Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Contemporary Parenting: the Role of Parenting Facebook Pages on the Emergence of Paranoid Parenting
No full textParanoično roditeljstvo suvremeni je oblik roditeljstva koji je nastao kao odgovor roditelja na izazove suvremenog društva, odnosno kao način njihove prilagodbe suvremenom poimanju djeteta i odgojnih ciljeva. Paranoično roditeljstvo definira se kao roditeljstvo koje podrazumijeva neprestani strah roditelja za svoje dijete, a takvi roditelji često su anksiozni i paranoični kada je u pitanju njihovo dijete, pretjerano su uključeni u djetetov život, te su pretjerano obrambeno nastrojeni prema svome djetetu i okolini koja ga okružuje – osobito nadzorom i kontrolom. Strah za dijete, odnosno anksioznost roditelja u suvremenom društvu, povezuje se s „kulturom straha“ koju obilježava strah potaknut brzim tehnološkim napretkom i općenitom globalnom nesigurnošću. Digitalne tehnologije i inovacije u tehnologiji, uzrokovale su neke nove rizike kako za društvo, tako i za obitelj i roditelje. Društveni mediji, osobito njihovo senzacionalističko izvještavanje, ima veliku ulogu na pojavu paranoičnog roditeljstva.
U ovom radu, predmet istraživanja jest ispitati imaju li navike korištenja Facebook stranica o roditeljstvu ulogu na pojavu paranoičnog roditeljstva, odnosno ima li aktivno korištenje Facebook stranica o roditeljstvu veću ulogu na pojavu paranoičnog roditeljstva od pasivnog korištenja Facebook stranica. Istraživanje je provedeno u obliku anketnog upitnika, a uzorak čine sudionici koji su punoljetni i roditelji su jednog ili više djece vrtićke dobi. Ovo istraživanje daje uvid u ulogu društvenih medija, osobito Facebooka, na pojavu paranoičnog roditeljstva
Instagram marketing: A comparison between advertising and influencer marketing
No full textSredišnja
tema ovog rada je marketing na Instagramu kojeg pr onalazimo u dva oblika u
klasičnom oblik u putem stranice brenda te oglašavanj u putem influencera. Instagram je društvena
mreža nastala 2010. godine, za fotografiranje i dijeljenje fotografija i videozapisa. Prva je društvena
mreža napravljena prvenstveno za korištenje na mobilnim telefonima. Influenceri na Instagramu su
utjecajne osobe koje predstavlja ju proizvode i/ili usluge putem vlastitih objava te su za njih plaćeni
Influenceri su posljednjih godina postali novi kanal oglašavanja koji se jako brzo proširio na svim
društvenim mrežama.
Pojam
influencer je u radu promatran kroz više komunikoloških teorija i podijeljen na kategorije od
veličine profila do vrste sadržaja koji objavljuje. Zahvaljujući napretku digitalnog marketinga
influenceri su svakim danom sve prisutniji na društvenim mrežama. Instagra m kao društvena mreža
je posebno zanimljiv oglašivačima zbog svog vizualnog dijela. Slika govori više od riječi, što
potvrđuje činjenica da velik broj influencera bira Instagram kao primarnu društvenu mrežu za
promociju proizvoda i/ili usluga. Kako bi se n etko probio kao influencer on od sebe stvara brend.
O
tome koliko je marketing putem influencera uspješan tip digitalnog marketinga govori činjenica
da posljednjih godina sve više agencija prihvaća i koriste marketing putem influencera u svojim
kampanjama. Društvene mreže vrlo su korisne agencijama što se tiče kvantitativnih pokazatelja
uspješnosti digitalnog marketinga. Koristeći statističke podatke o nekoj objavi na Instagramu,
agencija može saznati točne podatke o tome do koje su pub like došli, koliko je te publike te kako je
publika reagirala na samu objavu. Budući da zanimanje influencera Hrvatsk i zavod za zapošljavanje
nije uvrstio na svoj popis u radu će biti riječ kako influenceri djeluju u kontekstu zakonskih okvira
te na koje načine definiraju svoje zanimanje.
