Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
    3354 research outputs found

    THE ROLE OF WORD FORMATION IN THE CROATIAN LANGUAGE IN THE SECOND HALF OF THE 19TH CENTURY

    No full text
    Nakon narodnoga preporoda hrvatska književna i znanstvena produkcija 2. polovice 19. stoljeća ubrzano se razvija, što je utjecalo na razvoj jezika. U to doba i terminologija postupno doživljava svoj uzlet, a tvorbom novih riječi obogaćen je hrvatski književni jezik. Tomu npr. svjedoče rječnici Bogoslava Šuleka, Ivana Mažuranića i Jakova Užarevića te Dragutina Antuna Parčića. Zato je tema ovoga doktorskoga rada Uloga rječotvorja u hrvatskom jeziku u drugoj polovici 19. stoljeća. U radu je analizirana tvorba riječi na sinkronijskoj razini. Izbor načina na koji je provedena tvorbena analiza objašnjen je na početku rada. Prikupljenoj građi iz navedenih rječnika pristupilo se opisno-analitički s naglaskom na tvorbenoj analizi izabranih tvorenica (tvorbeno motiviranih riječi), među kojima je veći broj stilski obilježenih riječi. Na temelju izabrane leksičke građe iz razmatranoga razdoblja, analizirano je u kojoj su mjeri tvorenice zaživjele u hrvatskom književnom jeziku te koliko je uloga rječotvorja u hrvatskom jeziku 2. polovice 19. stoljeća utjecala na suvremeni književni jezik.After the national revival, the development of the Croatian language was influenced by rapid growth of the Croatian literary and scientific production of the second part of the 19th century. At that time, the terminology also gradually experienced its rise, and the formation of new words enriched the Croatian literary language. This is evidenced, for example, by the dictionaries of Bogoslav Šulek, Ivan Mažuranić, Josip Užarević and Dragutin Antun Parčić. That is why the topic of this doctoral thesis is The role of word formation in the Croatian language in the second half of the 19th century. The paper will present word formation on a synchronous level. The choice of the way the word formation analysis was performed will be explained at the beginning of the paper. The collected materials from the mentioned dictionaries will be approached descriptively and analytically with an emphasis on the formation analysis of selected new words, among which there is a large number of stylistically marked words. Based on the selected lexical material from the considered period, it will be analyzed to what extent the newly formed words came to life in the Croatian literary language, and how much did the word formation in Croatian language in the second half of the 19th century influence the modern Croatian language

    The relationship of parental behaviour with prosocial behaviour, aggression, and loneliness among young adults

