Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
History of Defaming Integrative Bioethics
No full textAutor se u radu bavi poviješću pokušaja difamacijâ integrativne bioetike od grupe hrvatskih filozofa te uzgrednim medijskim istupima, u kojima je tendencija bila kleveta toga višegodišnjega istraživačkoga koncepta zagrebačke bioetičke škole. Uvodno se donosi povijesni pregled osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih rezultata integrativne bioetike u hrvatskomu i europskomu kontekstu. Potom slijedi raščlamba konteksta difamiranja integrativne bioetike i aktera difamacije, odjelito u „znanstvenomu“ i medijskomu sadržaju. U zaključku tumači se pokušaj kompromitacije i profanacije integrativne bioetike kao dio fenomena destrolucije, teorije postkomunističkoga kaosa te produkcije patvorenoga jala
The Risk (COVID–19) Society — Between Instrumental and Axiological Rationality
No full textCOVID–19 pandemija prouzročila je sveobuhvatne promjene socijalnoga, ali i socijetalnoga života uzrokujući “globalni eksperiment prekida”. U potrazi za elementima onoga društvenoga u doba COVID–19 pandemije svakako valja krenuti od onih fenomena koji su temelj za uspostavu racionalnosti. Naš rad kao okosnicu realnosti u doba COVID–19 pandemije uzima fenomen rizika, medikalizacije društva te aksiološke i instrumentalne racionalnosti. Kako bismo ispitali navedene fenomene, proveli smo empirijsko istraživanje u kojem je sudjelovalo 185 sudionika. Ispitivali smo razne stavove sudionika prema COVID–19 pandemiji i cijepljenju te njihovu povezanost s dimenzijom religioznosti, posljedice COVID–19 pandemije na psihički život sudionika te zaštitne čimbenike koji pomažu u nošenju s tim posljedicama. Rezultati indiciraju da su stavovi polarizirani. Religioznost nije statistički značajno povezana s raznim stavovima o pandemiji i cijepljenju, ali je značajno povezana sa statusom cijepljenosti, sugerirajući da su religioznije osobe sklonije aksiološkoj racionalnosti. Većina je sudionika zbog pandemije proživjela razne negativne posljedice, u najvećoj mjeri socijalnu izolaciju, povećan stres i smanjenu kvalitetu života. Religiozne osobe izvještavaju o većoj duhovnosti, religioznosti, češćoj molitvi i češćim odlascima u bogomolju, što za njih predstavlja i zaštitne čimbenike u nošenju s negativnim posljedicama
Gender constructs in the world of film
No full textRod kao društvena struktura koja određuje nečiji identitet u sebi krije različite komponente, između ostalih i rodne dimenzije. Rodne dimenzije su pojmovi koji se u kolokvijalnom govoru često koriste kao pridjevi kojima se opisuju razlike između muškog i ženskog roda. Prema tradicionalnom aspektu sve muževno podrazumijeva usredotočenost, uspjeh, snagu i manjak emocija, dok ženstveno opisuje blagost, plahost, osjećajnost i ovisnost o muškarcu. Tradicionalni aspekt je trajniji od suvremenog te su zato njegova načela usađena u misao javnosti. Zbog ovakve podjele dolazi do polarizacije rodova pri čemu se ne-binarni rodovi zanemaruju. Podjelom nastaju predrasude koji zbog svoje trajnosti i društvene usvojenosti postaju stereotipi. Stereotipne dimenzije rodova se kasnije potkrjepljuju primjerima iz svijeta filma. Film kao masovni mediji svoj sadržaj oblikuje prema trima razinama – proizvođača, proizvoda i publike. Svaka razina analizira se u različitoj sferi – rodna zaposlenost (razina proizvođača), okarakteriziranost likova (razina proizvoda) i rodom određeni sadržaj (razina publike). Sfere su potkrijepljene primjerima filmova iz filmske kuće Marvel studios
The network society-system, reaches and effects of the dissemination of dissemination on a modern society
No full textOdnos suvremenoga društva i medija promjenjiv je iz dana u dan. Mediji sve više manipuliraju
suvremenim društvom te na taj način kreiraju isto baš onako kako oni žele da izgleda. Širenjem
lažnih informacija tj. dezinformacija pojedinci društva ne stvaraju vlastitu sliku i mišljenje već
iste uzimaju od medija. Društvene mreže koje su danas najznačajniji oblik medija plasiraju
iskrivljenu sliku današnjice. Obzirom da su konzumenti društvenih mreža ponajviše mladi ta
slika najviše utječe na njihove stavove i mišljenja.
