i sur., 2001), ljestvicu Utjecaj medija (McCabe i Ricciardelli, 2001), Ljestvicu neuroticizma (Goldberg i sur., 2006), Ljestvicu straha od negativne evaluacije fizičkog izgleda (Lundgren i sur., 2004) te Rosenbergovu ljestvicu samopoštovanja (Rosenberg, 1965; prema Bezinović, 1988). Temeljem provedenih analiza utvrđeno je postojanje statistički značajnih rodnih razlika, pri čemu su studenti zadovoljniji svojim tijelom od studentica, imaju veću razinu samopoštovanja te osjećaju snažniji utjecaj medija na povećanje tjelesne težine. S druge strane, studentice osjećaju snažniji utjecaj medija na mršavljenje i povećanje mišićavosti, osjećaju veći strah od negativne evaluacije tjelesnog izgleda te izvješćuju o većoj razini neuroticizma. Nadalje, na cijelom uzorku su utvrđene značajne i pozitivne povezanosti zadovoljstva tijelom sa samopoštovanjem i utjecajem medija na povećanje tjelesne težine, dok je zadovoljstvo tijelom sa strahom od negativne evaluacije tjelesnog izgleda, razinom neuroticizma, utjecajem medija na povećanje mišićavosti i mršavljenje bilo značajno i negativno povezano. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazuju da je na temelju različitih aspekta utjecaja medija, neuroticizma, straha od negativne evaluacije tjelesnog izgleda i samopoštovanja, moguće objasniti 54,2% ukupne varijance zadovoljstva tijelom. Sa znanstvenog aspekta, dobiveni rezultati omogućuju bolje razumijevanje odrednica zadovoljstva tijelom, a imaju i praktičan doprinos u vidu osmišljavanja specifičnih intervencijskih programa usmjerenih na jačanje zadovoljstva tijelom i njegovih odrednica
Camp Grgur: selected memories of convicts
No full textCilj je ovoga rada prikazati djelovanje logora na otoku Sveti Grgur u razdoblju zatvaranja “hrvatskih nacionalista” od kraja 1950-ih do sredine 1960-ih godina. Kronološkim prikazom najvažnijih političkih čimbenika od Nezavisne države Hrvatske (NDH) pa sve do drugog jugoslavensko-sovjetskog sukoba i režimske represije nad mladim Hrvatima objašnjava se kako je logor Grgur u drugoj polovici 1950-ih godina nastao kao posljedica sukoba s dvjema suprotnim strujama u jednopartijskom sustavu – prohrvatskom i prostaljinističkom. Kroz glavne segmente uhićenja i istrage kojoj je bila podvrgnuta desna opozicija daje se uvid u represivni aparat koji je bio usmjeren na otkrivanje što više proturežimskih elemenata ignorirajući pritom stvarnu krivnju optuženika što je na kraju rezultiralo i kaznom u trajanju od dvije godine u posebnoj ustanovi, tj. logoru na Svetom Grguru. Svjedočanstvima bivših logoraša i dosjea koje su o njima vodile represivne službe otkriva se kako su kažnjenici u logoru bili izvrgnuti psihičkom i fizičkom zlostavljanju kako bi ih se pretvorilo u poslušne građane monolitnog komunističkog sustava. Istekom kazne negativne posljedice robijanja već bivši kažnjenici osjećali su i dalje. Bivši logoraši bili su i dalje na “slobodi” robijaši koji su bili obilježeni i marginalizirani kako bi ih se prisililo na pokoravanje vladajućoj garnituri, ali i podsjetilo na posljedice drugačijeg razmišljanja
The role of digital platforms in music production management
No full textGlazba je jedan od najčudesnijih načina izražavanja ljudskog bića budući da uspijeva
odmah prenijeti različite osjećaje koje drugi oblici umjetnosti možda ne mogu. Kao takva,
složen je sustav zvukova, melodija i ritmova koje je čovjek otkrivao i razrađivao da bi
dobio beskonačnost različitih mogućnosti. Glazba ima veliku važnost za čovjeka jer mu
omogućuje izražavanje strahova, radosti i ostalih vrlo dubokih osjećaja. Omogućuje nam
da kanaliziramo i izrazimo osjećaje, ali u isto vrijeme te osjećaje ublažava ili povećava,
ovisno o slučaju. Procesom digitalizacije glazbe došlo je do evolucije glazbenih softvera,
ali i samog pristupa glazbi, što je rezultiralo drastičnom promjenom u navikama njezinog
slušanja, tj. produkcije, u odnosu na vrijeme popularnosti tradicionalnih medija. Pojavom
digitalnih platformi za slušanje glazbe drastično se promijenio i način monetizacije glazbe;
te se nanovo rasporedila podjela prihoda unutar glazbene industrije i svih njenih aktera.
Internet i digitalne platforme slušateljima su omogućili brz, praktičan i neograničen
pristup ogromnoj količini glazbenog sadržaja, što za sobom povlači nužnost prilagodbe
svih procesa vezanih uz njegovu produkciju, ali i marketing, tj. način komunikacije
umjetnika prema publici i povratnim informacijama od publike prema umjetnicima. Sve
te promjene odrazile su se, i dalje se odražavaju na ekonomiju i društvo u cjelini. Naime,
s pojavom interneta i digitalnih platformi, pokušao se riješiti problem piratstva u
glazbenoj sferi, gdje se više ne bi ostavljalo prostora za neautorizirano korištenje
glazbenog sadržaja. Upravo se ovim temama bavi istraživanje ovog diplomskog rada –
anketnim istraživanjem provedenim na 132 ispitanika, ispitane su navike slušanja glazbe
u Hrvatskoj te opća razina upoznatosti s digitalnim platformama isto kao i stavovi o
piratskom djelovanju i mišljenju o tome koliko je moguće koncerte uživo zamijeniti
onima online
Patterns of paid work of students' of Faculty of Croatian Studies
No full textCilj ovog rada je istražiti koliko vremena studenti Fakulteta hrvatskih studija provode radeći komercijalne poslove, iz kojih razloga rade, u kojim gospodarskim sektorima i koliko dugo rade. Također, cilj je istražiti stavove studenata o plaćenom radu za vrijeme studija, s naglaskom na mogućnosti balansiranja plaćenog rada i studiranja. Planirano je u anketu uključiti ukupno 200 studenata preddiplomske i diplomske razine studija. Istraživanje je provedeno metodom ankete putem online upitnika. Podaci prikupljeni na prigodnom uzorku studenata Fakulteta hrvatskih studija te je namjera bila da studenti budu različite dobi, spola, razine studija i mjesta stanovanja. Rezultati, koji su prikupljani mjesec dana, pokazali su da studenti većinu svog vremena provedu radeći studentski posao, ponajprije da bi stekli financijsku sigurnost i neovisnot te iskustvo. Većina ispitanika posao obavlja po nekoliko mjeseci te se pokazalo da najčešće obavljaju poslove u trgovini i prodaji ili administrativne poslove