    No full text
    Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost roditeljskih ponašanja (roditeljska podrška, restriktivna kontrola i popustljivost) s prosocijalnim ponašanjem, agresivnošću i usamljenošću mladih. U istraživanju je sudjelovalo 256 sudionika, 73,8% žena i 26,2% muškaraca, u dobi od 18 do 35 godina. Podaci su prikupljeni putem online ankete administrirane putem Google Forms-a. Korišteni su Upitnik roditeljskog ponašanja URP29 (Keresteš i sur., 2012), Upitnik agresivnosti AQ (Buss i Perry, 1992), Upitnik prosocijalnih tendencija PTM-R (Carlo i sur., 2003) te Skala socijalne i emocionalne usamljenosti (Ćubela Adorić i Nekić, 2019). Rezultati korelacijske analize pokazali su da je roditeljska podrška negativno povezana s agresivnošću i usamljenošću, dok je restriktivna kontrola pozitivno povezana s navedenim ishodima. Nadalje, javno prosocijalno ponašanje je pozitivno povezano s popustljivošću majke te restriktivnom kontrolom oba roditelja. Rezultati regresijske analize pokazuju da roditeljska podrška majke i restriktivna kontrola majke značajno predviđaju javno prosocijalno ponašanje. Pored navedenog, višu razinu agresivnosti moguće je očekivati kod mladih koji daju niže ocjene na procjenama roditeljske podrške i više ocjene na dimenziji restriktivne kontrole oca. Analizom razlike među grupama utvrđeno je da više agresivni pojedinci percipiraju svoje roditelje značajno manje podržavajućima te više kontrolirajućima od manje agresivnih sudionika istraživanja. Nadalje, sudionici koji su skloniji javnom prosocijalnom ponašanju svoje roditelje značajno više doživljavaju kontrolirajućima nego li oni koji su manje skloni javnom prosocijalnom ponašanju. Konačno, sudionici koje obilježava viša razina obje vrste ispitivane usamljenosti percipiraju svoje roditelje značajno manje podržavajućima te više kontrolirajućima od onih koji su manje usamljeni. Nalazi upućuju na važnost roditeljskih ponašanja u oblikovanju socijalnih i emocionalnih ishoda mladih te ističu potrebu za daljnjim istraživanjima koja bi doprinijela razvoju učinkovitih strategija prevencije i intervencije kao što su programi usmjereni na poboljšanje roditeljskih vještina, edukacija roditelja o važnosti emocionalne podrške i dosljednosti u discipliniranju te inicijativa koje promiču pozitivan roditeljski angažman.The aim of this study was to examine the relationship between parental behaviors (parental support, restrictive control, and permissiveness) and prosocial behavior, aggression, and loneliness in youth. The study included 256 participants, 73.8% women and 26.2% men, aged 18 to 35 years. Data were collected using an online survey administered via Google Forms. The Parental Behavior Questionnaire URP29 (Keresteš et al., 2012), the Aggression Questionnaire AQ (Buss and Perry, 1992), the Prosocial Tendencies Measure PTM-R (Carlo et al., 2003), and the Social and Emotional Loneliness Scale (Ćubela Adorić and Nekić, 2019) were used. The results of the correlational analysis showed that parental support was negatively associated with aggression and loneliness, while restrictive control was positively associated with these outcomes. Furthermore, public prosocial behavior was positively associated with mother's permissiveness and the restrictive control of both parents. The results of the regression analysis indicate that maternal support and maternal restrictive control significantly predict public prosocial behavior. In addition, higher levels of aggression can be expected in young adults who rate their parental support lower and restrictive control of their father higher. Group differences analysis showed that more aggressive individuals perceive their parents as significantly less supportive and more controlling than less aggressive participants. Additionally, participants who are more prone to public prosocial behavior perceive their parents as significantly more controlling than those who are less prone to public prosocial behavior. Also, participants characterized by higher levels of both types of loneliness perceive their parents as significantly less supportive and more controlling than those who are less lonely. The findings highlight the importance of parental behaviors in shaping social and emotional outcomes of youth and underscore the need for further research that would contribute to the development of effective prevention and intervention strategies, such as programs aimed at improving parenting skills, educating parents about the importance of emotional support and consistency in discipline, and initiatives that promote positive parental engagement

    Differences in the expectations of students and employers about working in communication agencies in the Republic of Croatia