Kroz poglavlja ovoga rada objašnjeni su početci, ali i sadašnjica odnosa masovnih medija i
suvremenoga društva. Pojašnjeni su i svi utjecaji i čimbenici istih te je provedeno i kratko
istraživanje u kojemu su svoje stavove iznijela tri člana suvremenoga društva koja su različite
dobi
Some indicators of student's subjective well-being
No full textVeć je poznato da gubitak doma i preseljenje pojedincima teško padaju te ih često prate
osjećaji bespomoćnosti i izgubljenosti, no navedeno se još uvijek nedovoljno spominje u
kontekstu studentske populacije kao što se i među studentima rijetko čuje da im je teško u novoj
sredini ili da su imali poteškoće u prilagodbi na istu. Nastavno na to, cilj je ovog istraživanja
bio predvidjeti sastavnice subjektivne dobrobiti (globalno i situacijsko zadovoljstvo životom)
studenata koji su se zbog fakulteta doselili u Zagreb na temelju emocionalne inteligencije,
nedostajanja doma te privrženosti mjestu življenja te utvrditi odnos između navedenog. Uz
spomenuto, istraženo je postoje li razlike u razinama nedostajanju doma te privrženosti prema
Zagrebu između studenata preddiplomskih i diplomskih studija. U istraživanju je sudjelovalo
156 studentica i studenata (120 djevojaka) Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi 22 godine pri
čemu najmlađi sudionik ima 18, a najstariji 33 godine. U trenutku ispunjavanja upitnika,
preddiplomski studij pohađalo je oko 57% sudionika, a diplomski njih 43%. Istraživanje je
provedeno online upitnikom koji se dijelio putem društvenih mreža, a sastojao se od
sociodemografskih pitanja te Skale zadovoljstva životom (Penezić, 2002), Upitnika
emocionalne kompetentnosti – UEK-45 (Takšić, 2002), Utrecht skale nedostajanja doma
(Stroebe, Van Vliet, Hewstone i Willis, 2002) te Skale privrženosti mjestu življenja (Hernandez,
Hidalgo, Salazar-Laplace i Hess, 2007). U istraživanju su se značajnim istaknule povezanosti
između uključenih varijabli pri čemu su najviše pozitivno povezane razine emocionalne
inteligencije i subjektivne dobrobiti, dok su negativne korelacije zabilježene između razina
nedostajanja doma, privrženosti mjestu življenja i subjektivne dobrobiti. Također je utvrđeno
da emocionalna inteligencija, nedostajanje doma i privrženost mjestu življenja objašnjavaju
63% globalnog zadovoljstva životom te 43% situacijskog zadovoljstva životom. Dodatno je
pokazano da studentima preddiplomskih razina studija dom nedostaje više od onih na
diplomskom studija što nije utvrđeno za privrženost mjestu življenja.It is already known that home loss and relocation are difficult for individuals and are
often accompanied by feelings of helplessness and loss, but this is still insufficiently mentioned
in the context of the student population. In addition, the aim of this study was to predict the
components of subjective well-being (global and situational life satisfaction) of students who
moved to Zagreb to study based on emotional intelligence, homesickness and place attachment.
Another purpose of the study was to determine the differences in the level of homesickness and
attachment to Zagreb between undergraduate and graduate students. Participants were 156
students (120 female) from the University of Zagreb, on average 22 years old. The youngest
participate was 18 and the oldest was 33 years old. At the time of study, 57% of participants
were undergraduate and 43% were graduate. The study was conducted by an online
questionnaire including: sociodemographic questions, Life Satisfaction Scale (Penezić, 2002),
Emotional Competence Questionnaire – UEK-45 (Takšić, 2002), Utrecht Homesickness Scale
(Stroebe, Van Vliet, Hewstone & Willis, 2002) and The Place Attachment Scale (Hernandez,
Hidalgo, Salazar-Laplace & Hess, 2007). The study highlighted significant correlations
between the included variables, with the most positively related levels of emotional intelligence
and subjective well-being, while negative correlations were noted between the levels of
homesickness, place attachment and subjective well-being. It is also showed that emotional
intelligence, homesickness and place attachment account for 63% of global life satisfaction and
43% of situational life satisfaction. Furthermore, results determined statistical significance in
levels of homesickness between undergraduate and graduate students. The same was not found
regarding place attachment
Political and military relations in western Slavonia 1991-1995
No full textNakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i proglašenja
samostalnosti Republike Hrvatske, na njezinu su teritoriju jedinice Jugoslavenske
narodne armije i pobunjeno stanovništvo srpske nacionalnosti započeli oružanu pobunu i
agresiju, koja se ubrzo proširila i u zapadnu Slavoniju. Nakon što su u ljeto i jesen 1991.
