Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Influence of social media trends on students' consumer habits
No full textTema ovog rada je utjecaj koji trendovi na društvenim mrežama imaju na potrošačke navike
studenata. Društvene mreže naša su svakodnevica i, u većoj ili manjoj mjeri, sadržaj koji pratimo
na njima utječe na naše odluke, posebice kupovne odluke. Posebnost društvenih mreža je njihova
brza i kontinuirana promjenjivost koja rezultira razvojem trendova. Cilj ovoga rada je istražiti u
kojoj mjeri sadržaj koji svakodnevno viđamo na društvenim mrežama oblikuje potrošačke navike
i saznati koja je veza, ako ona postoji, između dobi, spola te drugih obilježja studenata s načinom
na koji odlučuju potrošiti novac. Također, kroz istraživanje koje ćemo provesti u okviru ovog
diplomskog rada, utvrdit ćemo razinu znanja koju studenti imaju o društvenim mrežama,
digitalnom marketingu, oglašavanju na društvenim mrežama i influencer marketingu. Ovaj aspekt
istraživanja bitan je kako bismo razinu medijske pismenosti mogli povezati s načinima na koje
sadržaj društvenih mreža oblikuje potrošačke navike studenata. Istraživanje je provedeno pomoću
anketnog upitnika na uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u
Splitu. Podaci prikupljeni anketnim upitnikom su kvantitativni
Social media as an indispensable tool of strategic communication in cosmetic industry. Example of cosmetic brand FOREO
No full textInternet i razvoj tehnologije utjecali su na brzinu razmjene i dostupnost informacija. Kako bi u mnoštvu informacija poduzeća znala one najbitnije prenijeti publici strateški pristupaju komunikaciji. Strateška komunikacija uvelike im olakšava prijenos poruka, jača tržišnu poziciju i dodatno razvija ili osnažuje brend. Prilikom slaganja komunikacijske strategije poduzeća moraju voditi računa o ciljevima komunikacije, o ciljanoj publici, o ključnim porukama koje žele poslati te o komunikacijskim kanalima koje će pritom koristiti. Iako se tradicionalni kanali komunikacije i dalje svakodnevno koriste, sve više poduzeća odlučuje se na digitalne kanale komunikacije od kojih do izražaja najviše dolaze društvene mreže. Mnoga poduzeća i brendovi koriste ih u marketinške svrhe, točnije za komuniciranje svojih proizvoda i usluga korisnicima. Društvene mreže imaju veliku ulogu i u rastućoj popularnosti kozmetičke industrije jer su mjesto na kojem će brendovi prvo objaviti vijesti o novim proizvodima. Cilj ovoga rada je prikazati važnost korištenja društvenih mreža kao kanala strateške komunikacije za poduzeća u kozmetičkoj industriji. Kroz istraživanje provedeno na primjeru švedske firme FOREO, nastojat će se prikazati koliko su društvene mreže integrirane u današnje poslovanje poduzeća i koliko prednosti im donose u prodaji i svjesnosti o brendu i proizvodima
The bibliotherapeutic analysis of the meotional description of the freedom in the work "Veli Jože" by Vladimir Nazor
No full textEmocije su dio svakog ljudskog života, no često zaboravljamo na njihovu važnost. Svoje emocije možemo bolje razumjeti uz pomoć književnosti. U tome nam pomaže literarna biblioterapija čija je svrha interpretacija književnih djela i stjecanje uvida. U ovom radu koristile su se metode literarne biblioterapije kako bi se uočile i interpretirale emocije vezane uz motiv slobode u djelu Veli Jože, hrvatskog književnika Vladimira Nazora. Ključna metoda je MED ciklus koja nam pomaže uvidjeti povezanost između misli, emocija i događaja u pojedinom komunikacijskom događaju iz djela. Uz pomoć MED ciklusa i sustavne interpretacije zaključili smo da se svih šest temeljnih emocija vezuje uz motiv slobode, ali da je pritom najzastupljenija emocija radost. Ostale emocije kao što su srdžba, strah, iznenađenje, tuga i gađenje doživljavaju se tijekom postupka ostvarivanja slobode ili kada je pojedincu sloboda ugrožena. Glavni lik djela, div Jože, iskazuje najviše emocija u interpretiranim citatima i kod njega također dominira emocija radost
Longitudinal monitoring of changes in psychosocial predictors of longevity in the elderly