    No full text
    Na tržištu rada danas zajedno rade četiri generacije: baby boomeri, generacija X, milenijalci i generacija Z, svaka sa svojim specifičnostima. Značenje i uloga komunikacijskih stručnjaka sve je više prepoznatljiva na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, pri čemu se agencije često susreću s učestalom fluktuacijom zaposlenika. Među zaposlenicima agencija već se nalaze studenti komunikacijskih i srodnih znanosti. Studenti koji inače pripadaju generaciji Z, kao i ostale generacije, imaju drugačije životne navike i drugačija očekivanja od poslodavaca. Pred komunikacijskim agencijama je izazov kako kreirati organizacijsku kulturu i poslovanje u kojem će se trenutni zaposlenici zadržavati i kojim će privući nove zaposlenike, u ovom slučaju pripadnike generacije Z. Pripadnicima generacije Z i milenijalsima, navodi se u Globalnom istraživanju tvrtke Deloitte (2022), važna je, između ostalog, dobra ravnoteža privatnog i poslovnog života, a mogućnosti za učenje i razvoj neki čimbenika pri odabiru poslodavca. Kako bi se identificirala očekivanja studentske populacije o radu u komunikacijskim agencijama, uz analizu sadržaja, provest će se kvantitativno istraživanje metodom anketnog upitnika. Nakon dobivenih rezultata istraživanja na studentskoj populaciji, provest će se kvantitativno istraživanje na populaciji zaposlenika agencija. Usporedbom rezultata obje istraživane skupine dobit će se okvirne smjernice važne za poboljšanje suradnje studenata i poslodavaca u agencijama na području Hrvatske.Today, four generations - baby boomers, Generation X, millennials, and Generation Z - coexist in the labor market, each with its own specific characteristics. The significance and role of communication professionals are increasingly recognized in the labor market in the Republic of Croatia, where agencies often face frequent employee turnover. Among the agency employees, there are already students of communication and related sciences. Students, who typically belong to Generation Z, as well as other generations, have different lifestyle habits and expectations from employers. Communication agencies face the challenge of creating organizational culture and operations that will retain current employees and attract new ones, particularly members of Generation Z. According to the Global Survey conducted by Deloitte (2022), a good balance between personal and professional life is important, among other factors, for Generation Z and millennials, while opportunities for learning and development are among the main priorities when choosing an employer. To identify the expectations of the student population regarding work in communication agencies, along with content analysis, a quantitative survey using a questionnaire method will be conducted. Following the results obtained from the student population survey, a quantitative survey will be conducted among agency employees. By comparing the results of both surveyed groups, approximate guidelines important for improving collaboration between students and employers in agencies in Croatia will be obtained

    Self-silencing, perfectionism and psychological well-being in male and female students

    No full text
    Cilj ovog istraživanja bio je istražiti na koji su način samostišavanje i perfekcionizam povezani sa simptomima depresivnosti, anksioznosti i stresa kod studenata i studentica. Ukupan broj sudionika u istraživanju bio je 200, od čega 120 djevojaka i 80 mladića u dobi od 18 do 28 godina (M=21,94, SD=1,974). Istraživanje je provedeno putem Google obrasca, a sudionici su odgovarali na pitanja kroz tri upitnika: Skala samostišavanja (Jack i Dill, 1992), Multidimenzionalna skala perfekcionizma (Frost i sur., 1990) i Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (Lovibond i Lovibond, 1995). Rezultati ukazuju na blago povišene vrijednosti depresivnosti i stresa, te na umjereno povišene vrijednosti anksioznosti, a na perfekcionizmu i samostišavanju su rezultati iznad teorijskog prosjeka. Utvrđena je statistički značajna razlika između spolova kod anksioznosti i stresa. Djevojke su postizale više rezultate na anksioznosti, a mladići na stresu. Ostale varijable nisu pokazale značajne spolne razlike. Dobivene su i statistički značajne spolne razlike na dimenziji perfekcionizma, Sumnja u vlastitu izvedbu, gdje su djevojke postizale više rezultate, kao i na dimenziji samostišavanja, Eksternalizirano samoopažanje. Mladići su postizali više rezultate na dimenziji samostišavanja Briga kao požrtvovnost. Regresijskom analizom objašnjeno je 50,5% varijance depresivnosti putem četiri prediktora, gdje najveći doprinos depresivnosti ima dimenzija perfekcionizma, Zabrinutost oko pogrešaka. Dva prediktora, Zabrinutost oko pogrešaka i Sumnja u vlastitu izvedbu, objašnjavaju 35,8% varijance anksioznosti, a putem šest prediktora objašnjeno je 47,8% varijance stresa, gdje dimenzija perfekcionizma, Zabrinutost oko pogrešaka najviše pridonosi objašnjenju varijance stresa. Sobelovim testom je provjerena značajnost samostišavanja kao medijatora u odnosu perfekcionizma sa depresivnosti, anksioznosti i stresom. Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za dodatnim istraživanjem u kontekstu utjecaja ovih konstrukata na kvalitetu života, posebno u fazi promjena kao što je razdoblje studiranja.The aim of this study was to explore the relationship between self-silencing, perfectionism and symptoms of depression, anxiety and stress in male and female sample. A total number of participants was 200, with 120 female participants and 80 male participants. Their ages ranged from 18 to 28 (M=21,94, SD=1,974). The survey was conducted online, and the participants answered questions from three questionnaires: Silencing the Self Scale (Jack i Dill, 1992), Multidimensional Perfectionism Scale ((Frost i sur., 1990) and Depression Anxiety Stress Scale (Lovibond i Lovibond, 1995). Results on scales that measured depression and stress were mild, and on anxiety they were moderate, while they were above theoretical average on scales that measured perfectionism and self-silencing. Statistically significant differences were observed regarding anxiety and stress, with female participants scoring higher on anxiety and male on stress. The rest of the variables showed no significant gender differences. Significant difference was found considering the dimension Doubt over actions and Externalized Self-perception, where female participants scored higher. Male participants scored higher on the dimension Care as a sacrifice. Using regression analysis, 50,5% of the total variance of depression was explained using four predictors, the most significant being Concern over mistakes. Two predictors, Concern over mistakes and Doubt over actions explained 35,8% of the total variance of anxiety, and six predictors explained 47,8% of the total variance of stress, with dimension Concern over mistakes being the most significant. Sobel test was used to account for the significance of self-silencing as the mediator in the relationship between perfectionism and depression, anxiety and stress. The results indicate a need for additional research in this area, especially how these constructs influence the quality of life during phases of change such as studying at university

