Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The correlation of certain characteristics of youth with a tendency towards long-term relationships
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema, percepcije kvalitete roditeljskog odnosa, religioznosti i seksualne orijentacije u objašnjenju sklonosti mladih odraslih osoba dugotrajnim partnerskim odnosima. U istraživanju je sudjelovalo 496 mladih odraslih osoba u dobi od 21 do 27 godina, koji su ispunili obrazac s upitnicima putem Google forms platforme. Sudionici su odgovarali na Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45; Takšić, 2002), podljestvicu Obiteljske komunikacije i rješavanja problema iz Upitnika za procjenu obiteljske otpornosti (Sixley, 2005) te na sociodemografska pitanja vezana uz dob, religioznost i seksualnu orijentaciju. Sudionici u prosjeku postižu relativno visoke rezultate na mjerama emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema te religioznosti. Proveden je t-test za utvrđivanje spolnih razlika u ispitivanim varijablama te su dobivene značajne razlike u emocionalnoj inteligenciji sudionika, religioznosti i romantičnom statusu na način da žene pokazuju veće razine emocionalne inteligencije i religioznosti te su u većoj mjeri trenutno u partnerskim odnosima za koje bi željele da budu dugotrajni. Također, provedena je i analiza varijance za utvrđivanje razlika između sudionika koji su u partnerskom odnosu za kojeg bi željeli da bude dugotrajan, onih koji su skloni dugotrajnom partnerskom odnosu, no nisu u njemu te onih koji nemaju partnera i trenutno iskazuju i sklonost takvom statusu. Utvrđene su više razine emocionalne inteligencije kod osoba koje su trenutno u odnosu za kojeg bi željeli da bude dugotrajan, u odnosu na druge dvije skupine. Također, sudionici skloni životu bez partnera procjenjuju obiteljsku komunikaciju i rješavanje problema lošijima od sudionika koji su trenutno u odnosu za koji bi željeli da bude dugotrajan. Može se zaključiti kako istraživani konstrukti igraju bitnu ulogu u dugotrajnim partnerskim odnosima mladih. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju te osvještavanju uloge emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema u dugotrajnim partnerskim odnosima mladih te daju temelj budućim istraživanjima.The aim of the research was to examine the role of emotional intelligence, family communication and problem-solving, perception of the quality of parental relationship, religiosity and sexual orientation in explaining the tendency of young adults towards long-term partnerships. The study involved 496 young adults aged 21 to 27, who completed the form via Google Forms. Participants filled out the Emotional Competence Questionnaire (UEK-45; Takšić, 2002), the Family Communication and Problem-Solving subscale (Ferić et al., 2016) and sociodemographic questions to assess their age, religiosity, and sexual orientation. Participants generally scored high on the Emotional Competence Questionnaire, the Family Communication and Problem-Solving subscale, and religiosity. A t-test was conducted to determine differences in constructs between gender and statistically significant differences were found in participants' emotional intelligence, religiosity, and romantic status, with women showing higher levels of emotional intelligence and religiosity and more frequently engaging in long-term relationships. Additionally, an analysis of variance was conducted to determine differences between participants who are in long-term relationships, those who are inclined towards long-term relationships but are not currently in one, and those who prefer living without a partner. It was found that participants who are currently in long-term relationships have higher levels of emotional intelligence than those inclined towards it but currently single and those inclined to live without a partner. Moreover, participants who prefer living without a partner rate family communication and problem-solving as poorer than other participants. It can be concluded that the examined constructs play an important role in the long-term relationships of young adults. The results of the research contribute to a better understanding and awareness of the role of emotional intelligence and family communication and problem-solving in long-term relationships among young people, and provide a foundation for future research
Relationship between stress coping mechanisms, locus of control, and loyalty to an organisation among employees
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos strategija suočavanja sa stresom, lokusa kontrole i odanosti organizaciji kod zaposlenika. Sudionici istraživanja bili su osobe koje su trenutno u radnom odnosu na području Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni putem online upitnika koji se sastojao od skraćene verzija COPE upitnika (Carver, 1997), Rotterove ljestvice unutrašnjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole (Rotter, 1966) i Skale organizacijske odanosti (Meyer i sur.1993). Analiza je provedena na uzorku od 131 sudionika, raspona dobi od 20 do 62 godine ( C = 33). S obzirom na spol, sudjelovalo je 38 muškaraca (29%), 92 žene (70,02%) te jedna osoba koja se nije izjasnila po pitanju spola (0,6%). Sudionici su bili zaposlene osobe, a njih 9 (7%) se izjasnilo kao student/ica zaposlen/a na puno radno vrijeme. Rezultati su pokazali da sudionici pretežito koriste strategije usmjerene na problem i emocije te blago naginju vanjskom lokusu kontrole i afektivnoj odanosti naspram ostalih strategija suočavanja te odanosti. Rezultatima se utvrdilo da postoje značajne negativne, ali niske povezanosti strategija izbjegavanja i onih usmjerenih na emocije s afektivnom odanosti, a povezanost strategija usmjerenih na problem je značajna i pozitivna, ali niska. Povezanost ljestvice lokusa kontrole i afektivne odanosti je značajna negativna i niska, a njegova povezanost s instrumentalnom odanosti se pokazala značajnom, pozitivnom, ali jako niskom. Odnosno, osobe unutarnjeg lokusa kontrole iskazivale su višu afektivnu odanost i nižu instrumentalnu odanost. Druge korelacije nisu bile značajne. Po pitanju predviđanja, pokazali su se značajnim samo prediktori afektivne odanosti, točnije strategije usmjerene na problem i emocije. Drugi se prediktori nisu pokazali značajnima za niti jednu od istraživanih komponenti odanosti.