Istraživački
dio sastoji se od kvantitativnog istraživanja putem ankete provedene na studentima koji
pripadaju dobnoj skupini osoba u dvadesetim godinama života. Kroz navedenu anketu su istražena
mišljenja publike o Ins tagramu, oglasima na njemu te influencerima i sadržajima koji stvaraju. Drugi
dio istraživačkog dijela sastoji se od intervjua s influencericom, kako bi se dobilo mišljenje druge
strane. Studenti su uglavnom odgovorili kako nemaju povjerenja ni u jednu vrstu oglašavanja, bilo
da se radi o klasičnom oglašavanju na Instagramu ili oglašavanju putem influencera. Navedeni slučaj
ne mora biti pravilo, bu dući da kod publike varira ovisno o kojem se influenceru i/ili brendu radi.
Manji influenceri od svoje publike dobivaju veću dozu podrške te samim time imaju i veće povjerenje
kod publike
Modern development of settlements in Moslavina
No full textOvaj rad proučava novovjekovni razvoj naselja u Moslavini na primjeru naselja Popovače, Ivanić Grada i Kutine. U radu se opisuje i prikazuje razvoj navedenih naselja s obzirom na situaciju koja je obilježila to razdoblje (promjena vladajuće kuće, porast osmanlijske opasnosti, obnova nakon povlačenja Osmanlija). U suvremenoj svjetskoj i hrvatskoj literaturi ne postoji rad koji bi na jednome mjestu objedinio razvoj ovih naselja te prikazao njihovu ulogu u novovjekovnom vremenu. Stoga ovaj diplomski rad kao cilj ima upravo dati prikaz razvoja tih naselja u razdoblju novoga vijeka
The state of the labor movement of anarchism in the modern world with points of contact in Croatia
No full textRad ne sadrži sažetak
Relationship between procrastination, personality traits and perfectionism
No full textCilj ovog istraživanja bio je utvrditi odnos između prokrastinacije, osobina ličnosti i perfekcionizma te provjeriti mogućnost predviđanja prokrastinacije na temelju osobina ličnosti i perfekcionizma. U istraživanju, koje je provedeno online, sudjelovalo je 495 studenata (84,6% žena, 14,3% muškaraca, 1% neizjašnjenih sudionika po pitanju spola), s područja Republike Hrvatske, koji pohađaju fakultet. Korišteni su sljedeći instrumenti: Revidirana skala težnje perfekcionizmu (Slaney, Rice, Mobley i Trippi (2001), Petofaktorski upitnik ličnosti (Benet-Martinez i John, 1998) i Tuckmanova skala prokrastinacije (Tuckman, 1991). Rezultati su pokazali da ne postoji statistički značajna razlika između studenata različitih razina studija s obzirom na stupanj prokrastinacije. Prokrastinacija je bila statistički značajno pozitivno povezana s neuroticizmom i maladaptivnim perfekcionizmom, a negativno s ekstraverzijom, savjesnošću, ugodnošću i adaptivnim perfekcionizmom. Multiplom regresijskom analizom utvrđeno je da su savjesnost, maladaptivni perfekcionizam i neuroticizam, najvažniji prediktori prokrastinacije. Prediktorskim modelom objašnjeno je 54,5% ukupne varijance prokrastinacije
Croatian War of Independence: Greater-Serbian Aggression and Crimes Against Civilian Population
No full textU uvodnom dijelu rada obrađuje se koncept velikosrpske politike kroz nekoliko različitih nacionalnih programa kako bi se lakše razumjelo kasnije političko djelovanje srpskih predstavnika vlasti. Nakon toga, rad donosi uvid u događaje koji su se odvijali neposredno prije i nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a koji su išli u prilog jačanju velikosrpske politike. Nastoji se prikazati kako su događaji poput prvih slobodnih izbora, Božićnog ustava i referenduma o suverenosti Republike Hrvatske utjecali na srpsko nezadovoljstvo i pogodovali širenju srpske pobune koja je kasnije prerasla u otvoreni rat. Ukratko se opisuje razdoblje tzv. balvan revolucije i ratno djelovanje JNA i snaga pobunjenih Srba tijekom 1991. godine. Drugi dio rada bavi se područjem Banovine. Piše se o osnivanju političkih stranaka na ovom prostoru, o širenju srpske pobune i o ratnom djelovanju na banovinskom bojištu tijekom 1991. godine. U samom fokusu ovog istraživačkog rada našli su se zločini počinjeni nad hrvatskim civilnim stanovništvom u selima i općinama Banovine. Na temelju nekoliko ključnih zločina nastoji se prikazati politika “etničkog čišćenja“ koju su pobunjeni Srbi provodili na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Spomenutoj tematici pristupa se i s kaznenopravnog aspekta te se pokušava otkriti jesu li odgovorni pojedinci bili kažnjeni za zločine koje su počinili