    The relationship between perfectionism, attachment, depression, anxiety and stress in the explanation of eating disorders

    No full text
    S porastom broja osoba s poremećajem prehrane raste i potreba za istraživanjem te pojave. Cilj istraživanja je bio ispitati odnos perfekcionizma, privrženosti, depresije, anksioznosti i stresa u objašnjenja poremećaja prehrane kod žena. U istraživanje su uključene punoljetne žene sa i bez dijagnoze poremećaja prehrane (N=60). Korišteni mjerni instrumenti su: Burnsova skala perfekcionizma, Skala privrženosti kao stanja, Skala depresivnosti, anskiozonosti i stresa (DASS) te Upitnik navika hranjenja (EAT-26). Istraživanje je provedeno u papir-olovka formi, te je način uzorkovanja kombinacija prigodnog uzorkovanja i tehnike snježne grude. Dobivene su značajne statističke razlike u sigurnoj i izbjegavajuće privrženosti, depresiji, anksioznosti, stresu i navikama hranjenja između sudionica sa i bez dijagnoze poremećaja prehrane. Istražene su i korelacije među uključenim varijablama kod sudionica s dijagnozom, dobivene su značajne pozitivne korelacije perfekcionizma s anksioznom privrženosti, depresijom, anksioznosti, stresom i navikama hranjenja, tj. simptomima poremećaja hranjenja. Nadalje dobivena je značajna negativna povezanost sigurne privrženosti sa svim preostalim varijablama, osim s anksioznom privrženosti, s kojom je dobivena pozitivna korelacija. Izbjegavajuća privrženost, depresivnost, anksioznost, stres i navike hranjenja su varijable, koje su sve međusobno statistički značajno pozitivno povezane.With the increase in the number of people with eating disorders, the need for researching this phenomenon also grows. The aim of this research is to examine the relationship between perfectionism, attachment, depression, anxiety, and stress in explaining eating disorders in women. The study includes adult women with and without a diagnosis of eating disorders (N=60). The measurement instruments used are: Burns Perfectionism Scale, State-Trait Attachment Scale, Depression Anxiety Stress Scales (DASS), and the Eating Attitudes Test (EAT-26). The research was conducted using a paper-and-pencil format, with a sampling method that combines convenience sampling and the snowball technique. Significant statistical differences were found in secure and avoidant attachment, depression, anxiety, stress, and eating habits between participants with and without a diagnosis of eating disorders. The correlations among the included variables were also investigated in participants with a diagnosis, and significant positive correlations were found between perfectionism and anxious attachment, depression, anxiety, stress, and eating habits, i.e., eating disorder symptoms. Furthermore, a significant negative association was found between secure attachment and rest of the variables, except for anxious attachment, with which a positive correlation was obtained. Avoidant attachment, depression, anxiety, stress, and eating habits are variables that are all statistically significantly positively correlated with each other. Key words: eating disorders, perfectionism, attachment, depression, anxiety, stres