pobunjeni Srbi uz pomoć jedinica JNA okupirali dijelove zapadne Slavonije, hrvatske su
snage u zimu 1991. trima operacijama oslobodile velike dijelove okupiranih područja
zapadne Slavonije. Potpisivanjem Sarajevskoga primirja 3. siječnja 1992. dogovoreno je
primirje i dolazak mirovnih snaga UN-a. Početkom 1995. uslijedila je vojno-redarstvena
operacija hrvatskih snaga „Bljesak“ kojom je oslobođen ostatak okupiranih područja u
zapadnoj Slavoniji i okončan ratAfter the disintegration of Socialist Federal Republic of Yugoslavia and
declaration of Croatian independence, on its territory began an armed rebellion and
aggression lead by local insurgent Serbs and Yugoslav People's Army, which soon spread
to western Slavonia. After insurgent Serbs and the Yugoslav People's Army occupied
parts of western Slavonia in summer and autumn of 1991, Croatian forces performed
series of counteroffensives, liberating large areas of occupied territory. The Sarajevo
Ceasefire defined truce and the arrival of United Nations Protection Forces. In 1995
Croatian forces began a military-police operation „Flash“ during which the entire area of
western Slavonia was liberated, and the war ende
The relationship between self-esteem, materialism and status consumption
No full textCilj ovog rada bio je ispitati povezanost statusne potrošnje s materijalizmom, samopoštovanjem, sklonosti socijalnoj usporedbi te anksioznom i izbjegavajućom privrženosti. Sekundarni cilj bio je objasniti varijancu statusne potrošnje i identificirati najsnažnije prediktore te provjeriti uvjerljivost modela o medijacijskog ulozi materijalizma u odnosu anksioznog i izbjegavajućeg stila privrženosti i statusne potrošnje. U istraživanju su sudjelovala ukupno 303 sudionika iz Republike Hrvatske, od kojih je 51 (16,8%) bilo muškog i 252 (83,2%) ženskog spola. Istraživački uzorak obuhvaća sudionike mlađe odrasle dobi, starih od 20 do 40 godina. U istraživanju su korišteni sljedeći mjerni instrumenti: Skala statusne potrošnje (Eastman, Goldsmith i Flynn, 1999), Kratka verzija skale materijalizma (Richins, 2004), Rosenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg, 1965), Skala sklonosti socijalnoj usporedbi (Ćubela Adorić i Penezić, 2002) i Modificirani Brennanov Inventar iskustva u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003). Istraživanje je provedeno metodom internetskog testiranja, čija poveznica je proslijeđena putem društvenih mreža. Rezultati istraživanja ukazuju kako je statusna potrošnja značajno pozitivno povezana s materijalizmom i značajno negativno sa samopoštovanjem. Statusnu potrošnju je moguće predviđati na temelju materijalizma, koji je najsnažniji prediktor u modelu i samopoštovanja, dok sklonosti socijalnoj usporedbi djeluje supresorski u regresijskom modelu. Navedenim setom prediktora objašnjeno je 23% varijance statusne potrošnje. S obzirom na izostanak povezanosti između stilova privrženosti i statusne potrošnje, nije bilo potrebe ni opravdanja za provedbom medijacijske analize
Perception of the Influence of Greenwashing on the reputation of the Organization