The process of youth emancipation that grew up in homes for abandoned children
No full textPrije nego što se roditeljima oduzme skrbništvo nad djecom pokušavaju se poduzeti sve mjere kako bi se postupak izdvajanja izbjegao, a obiteljska situacija riješila. Pozitivan ishod prethodno poduzetih mjera nije uvijek moguć pa je izdvajanje iz primarne obitelji nužno kako bi se spriječilo zanemarivanje i/ili zlostavljanje djeteta. Odrastanje djece bez roditeljske skrbi predstavlja veliki izazov za Centre za socijalnu skrb koji uz pomoć domova za nezbrinutu djecu ulažu napore u kvalitetniju brigu i odrastanje. Djeca su vezana za biološke roditelje neovisno o lošem utjecaju i ponašanju koje roditelji imaju, stoga odgojitelji trebaju razumjeti dječju ljubav prema roditeljima. Odgojitelj uz svoj profesionalni zadatak koji mu je određen poslom, u radu s korisnicima doma treba ispuniti roditeljski zadatak gdje djetetu pruža psihičku i fizičku potporu te gradi osjećaj povjerenja. Institucijski smještaj nudi mogućnost posvojenja ili udomljavanja djece, a svaka država ima različite preduvjete kako bi ušli u proces za udomljenje. Odnosi koje djeca izgrade unutar domova preduvjet su za stvaranje i održavanje odnosa po izlasku iz skrbi. Stručni djelatnici pričaju s djecom na temu izlaska iz skrbi učeći ih o brizi za sebe (higijena, kuhanje, pranje odjeće, glačanje, čišćenje...) i samostalnom životu (pronalazak i najam stana, pronalazak sustanara, zajednički život...), studiranju, zapošljavanju i svim ostalim vještinama koje su im potrebne za samostalno funkcioniranje. Po završetku srednje škole nudi im se mogućnost produženog smještaja do 21 godine života što je prikazano u istraživačkom djelu na primjeru Dječjeg doma Maestral u Splitu
Artifical intelligence in journalism: application possibilities and ethical aspects
No full textAI se u užem kontekstu odnosi na granu računalne znanosti usmjerenu na simuliranje
ljudske inteligencije, onu koja je nedavno bila posebno angažirana u potpodručju strojnog
učenja: osposobljenost stroja da uči iz podataka, prepoznaje uzroke i donosi naknadne
zaključke, s ljudskom intervencijom ili bez nje. Umjetna inteligencija (eng. Artificial
Intelligence – AI) u kontekstu novinarstva predstavlja ključno područje kroz koje se ilustriraju
mnoge mogućnosti i izazovi koje AI predstavlja za šire područje komunikacije, medija i
društva. Implikacije umjetne inteligencije za novinarstvo moraju biti istaknute u širem
kontekstu digitalizacije medija i javnog života – prijelaz na aplikacije, algoritme i društvene
mreže u medijima transformirale su novinarstvo kao profesiju, zatim dovele do preispitivanja
poslovnih modela, narušile radne rutine i oslobodile velike količine informacija koje donose
suvremene alternative vijestima. AI tehnologije, bez obzira na to koliko transformativne mogu
biti kratkoročno, srednjoročno ili dugoročno, shvaćene su kao dio šire priče o rekonfiguraciji
novinarstva u odnosu na računanje.
Etička pitanja implementacije AI-ja u novinarstvu prvenstveno su orijentirana na
potencijal zamjene ljudskog rada AI robotima te potencijalom učinkovitosti tih robota u
novinarstvu. Dosadašnja iskustva primjene AI-ja u novinarstvu pokazala su kako AI nije u
mogućnosti samostalno obavljati novinarski posao jer je nakon generiranja novinarskog
sadržaja i informacija potrebna kontrola čovjeka da bi kreirani sadržaj bio relevantan i
kvalitetan. U toj će domeni AI teško zamijeniti ljudski rad u novinarstvu