    The relationship between cognitive emotional regulation, test anxiety and academic self-efficacy in secondary education

    No full text
    Cilj ovog istraživanja bio je istražiti odnos strategija kognitivne emocionalne regulacije, ispitne anksioznosti i akademske samoefikasnosti kod učenika srednjih škola, fokusirajući se na spolne razlike. Istraživanje je obuhvatilo 166 učenika i 136 učenica iz gimnazije i tehničke strukovne škole na sjeverozapadu Hrvatske u dobi od 15 do 19 godina (M=17,21; SD=1,02). Podaci su prikupljeni pomoću Upitnika kognitivne emocionalne regulacije CERQ, Skale ispitne anksioznosti i Skale akademske samoefikasnosti. Učenici su ispunjavali upitnike u online formatu tijekom školskih satova. Rezultati su pokazali statistički značajne spolne razlike u prosjeku školskih ocjena, strategijama samookrivljavanja, ruminacije i stavljanja u perspektivu, razinama ispitne anksioznosti, te u samoefikasnosti u postizanju željenih ishoda učenja. Prosjek školskih ocjena pozitivno korelira s akademskom samoefikasnosti, a te korelacije variraju ovisno o spolu. Primijećena je niska, ali značajna povezanost između prosjeka ocjena i ispitne anksioznosti. Strategije samookrivljavanja, ruminacije i katastrofiziranja kod oba spola pozitivno koreliraju s anksioznosti, s kojom su strategije planiranja i pozitivne reprocjene u negativnoj korelaciji. U pogledu akademske samoefikasnosti, kod oba spola pronađene su značajne pozitivne povezanosti sa strategijama pozitivnog refokusiranja, planiranja i pozitivne reprocjene, dok je katastrofiziranje negativno povezano. Između ispitne anksioznosti i akademske samoefikasnosti pronađene su značajne negativne korelacije kod oba spola. U predviđanju akademske samoefikasnosti značajnim prediktorima pokazuju se prosjek školskih ocjena i „adaptivne“ strategije emocionalne regulacije poput pozitivne reprocjene i stavljanja u perspektivu, te potencijalno planiranja i pozitivnog refokusiranja u slučaju predviđanja komponenti akademske samoefikasnosti. Postoci objašnjene varijance kreću se od 20,9 % do 48,1 %. Spol i komponente ispitne anksioznosti nisu se pokazali kao značajni prediktori. Neočekivani nalazi dobiveni su u predviđanju samoefikasnosti u procesu učenja kod djevojaka na način da prosjek ocjena nije bio značajan prediktor, što ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima.The aim of this study was to investigate the relationship between cognitive emotional regulation strategies, test anxiety, and academic self-efficacy among secondary school students, with a focus on gender differences. The study included 166 male students and 136 female students from grammar and technical vocational schools in northwest Croatia, aged 15 to 19 years (M=17.21; SD=1.02). Data were collected using the Cognitive Emotion Regulation Questionnaire (CERQ), the Test Anxiety Scale, and the Academic Self-Efficacy Scale. Students completed the questionnaires online during school hours. The results revealed statistically significant gender differences in grade point averages, self-blame, rumination, and putting into perspective strategies, levels of test anxiety, and self-efficacy in achieving desired learning outcomes. Grade point averages positively correlated with academic self-efficacy, with these correlations varying by gender. A low but significant association was observed between grade point averages and test anxiety. Strategies of self-blame, rumination, and catastrophising in both genders are positively correlated with anxiety, with which planning and positive reappraisal strategies are negatively correlated. Regarding academic self-efficacy, significant positive associations were found with positive refocusing, planning, and positive reappraisal strategies for both genders, while catastrophizing was negatively associated. Significant negative correlations were found between test anxiety and academic self-efficacy for both genders. In predicting academic self-efficacy, significant predictors include the average school grades and "adaptive" emotional regulation strategies such as positive reappraisal and putting into perspective, as well as potentially planning and positive refocusing in the case of predicting components of academic self-efficacy. The percentages of explained variance range from 20.9% to 48.1%. Gender and components of test anxiety did not prove to be significant predictors. Unexpected findings were obtained in predicting self-efficacy in the learning process among female students, as the grade average was not a significant predictor, indicating the need for further research