Zaključno, nisu potvrđene sve hipoteze koje su postavljene, ali se može reći da osobe koje iskazuju unutarnji lokus kontrole, češće koriste strategije usmjerene na problem, a manje one usmjerene na emocije i izbjegavanje, u prosjeku češće iskazuju višu razinu afektivne odanosti organizaciji. Rezultati istraživanja pružaju uvid u povezanost strategija suočavanja sa stresom, lokusa kontrole i organizacijske odanosti, što može biti korisno za unapređenje praksi u organizacijama. Razumijevanje ovih odnosa može doprinijeti boljim intervencijama za zadržavanje i motivaciju zaposlenika
COMMUNAL OFFICIALS IN CROATIA AND SLAVONIA FROM 1918 TO 1929: LEGAL, POLITICAL, ADMINISTRATIVE AND SOCIAL ASPECT
No full textOpćinski činovnici u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca (1918. – 1929.), vršili su svoje dužnosti u vremenu obilježenom političkim i
društvenim promjenama nakon nestanka Austro-Ugarske Monarhije. Temelj njihove službe
sastojao se od vršenja različitih administrativnih bilježničko-blagajničkih poslova podijeljenih
na one koje su činili za općinu te na one koju su činili za državu. Priroda njihove službe
podrazumijevala je ujedno i suradnju s općinskim načelnicima (povjerenicima), općinskim
odborima i općinarima, a činjenica da su bili jedini službenici koji su mogli biti stalno
izabrani za vršenje svoje službe činila je njihovu ulogu u općini posebnom. Promatrano
razdoblje bilo je obilježeno političkim utjecajima vlasti na javne službenike pa tako i na
općinske činovnike koji su zbog toga bili podložni političkim progonima, premještajima i
suspenzijama dok je državna vlast bila sklona tome da na službeničkim mjestima ima
podobne osobe odane režimu što je u određenim mjestima u konačnici dovodilo do pada
profesionalnosti i kvalitete u općinskoj upravi. Osim toga u ovome su razdoblju činovnici,
najčešće predvođeni Zemaljskim društvom općinskih činovnika pokretali i različite inicijative
za poboljšanje svoga materijalnog položaja. U tradiciji njihove službe koja se donekle
nastavila i nakon 1918. još se ponegdje zadržao i specifičan poluprofesionalni odnos s
općinarima pri čemu je njihova služba i uloga povezana s njom utjecala na njihov društveni
položaj i privatni život.Communal officials in Croatia and Slavonia who served during the Kingdom of Serbs,
Croats and Slovenes (1918 – 1929) performed their duties in a time marked by political and
social changes after the disappearance of the Austro-Hungarian Monarchy.
The foundations of their service were established even before the feudal system was
officially abolished in Kingdom of Croatia (Banska Hrvatska) in 1848. From that time public
administrative system was adjusting to new social and political circumstances. The CroatianHungarian settlement passed in 1868 as the foundational act for regulating the legal and
political relations between Triune Kingdom of Croatia, Dalmatia and Slavonia and Kingdom
of Hungary has also influenced the regulations of public administration that was left in the
domain of Croatian government. With certain changes this administrative system functioned
until 1918 and even after the establishment of Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, due to
the inconsistency of laws in the new State.