No full textCilj rada bio je provjeriti stanje i povezanost među između: starije dobi, funkcionalne sposobnosti, ukupne samoprocjene zdravlja, kognitivne sposobnosti, socijalne participacije, depresivnosti i zadovoljstva životom te promjene u tim varijablama tijekom vremena (od 2008. do 2016. godine) kod istih sudionika, provjeriti razliku u dužini života ispitanih starijih osoba s obzirom na spol, bračni status i razinu obrazovanja te utvrditi doprinos navedenih varijabli od interesa ispitanih 2008. godine te promjenu u navedenim varijablama tijekom vremena (od 2008. do 2016. godine), na dužinu života ispitanih starijih osoba. Podaci su prikupljani u dva vremena mjerenja, 2008. i 2016. godine, strukturiranim intervjuom te je 2022. godine, za potrebe ovog rada prikupljen je i podatak o životnom statusu sudionika. Sudionici su korisnici 11 domova za starije osobe u Gradu Zagrebu, koji su do 2022. godine preminuli (N = 443, 305 žena i 138 muškaraca, dobi od 57 do 96 godina, pokretni, bez dijagnoze demencije). Rezultati mjerenja provedenog 2008. godine pokazuju da su promatrane sposobnosti i stanja sudionika u prosjeku bili uredni te su u prosjeku doživjeli oko 85 godina. Dužina života sudionika se razlikuje s obzirom na sociodemografske varijable, na način da su žene, osobe koje nisu u braku te oni koji su završili visoku školu ili fakultet, živjeli značajno duže. Nadalje, pronađena je statistički značajna pozitivna povezanost (umjerena i niska) između dužine života, socijalne participacije, samoprocjene zdravlja i funkcionalne sposobnosti. Nađena je i povezanost između preostalih varijabli u istraživanju, primjerice negativna korelacija između depresivnosti i kognitivnih sposobnosti, socijalne participacije, ukupne samoprocjene zdravlja, funkcionalne sposobnosti i zadovoljstva životom te pozitivna povezanost između ukupne samoprocjene zdravlja i funkcionalne sposobnosti. Značajnim prediktorima dužeg života ispitanih sudionika (2008. godine) su se pokazali: starija dob, bolja funkcionalna sposobnost, bolja kognitivna sposobnost i veća socijalna participacija, a taj model je objasnio 73,7% varijance dužine života. Kad su u pitanju varijable promjene (od 2008. do 2016. godine), značajnim prediktorima za dužinu života su se pokazali: starija dob, promjena u socijalnoj participaciji (pad) i promjena u ukupnoj samoprocjeni zdravlja (pad). Navedenim modelom se može objasniti 90,7% varijance dužine života sudionika. Dob je najsnažniji prediktor dužine života u oba mjerenja te su značajni i psihosocijalni prediktori, ali i promjena u nekima od njih. Sve navedeno upućuje na važnost longitudinalnih studija te praćenja promjena u sposobnostima kod starijih osoba, u svrhu podizanja kvalitete i dužine njihova života
Analysis of the Agents of Political Socilalization of Students of the University of Zagreb
No full textU radu se istražuje u kojoj mjeri se studenti Sveučilišta u Zagrebu mogu smatrati politički
socijaliziranima te se analizira uloga pojedinih agenata političke socijalizacije u tome. Vodeći
se rezultatima prijašnjih istraživanja političke socijalizacije i njezinih agenata na
međunarodnoj razini, za potrebe istraživanja izrađen je novi upitnik kojim se politička
socijaliziranost studenata razmatra kroz njihovu razinu političke participacije, političkog
znanja i interesa za politikom. Ujedno se njime analiziraju četiri agenta političke
socijalizacije: obitelj, obrazovanje, prijatelji i mediji. Uzorak broji 340 studenata Sveučilišta u
Zagrebu podijeljenih u pet studijskih područja. Rezultati istraživanja pokazuju da studenti
(muškarci) imaju višu razinu političke socijaliziranosti u odnosu na studentice kao i osjećaja
unutarnje djelotvornosti (internal efficacy). Sva četiri agenta političke socijalizacije pokazala
su se povezanima s razinom političke socijaliziranosti studenata, pri čemu je utvrđena razlika
između studenata društveno-humanističkih studija u odnosu na tehničke gdje se uloga
obrazovanja i medija pokazala većom za studente društveno-humanističkih studija, te između
studenata političkog centra i lijeve političke orijentacije gdje se uloga obitelji i prijatelja
pokazala većom za studente lijeve političke orijentacije. Rad pruža uvid u Hrvatskoj do sada
siromašno istraženu temu te služi kao potencijalni orijentir za neka buduća istraživanja
History and culture of the Mesoamerican civilizations in the Postclassic period
No full textOvaj diplomski rad se bavi usporedbom povijesnog konteksta i kulture triju velikih mezoameričkih civilizacija, Azteca, Maya i Mixteca u postklasičnom periodu. Rad je podijeljen na šest cjelina: Periodizacija mezoameričke povijesti, Mezoameričke izvore, Postklasični period mezoameričke povijesti, Povijesni kontekst mezoameričkih civilizacija i Kulturna obilježja mezoameričkih civilizacija. Rad se bavi analizom postklasičnog perioda te ga svrstava u vremenski okvir, te analizira mezoameričke narode i njihov međusoban utjecaj