    Relationship between self-compassion, shame, attitudes toward mental illness, attitudes toward help-seeking and help-seeking experience

    No full text
    Osobe koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja često ne potraže stručnu pomoć (Aromaa i sur., 2011; Bidlle i sur., 2004). Jedna od najvećih prepreka traženju pomoći je sram (Ivanov, 2022). S druge strane, samo-suosjećanje se pokazuje kao facilitirajući faktor u traženju pomoći (Campbell i sur., 2022). Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati na koji su način stavovi prema traženju stručne pomoći povezani sa samo-suosjećanjem, osjećajem srama, stavovima zajednice prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja te iskustvom traženja pomoći. Također, ispitane su međusobne povezanosti između navedenih varijabli te razlike u stupnju izraženosti osjećaja srama, samo-suosjećanja, stavova zajednice prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja i stavova prema traženju stručne pomoći kod osoba koje su tražile pomoć zbog problema s mentalnim zdravljem i onih koji nemaju takvo iskustvo. Istraživanje je provedeno online putem, a upitnike je ispunilo 177 studenata od kojih su većina bile žene (87,6%). Prosječna dob sudionika bila je M=22,15 godina (SD=2,30). Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: Ljestvica samo-suosjećanja (eng. Self- Compassion Scale- SCS, Neff, 2003; Klišmanić- Mrak, 2014), Upitnik o stavovima prema problemima s mentalnim zdravljem (eng. Attitudes Toward Mental Health Problems- ATMHP, Gilbert i sur., 2007), Upitnik stavova o traženju stručne pomoći (eng. Attitudes Toward Seeking Professional Psychological Help-Short Form- ATSPPH-SF; Fischer i Farina, 1995; Bojanić i sur., 2016), Skala stavova zajednice prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja (eng. Community Attitudes to Mental Illness- CAMI, Taylor i Dear, 1981; Petak i sur., 2020) i pitanja o iskustvu traženja pomoći zbog problema s mentalnim zdravljem. Dobiveni rezultati pokazali su da sudionici koji imaju negativnije stavove o osobama s problemima mentalnog zdravlja imaju više razine srama vezanog uz mentalno zdravlje i negativnije stavove prema traženju stručne pomoći; sudionici koji imaju veće samo-suosjećanje imaju pozitivnije stavove prema traženju stručne pomoći; sudionici koji imaju višu razinu srama imaju negativnije stavove prema traženju stručne pomoći; a sudionici koji imaju iskustva s traženjem psihološke pomoći imaju pozitivnije stavove prema traženju stručne pomoći. Također, veće samo-suosjećanje, pozitivniji stavovi prema osobama s problemima s mentalnim zdravljem i više vlastitog iskustva traženja pomoći značajni su prediktori stavova prema traženju stručne pomoći. Naposljetku, utvrđeno je da oni koji su tražili pomoć imaju pozitivnije stavove prema mentalnom zdravlju i prema traženju pomoći od onih koji su naveli da nisu tražili pomoć i manje razine samo-suosjećanja. Rezultati provedenog istraživanja govore o važnosti samo-suosjećanja kao pozitivnog faktora u odnosu s mentalnim zdravljem te potvrđuju potrebu za razvojem samo-suosjećanja kod osoba koje traže pomoć radi problema s mentalnim zdravljem. Također dobiveni rezultati ukazuju na važnost psihoedukacije javnosti o temama mentalnog zdravlja što bi moglo dovesti do pozitivnijih stavova prema osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja kao i samom traženju pomoći.People who face mental health problems often don't seek professional help (Aromaa i sur., 2011). One of the biggest obstacles to seeking help is shame (Ivanov, 2022). On the other hand, self- compassion has shown to be facilitating factor when it comes to seekinghelp (Campbell i sur., 2022). The goal of this research was to examine the way attitudes toward help-seeking are connected with self-compassion, shame, community attitudes toward people with mental health problems and experience with help-seeking. Also, correlations between these variables were investigated as well as the differences in shame, self-compassion, community attitudes toward people with mental health problems and help-seeking attitudes between those who seek help and those who don’t. The research was conducted online and it consisted of 177 participants who were students and most of whom were women (87,6%). The average age of participants was M=22,15 (SD=2,30). The following instruments were used: Self Compassion Scale (Self- Compassion Scale- SCS, Neff, 2003; Klišmanić- Mrak, 2014), Attitudes Toward Mental Health Problems (Attitudes Toward Mental Health Problems- ATMHP, Gilbert et al., 2007), Attitudes Toward Seeking Professional Psychological Help- Short Form Scale (Attitudes Toward Seeking Professional Psychological Help-Short Form- ATSPPH-SF; Fischer and Farina, 1995; Bojanić et al. 2016), Community Attitudes to Mental Illness (Community Attitudes to Mental Illness- CAMI, Taylor and Dear, 1981; Petak et al. 2020) and questions about experience with help-seeking due to mental health issues. Results suggest that those with more negative attitudes toward mental illness have higher levels of shame related to mental health as well as more negative attitudes toward help-seeking; those with higher levels of self- compassion have more positive attitudes toward help-seeking; those with higher levels of shame have more negative levels of help-seeking attitudes and those with more experience with seeking help have more positive attitudes toward help- seeking. Bigger self- compassion, more positive attitudes toward people with mental health problems as well as more experience with help seeking predict more positive attitudes toward seeking professional help. Finally, there was significant difference between those who sought help because of mental health problems and those who didn’t in more positive attitudes toward mental illness and toward help-seeking as well as lower levels of self- compassion. Results talk about the importance of self-compassion as a positive factor in relation to mental health. They confirm the need for self-compassion development in people who seek help due to mental health issues. The results also indicate the importance of education of the public about mental health which could potentially lead to more positive attitudes toward people with mental health issues as well as the act of help seeking