Thus, Communes Act (communes without magistracy) adopted in 1870 was valid for
the area of eight Croatian-Slavonic counties, i.e. the territory of the Kingdom of Croatia and
Slavonia, and remained in force until 1933 when the Municipal Act was adopted at the state
level in the Kingdom of Yugoslavia
Predictors of work-related well-being of lower-skilled workers - quantitative and qualitative approach
No full textRadna dobrobit ima brojne pozitivne učinke za zaposlenika i organizaciju kao što su veća
radna uspješnost ili produktivnost. Radna dobrobit često se proučava u kontekstu emocija ili
afekata doživljenih u vezi vlastitog posla, a može se ukratko definirati kao odsustvo stresa na
poslu. Manjak je istraživanja koja se bave radnom dobrobiti niže kvalificiranih radnika stoga
se ovaj rad usmjerio upravo na tu populaciju. Cilj istraživanja bio je ispitati koji su to
prediktori koji predviđaju radnu dobrobit niže kvalificiranih radnika kroz kvantitativni i
kvalitativni pristup. U kvantitativnom dijelu sudjelovalo je 210 niže kvalificiranih radnika.
Istraživanje je provedeno online, te su sudionici ispunili Ljestvicu afektivne dobrobiti na
poslu, Ljestvicu zadovoljstva poslom, Utrecht ljestvicu radne angažiranosti, Upitnik oporavka
od posla, Ljestvicu konflikta radne i obiteljske uloge i Ljestvicu zadovoljstva životom.
Dodatno su pitani o socio-demografskim karakteristikama, karakteristikama zaposlenja te
karakteristikama privatnog/obiteljskog života. Utvrđena je značajna pozitivna povezanost
afektivne radne dobrobiti sa zadovoljstvom poslom, radnom angažiranošću, oporavkom od
posla, konfliktom radne i obiteljske uloge te zadovoljstvom životom. S navedenim
varijablama također je provedena hijerarhijska regresijska analiza u dva koraka. Svi
prediktori, osim zadovoljstva životom, pokazali su se značajnima u predviđanju afektivne
radne dobrobiti, a zajedno objašnjavaju ukupno 70,5% njene varijance. U kvalitativnom dijelu
sudjelovalo je 6 sudionika. Provedenim kvalitativnim intervjuima pokazalo se da sudionici
doživljavaju i ugodne i neugodne emocije u vezi posla, a njihove procjene ostalih varijabli u
skladu su s kvantitativnim rezultatima. Te procjene sudionici povezuju sa zadovoljstvom
različitim karakteristikama zaposlenja, radnim zahtjevima te radnim resursima. Ove nalaze
moguće je iskoristiti u svrhu povećanja radne dobrobiti niže kvalificiranih radnika i smanjenja
doživljenog stresa, kako bi se onda povećala i uspješnost organizacija.Work-related well-being has numerous positive effects on both employees and organizations,
such as higher work performance or higher productivity. Work-related well-being is often
studied in the context of emotions experienced related to someone's work, and can be briefly
defined as the absence of stress at work. There is a lack of research that deals with the workrelated well-being of less-skilled workers, so this work is focused on this stated population.
The aim of the research was to examine which predictors predict the work-related well-being
of lower-skilled workers through a quantitative and qualitative approach. 210 lower qualified
workers participated in the quantitative part. The research was conducted online, and the
participants completed the Affective Well-being at Work Scale, the Job Satisfaction Scale, the
Utrecht Work Engagement Scale, the Work Recovery Questionnaire, the Work and Family
Role Conflict Scale, and the Life Satisfaction Scale. They were additionally asked about
socio-demographic characteristics, employment characteristics and characteristics of
private/family life. There was found a significant positive correlation of affective workrelated well-being with job satisfaction, work engagement, recovery from work, conflict
between work and family roles, and life satisfaction. A two-step hierarchical regression
analysis was also performed with the listed variables. All predictors, except life satisfaction,
proved to be significant in predicting affective work-related well-being and, together, they
explain a total of 70,5% of its variance. 6 participants took part in the qualitative part. In
conducted qualitative interviews, it was shown that the participants experience both pleasant
and unpleasant emotions about their work, and their assessments of other variables were in
line with the quantitative results. The participants associated these assessments with
satisfaction with different employment characteristics, work demands and work resources.