Analysis of Croatian media reporting on key environmental topics
No full textOvaj će rad donijeti kratak povijesni pregled izvještavanja o ekološkim temama, kao i analizirati klimatske promjene kao teme u novinarskim tekstovima. Dio rada će se usredotočiti na međunarodno priznanje klimatskih promjena kao postojeće opasnosti kroz različite konferencije te kratko objasniti značenje ratificiranih dokumenata u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj. Za ispitivanje sadržaja u medijima potrebno je napraviti okvir komunikacije agenda settera na području okoliša, a to su znanstvenici i aktivisti koji djeluju u nevladinim udrugama za zaštitu okoliša. U obzir uzimamo i javne ličnosti koje često istupaju u medijskom prostoru, a za koje pretpostavljamo da imaju utjecaj. Putem svojih projekata učinak ponajviše imaju stručnjaci kao što su David Attenborough i Sylvia Earle, ali i aktivisti koji uživaju svojevrstan kult ličnosti poput Grete Thunberg. Istraživački će nam dio rada dati detaljniji uvid u sadržaj koji se prezentira putem medija. Predmet istraživanja će također biti i način na koji novinari pišu o bitnim događajima, odnosno pišu li dramatično kako bi izazvali strah kod čitatelja, ima li naslov odlike clickbaita (mamilice) te koje su karakteristike fotografija i slika odabranih za vizualni prikaz
Relationship between sensation seeking, fear of missing out (FoMO), media multitasking and fear of death
No full textStudentska populacija sklona je traženju uzbuđenja, strahu od propuštanja i medijskom multitaskingu. Navedeni konstrukti najčešće se ispituju u kontekstu korištenja interneta (s naglaskom na društvene mreže). Međutim, postavlja se pitanje je li s navedenim konstruktima povezan strah od smrti, čiji je odnos s istima dosad jako malo (ili uopće nije) ispitivan. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati određene individualne razlike studenata u sklonosti traženju uzbuđenja, strahu od propuštanja, medijskom multitaskingu i strahu od smrti ovisno o sociodemografskim varijablama. Također se nastojalo ispitati mogu li se individualne razlike studenata u sklonosti medijskom multitaskingu objasniti njihovim razinama traženja uzbuđenja, straha od smrti i straha od propuštanja te, alternativno, mogu li se se individualne razlike studenata u doživljaju straha od propuštanja objasniti njihovim razinama traženja uzbuđenja, straha od smrti i medijskog multitaskinga. U istraživanju je sudjelovalo 637 hrvatskih studenata prosječne dobi 21,94 godina, od kojih se 71,1% identificira kao žena, 27,4% kao muškarac, a 0,9% kao drugo. Ispitanici su ispunjavali online upitnik koji se sastojao od Skale traženja uzbuđenja (1994), Skale straha od propuštanja (2012), Skale medijskog multitaskinga (2020) i Collett-Lester skale straha od smrti (2003), a prikupljeni su i određeni sociodemografski podaci. Pokazalo se da dezinhibicija (podljestvica traženja uzbuđenja), strah od vlastite smrti, strah od procesa vlastitog umiranja i strah od propuštanja u kombinaciji objašnjavaju 17,3% varijance medijskog multitaskinga. Nadalje, dezinhibicija, strah od vlastite smrti, strah od procesa vlastitog umiranja i multitasking u kombinaciji objašnjavaju 22,8% varijance straha od propuštanja. Što se tiče sociodemografskih varijabli, pokazalo se da žene iskazuju statistički značajno više razine straha od vlastite smrti i procesa vlastitog umiranja te značajno veću sklonost medijskom multitaskingu, dok muškarci iskazuju statistički značajno više razine traženja uzbuđenja na čitavoj ljestvici te na podljesticama traženje uzbuđenja i avantura (TAS), dezinhicija (DIS) i podložnost dosadi (BS). Nadalje, varijabla dobi pokazala je statistički značajnu pozitivnu povezanost sa strahom od vlastite smrti i procesa vlastitog umiranja te statistički značajnu negativnu povezanost sa strahom od propuštanja. Navedeni rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem odnosa opisanih varijabli na populaciji šireg dobnog raspona (s promjenom određenih instrumenata), kao i na potrebu za implementacijom edukativnih intervencijskih programa u cilju smanjenja sklonosti pojedinaca strahu od propuštanja i medijskom multitaskingu
Social identity management strategies of women in STEM study fields