    Documenta martyrii B. Nicolai Tavelić et sociorum eius Ord. Min. between literature and historiography

    No full text
    Ovaj se diplomski rad bavi proučavanjem jednoga djela o mučeništvu. Kada je riječ o mučenicima hrvatskoga naroda, bitnu ulogu između ostalih zauzima sv. Nikola Tavelić, franjevac i misionar iz 14. st., rodom iz Šibenika. Upravo zato što je prvi hrvatski svetac i mučenik, u hrvatskom je narodu prisutno izrazito štovanje ovoga svetca. Franjevac Dominik Mandić sastavio je i u Rimu 1958. objavio djelo Documenta martyrii B. Nicolai Tavelić et sociorum eius Ord. Min. koje se bavi mučeništvom svetog Nikole Tavelića i trojice njegove subraće franjevaca. Mučeništvo se dogodilo 14. studenog 1391. u Jeruzalemu. Kršćani onoga kraja smatrali su njihovu smrt pravim mučeništvom pa je jedan franjevac detaljno opisao tijek mučeništva na latinskom jeziku. Opis je sastavio prema onome što je sam vidio i doznao od svjedoka. Osim opisivanja mučeništva, djelo sadrži i izjave svjedoka te transkripte presuda. U radu će se analizirati spomenuto djelo na temelju strukture srednjovjekovne hagiografije te na taj način ispitati u kojoj je to mjeri hagiografski spis te koliko se približava historiografskom spisu. Pri tome će se proučiti jesu li uočljiva četiri elementa koja hagiografija treba sadržavati. Djelo Documenta martyrii b. Nicolai Tavelić et sociorum eius ord.min. važno je i za proučavanje povijesti Franjevačkog reda, ali i za proučavanje odnosa kršćana i muslimana u srednjem vijeku. Sv. Nikola Tavelić zajedno sa svojom subraćom zalagao se za dijalog s drugim vjerskim skupinama, a njihovo mučeništvo treba podsjećati na važnost tolerancije, dijaloga i međureligijskog razumijevanja. Stoga će u ovome radu biti osvrt i na ovaj pozitivni vjerski aspekt.When it comes to the martyrs of the Croatian people, St. Nikola Tavelić, Franciscan and missionary from the 14th century, born in Šibenik. Precisely because he is the first Croatian saint and martyr, there is a strong veneration of this saint in the Croatian people. The Franciscan Dominik Mandić compiled and published in Rome in 1958 the work Documenta martyrii b. Nicolai Tavelić et sociorum eius ord.min. which deals with the martyrdom of St. Nikola Tavelic and three of his fellow Franciscans. Martyrdom took place on November 14, 1391 in Jerusalem. The Christians of that region considered their death a real martyrdom, so a Franciscan described the process of martyrdom in Latin in detail. He compiled the description based on what he saw himself and learned from witnesses. In addition to describing martyrdom, the work also contains witness statements and transcripts of judgments. Literary work Documenta martyrii b. Nicolai Tavelić et sociorum eius ord.min. it is also important for the study of the history of the Franciscan Order, but also for the study of the relationship between Christians and Muslims in the Middle Ages. St. Nikola Tavelić, together with his brothers, advocated dialogue with other religious groups, and their martyrdom should be a reminder of the importance of tolerance, dialogue and interreligious understanding. This master thesis will also discuss this positive religious aspect