These results can be used for the purpose of increasing the work-related well-being of lowerskilled workers and reducing the experienced stress in order to consequently increase the
success of the organizations
The lives of women in the ancient Egyptian society
No full textOvaj rad istražuje višestruke uloge i svakodnevni život žena u staroegipatskom društvu, fokusirajući se na njihova zanimanja, brakove, majčinstvo, pozicije moći, modu, te ekonomski status i pravni položaj žene unutar društva. Kroz proučavanje povijesnih izvora i literature, autor otkriva kako su se žene istaknule u starom egipatskom društvu te kako su baratale svojim obavezama u javnoj i privatnoj sferi. U radu se analizira ekonomska uloga žena te se ističe vođenje domaćinstava i obavljanje različitih poslova koji su doprinosili ekonomskoj stabilnosti žene, a i njezine obitelji. U radu se obrađuje brak i majčinstvo koje u staroegipatskom društvu prepoznajemo kao jednu od središnjih uloga žena. U obradi teme analizirani su pravni aspekti života žene koja je u staroegipatskom društvu bila pravno jednaka muškarcu, ali bez političke moći. Analizom pojedinih žena koje su uspjele doći na pozicije moći, vidimo odupiranje tradicionalnim normama te njihova izuzetna postignuća. U završnim dijelovima rada obrađena je i ženska vanjština te moda, kroz koje saznajemo kako je ženska moda reflektirala njihov položaj u društvu.This paper explores the multiple roles and daily lives of women in Ancient Egyptian society, focusing on their occupations, marriages, motherhood, and position of power, fashion, as well as their economic status and legal position within society. Through the study of historical sources and literature, author uncover how women distinguished themselves in ancient Egyptian society and how they managed their responsibilities in both public and private spheres. The M.A. dissertation analyses the economic role of women, highlighting their role in managing households and their involvement in various professions that contributed to the economic stability of both women and their families. This dissertation also examines marriage and motherhood, identifying these as central roles for women in Ancient Egyptian society. In researching the topic, we analyse law aspects of women’s life and how she was equal to an Egyptian man, while having no political power. Through the achievements of women who attained positions of power, we see resistance to traditional norms, as well as their
accomplishments. We also learn how women were marked by their appearance, with fashion reflecting the cultural and social values of Ancient Egypt
Crisis Management and Crisis Communication: Analysis of United Airlines incident
No full textAko organizacije nisu proaktivne i ne saniraju probleme na vrijeme, može se razviti kriza – događaj s negativnim posljedicama koji zahtijeva brzu reakciju. Uzroci krize mogu biti unutarnji i vanjski te se uglavnom na temelju uzroka razlikuju vrste kriza. Kako bi posljedice krize bile što manje štetne, nužno je učinkovito upravljati i komunicirati prije, tijekom i nakon krize. Pretkrizna faza uključuje prevenciju i pripremu. Krizna faza zahtijeva brz, usklađen i iskren odgovor, stručnost glasnogovornika te korektnu suradnju s medijima. Ovisno o kriznoj situaciji primjenjuju se strategije odgovora na krizu. Cilj je zaštiti reputaciju i imidž koje je potrebno i prethodno dobro izgraditi. Postkrizno razdoblje fokusira se na nastavak komunikacije, evaluaciji napora te organizacijskom učenju. U središtu ovog rada je analiza kriznog komuniciranja United Airlinesa uslijed incidenta iz 2017. godine kada je aviokompanija nasilno uklonila putnika s prebukiranog leta. Pritom se naglašavaju temeljni uzusi krizne komunikacije, poput pripremljenosti za krizne situacije, odabira odgovarajuće komunikacijske strategije te empatičnog odgovora.If organizations are not proactive and don't resolve the issues on time, a crisis can emerge – an event with negative consequences that require a quick reaction. The causes of the crisis can be internal and external, and the types of crises differ mainly based on the cause. For the consequences to be as harmless as possible, it is necessary to manage and communicate effectively before, during, and after the crisis. The pre-crisis phase includes prevention and preparation. The crisis phase requires a quick, coordinated, honest response, the spokesperson's expertise, and cooperation with the media. Depending on the crisis, the organization applies crisis response strategies. The aim is to protect the reputation and image that needs to be well-established beforehand. The post-crisis period focuses on continuous communication, evaluation of efforts, and organizational learning. An analysis of the United Airlines case, when the airline forcibly removed a passenger
from an overbooked flight in 2017, examines the organization's communication with the public during and after the crisis. The importance of preparation, communication strategy, and empathetic response is emphasized
The Socialization Process of Minors with Special Needs into Society