No full textDruštveno odgovorno poslovanje odnosi se na aktivnosti organizacija koje su izvan propisanih zakona, a kojima organizacije nastoje pozitivno utjecati na društvo, okoliš i interesne skupine. Nikad u povijesti javnost nije imala veće mogućnosti za utjecaj na rad organizacija. Društvene mreţe djeluju kao kanal za dvosmjernu komunikaciju na kojima javnost moţe jasno izraziti da od organizacija očekuje transparentnost te odgovorno poslovanje prema zajednici. Zbog pritiska javnosti i interesnih skupina, društveno odgovorno poslovanje postaje neizostavna praksa organizacija u modernom dobu. No to ipak ne sprječava brojne organizacije da pokušaju profitirati na „zelenom marketingu“. Naglasak ovog rada je na greenwashingu koji provode trgovački lanci u Hrvatskoj. Greenwashing, u ovom slučaju, odnosi se na praksu trgovačkih lanaca koji izdaju popust na kupnju umjesto da isplaćuju novac pri povratu ambalaţe. Trgovački lanci na taj način koriste zelenu praksu koja je zakonom odreĎena kako bi ostvarili profit. U istraţivačkom dijelu rada, metodom anketnog upitnika ispitali smo percepciju kupaca etički upitnoj praksi trgovačkih lanaca. Osnovni cilj istraţivanja je saznati utječe li, i ako da - na koji način, korištenje prakse greenwashinga na reputaciju trgovačkih lanaca. U istraţivanju je sudjelovalo 300 ispitanika, većinom ţene i osobe od 23 do 38 godina. Upitnik smo podijelili putem društvenih mreţa te je uzorak ispitanika prigodni, ne-probabilistički. Iz rezultata istraţivanja otkrili smo da ispitanici često koriste opciju povrata ambalaţe u trgovačkim lancima, većinom imaju pozitivno mišljenje o društveno odgovornom poslovanju trgovačkih lanaca, no da su podijeljena mišljenja oko prakse izdavanja popusta, odnosno uvjetovanja nove kupnje. Većina ispitanika smatra da bi saznanje o uvjetovanju nove kupnje utjecalo na njihovu odluku da ponove kupovinu u trgovačkom lancu koji provodi takvu praksu
The influence of the media on American public opinion regarding the Vietnam War
No full textSredišnja
tema ovog rada je utjecaj medija na američko javno mnijenje oko Vijetnamskog
rata. Rad se sastoji od teorijskih dijelova u kojima su predstavljeni pojmovi poput medija, funkcija
medija te vrsta medija te od predstavljanja Vijetnamskog rata. U radu će biti predstavljeno kako je
došlo do rata, koji je bio njegov povod te uzroci te u konačnici i tijek trajanja rata kao i konačni
ishod. Također, nakon što sve gore navedeno bude objašnjeno, analizirat će se načini na koje su
mediji imali utjecaj na formiranje stavova te na koji n ačin su utjecali na američko javno mnijenje
vezano uz Vijetnamski rat. Kako bi se posve razumjelo u radu će biti predstavljeni i brojni primjeri
na temelju kojih će se moći najbolje prikazati koliko je američka javnost tijekom rata, ali i poslije
njega, b ila pod utjecajem raznoraznih tema vezanih uz Vijetnamski rat.
Na
samom kraju rada dovesti će se zaključak u kojoj mjeri je američko javno mnijenje bilo
pod utjecaj em medija oko Vijetnamskog rata te dubinski intervju s američkim veteranom
Vijetnamskog rata
Characteristics of Romanticism in the epigrams of Rajmund Kunić
No full textU ovom radu prikazuje se povijesni i književni kontekst romantizma u stvaralaštvu Rajmunda Kunića na primjeru njegovih epigrama posvećenih Lidi. Objašnjava se društveno okruženje i kultura 18. stoljeća, odnosno doba u kojem je spomenuti pjesnik živio. Provodi se detaljna analiza Kunićevog epigramatskog stvaralaštva namijenjenog dami Mariji Pizzelli s ciljem prikaza romantičarskih elemenata koji se pojavljuju u tim epigramima. Iz djela se također izdvajaju antički motivi na temelju kojih se iskazuje utjecaj Katula, Ovidija, Tibula i Marcijala na pjesnika. Na kraju rada utvrđuje se u kolikoj mjeri epigrami Rajmunda Kunića posvećeni Mariji Pizzelli pripadaju razdoblju romantizma