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost strategija upravljanja socijalnim identitetom i ekstraverzije, ugodnosti, izraženosti rodnih stereotipa, kongruencije interesa s odabranim studijskim smjerom i razinom rodnog identiteta te utvrditi može li se i u kojoj mjeri previdjeti korištenje pojedinih vrsta strategija upravljanja socijalnim identitetom na temelju preostalih ispitivanih varijabli. Općenito se strategije upravljanja socijalnim ponašanjem mogu definirati kao spektar ponašanja koja ukazuju na načine na koje pojedinac pristupa situacijama povezanim s vlastitim identitetom te načine suočavanja s takvim situacijama (Ryan i sur., 2020). Istraživanje strategija upravljanja socijalnim identitetom je relevantno, naročito na uzorku žena u STEM području jer su načini na koje se žene u STEM poručju nose s diskriminatornim ponašanjem nedostatno istraženi, a imaju praktične implikacije u regrutaciji i zadržavanju žena u STEM području. U ovome istraživanju je sudjelovala 131 studentica druge ili više godine STEM studijskih smjerova Sveučilišta u Zagrebu na kojima brojčano dominiraju muškarci. Podaci su prikupljeni putem online ankete, a korišteni su validirani prijevodi ili prijevodi za potrebe ovog diplomskog rada sljedećih instrumenata: Ljestvica upravljanja socijalnim identitetom (Ryan i sur., 2019), Personal Globe Inventory-Mini (Tracey, 2019), HEXACO-PI-R (Lee i Ashton, 2009), Ljestvica rodne identifikacije na poslu (Van Veelen i sur., 2019) te čestica „Koliko smatrate da je studiranje STEM studijskih smjerova predviđeno za osobe muškog ili ženskog roda?“. Utvrđena je povezanost strategija upravljanja socijalnim identitetom i rodnog identiteta. Nadalje, strategije upravljanja socijalnim identitetom usmjerene na vlastito ponašanje povezane su i s rodnim stereotipima te se one u određenoj mjeri mogu predvidjeti na temelju preostalih ispitivanih varijabli za razliku od strategija usmjerenih na ponašanje drugih osoba čiji varijabilitet nije moguće objasniti na temelju korištenih prediktora. Rodni identitet se pokazao kao značajan prediktor u oba regresijska modela, dok u objašnjavanju strategija usmjerenih na vlastito ponašanje objašnjenju varijance pridonosi i izraženost rodnih stereotipa
The role of mystical experience, attitudes towards science, imagination, empathy and engagement in social justice in prediction of religiosity
No full textReligioznost se najjednostavnije definira kao ukupnost religioznog iskustva nekog pojedinca. Riječ ukupnost iz prethodne definicije ukazuje na više mogućih činitelja religioznosti. Brojna su se istraživanja korelata i prediktora religioznosti usmjerila na povezanost sa subjektivnom dobrobiti. S obzirom na to, u ovome smo se istraživanju usmjerili na konstrukte koji do sada nisu bili uključivani u istraživanjima religioznosti na području Hrvatske. Osnovni cilj ovoga istraživanja bio je predvidjeti religioznost i njezine sastavnice (religijska vjerovanja, obrednu religioznost i posljedice religioznosti na socijalno ponašanje) na temelju mističnog iskustva, stavova prema znanosti, mašte, empatije i uključenosti u društvenu pravdu. U istraživanju je sudjelovalo 149 studentica i studenata (79 djevojaka) Sveučilišta u Zagrebu, prosječne dobi od 22,46 godina (SD = 2,34). Sudionici su rješavali online upitnik koji je sadržavao: Revidiranu ljestvicu mistične orijentacije, Instrument za istraživanje stavova o znanosti, E – upitnik: Skalu emocionalne empatije i Skalu mašte, podljestvicu Samoefikasnost prema socijalnoj pravdi, Upitnik religioznosti te pitanja o socio-demografskim obilježjima. Obradom rezultata utvrđena je značajna pozitivna korelacija između mističnog iskustva, ukupne religioznosti te svih njezinih sastavnica. Značajna negativna povezanost utvrđena je između stavova prema znanosti te svih varijabli religioznosti. Mašta i uključenost u društvenu pravdu pokazali su se neznačajnim korelatima religioznosti i njezinih sastavnica, dok je empatija značajno pozitivno povezana s ukupnom religioznošću, religijskim vjerovanjima i obrednom religioznošću, a neznačajno s posljedicama koje religioznost ima na socijalno ponašanje. Na temelju prediktorskog skupa varijabli (mistično iskustvo, stavovi prema znanosti, empatija i uključenost u društvenu pravdu) moguće je objasniti 56% varijance ukupne religioznosti, 59% varijance religijskih vjerovanja, 48% varijance obredne religioznosti i 41% varijance posljedica religioznosti na socijalno ponašanje