No full textMaloljetnici s posebnim potrebama imaju problema s učenjem ili invaliditete koji im otežavaju učenje, a posebne potrebe mogu biti potencijalne, prolazne ili trajne. Svaki maloljetnik koji ima posebne potrebe ima specifične karakteristike koje odlikuju samo njega i zbog kojih je različit u odnosu na ostale maloljetnike. U odgoju i obrazovanju maloljetnika s posebnim potrebama trebala bi se promicati inkluzija koja znači jednaka prava i mogućnosti za sve. Trebaju se poštivati potrebe svih maloljetnika i njihova prava na individualnost te im se omogućiti sudjelovanje u igrama i različitim aktivnostima u grupama redovnog primarnog programa uz potporu odgojitelja, učitelja, asistenata i članova stručnog tima. Za inkluziju maloljetnika s posebnim potrebama vrlo je važna njihova socijalizacija u čijem se teoretiziranju ističu Peter L. Berger i Thomas Luckmann i njihov socijalni konstruktivizam. Prema toj knjizi kvaliteta života maloljetnika s posebnim potrebama ovisi o odnosu zajednice prema njima, a temeljna je svrha osiguravanje jednakih mogućnosti razvoja i učenja kao i ostalima. Upravo se zato u praksi sve više primjenjuje socijalni konstruktivizam i naglašavaju vrijednost i značenje upravo Bergera i Luckmanna.Minors with special needs have learning problems or disabilities that make it difficult for them to learn, and special needs can be potential, temporary or permanent. Every minor who has special needs has specific characteristics that distinguish only him and make him different from other minors. In the upbringing and education of minors with special needs, inclusion should be promoted, which means equal rights and opportunities for everyone. The needs of all minors and their rights to individuality should be respected and they should be allowed to participate in games and various activities in groups of the regular primary program with the support of educators, teachers, assistants and members of the professional team. For the inclusion of minors with special needs, their socialization is very important, in the theorization of which Peter L. Berger and Thomas Luckmann and their social constructivism stand out. According to that book, the quality of life of minors with special needs depends on the attitude of the community towards them, and the fundamental purpose is to ensure the same opportunities for development and learning as others. This is precisely why social constructivism is increasingly being applied in practice and they emphasize the value and significance of Berger and Luckmann
Sociological aspects of global terrorism
No full textTerorizam je najveća globalna sigurnosna prijetnja koja ne zahvaća samo socijalne, političke i ekonomske elemente državne strukture, već i ugrožava živote mnogih ljudi. Cilj je ovog rada temeljita i sistematična analiza socijalnih uzroka i aspekata usmjerenih prema ovom rasprostranjenom problemu. Također će se objasniti važnost sociodemografskih karakteristika članova terorističkih organizacija, međuovisnost terorizma i društvenih segmenata poput religije, moći, gospodarstva i medija
Romanticizing mental illness and disorders through social media
No full textRomantizacija psihičkih poremećaja putem društvenih medija postala je sve izraženiji fenomen u suvremenom društvu. Platforme poput TikToka, Instagrama i Tumblra često prikazuju mentalne bolesti na način koji ih čini privlačnima, predstavljajući ih kao znak intelekta, kreativnosti ili osobne jedinstvenosti. Takvi prikazi iskrivljuju stvarnu prirodu ovih stanja i potiču pogrešne percepcije, što može dovesti do trivijalizacije stvarnih iskustava osoba s mentalnim poremećajima. Mladi koji konzumiraju ovakav sadržaj često razvijaju nerealna očekivanja, što može rezultirati samodijagnostikom, neprikladnim pristupom liječenju ili oklijevanjem u traženju stručne pomoći. Ovaj rad istražuje načine na koje društveni mediji doprinose romantizaciji mentalnih bolesti, posljedice koje taj fenomen ima na percepciju mentalnog zdravlja među mladima te predlaže strategije za odgovornije prikazivanje ovih stanja s ciljem smanjenja stigme i promoviranja realističnog razumijevanja mentalnog zdravlja.The romanticization of mental disorders through social media has become an increasingly prominent phenomenon in contemporary society. Platforms like TikTok, Instagram, and Tumblr often depict mental illnesses in a way that makes them seem appealing, portraying them as signs of intellect, creativity, or personal uniqueness. Such representations distort the true nature of these conditions and foster misconceptions, which can lead to the trivialization of the real experiences of people with mental disorders. Young people who consume this content often develop unrealistic expectations, which can result in self-diagnosis, inappropriate approaches to treatment, or hesitation in seeking professional help. This paper explores how social media contributes to the romanticization of mental illnesses, the consequences this phenomenon has on the perception of mental health among young people, and suggests strategies for more responsible portrayals of these conditions to reduce stigma and promote a realistic understanding of mental health