    Investigating the halo-effect based on different male and female voice pitches

    No full text
    Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti postojanje halo-efekta na temelju glasa. U radu se provjerava postoje li razlike u procjenama četiri različita glasa (visoki muški, visoki ženski, duboki muški i duboki ženski) čije su frekvencije u prethodnim istraživanjima klasificirane kao manje ili više privlačne, na pet osnovnih dimenzija ličnosti (ekstraverzija, neuroticizam, savjesnost, ugodnost, otvorenost). Također, provjereno je postoje li i spolne razlike u procjenama. Istraživanje je provedeno na studentima preddiplomskih studija dvaju zagrebačkih fakulteta. Sudjelovalo je 126 studenata, od toga 62 muškarca i 64 žene. Slušali su četiri glasa te je njihov zadatak bio procijeniti ličnost osobe čiji glas su čuli. Ličnost su procjenjivali na Pridjevskoj mjeri peterofaktorskog modela ličnosti (Kardum i Smojver, 1993) koja se sastoji od 50 pridjeva, po 10 za svaku dimenziju ličnosti. Rezultati ovog istraživanja uglavnom potvrđuju nalaze prethodno provedenih te su, osim glavnih učinaka dimenzija ličnosti, pronađena i dva glavna učinka spola. Istraživanje je pokazalo kako se žene s visokim glasom i muškarci s dubokim glasom procjenjuju kao najekstravertiranijima, najugodnijima, najotvorenijima i najsavjesnijima te najmanje neurotičnima. Nadalje, u istraživanju je otkriveno kako na dimenziji savjesnosti, ženske sudionice daju općenito više procjene, bez obzira na spol osobe koju slušaju ili visinu njihova glasa. Također, na dimenziji otvorenosti uočeno je kako i muški i ženski sudionici daju više procjene onim glasovima koji su istog spola kao i oni, bez obzira na samu visinu glasa.The objective of this research is to determine the existence of the halo effect based solely on the voice pitch. This research has tested if there are any differences in evaluation of four different voices (high-pitched male, high-pitched female, low-pitched male and low-pitched female) whose frequencies were determined as more or less attractive in previous studies, on five personality traits (extraversion, neuroticism, conscientiousness, agreeableness and openness). Moreover, this research has tested if there are any gender differences in the evaluations themselves. The research has been conducted on some undergraduate students of two universities in Zagreb. There were 126 participants, 62 male and 64 female. The participants listened to four voices and their assignment was to evaluate the personality of a person behind the voice. The personality evaluation was conducted on The adjective measure of the Big Five Personality Model (Kardum & Smojver, 1993)). The measure consists of 50 adjectives, 10 for each personality trait. The results of this research mostly support former research and have not only found the main effect for each personality trait, but also the main effect for gender on two of the traits. It has also shown that women with high-pitched voices and men with low-pitched voices are evaluated as more extraverted, more agreeable, more open, more conscientious and less neurotic. Furthermore, the research has shown that in relation to the conscientiousness personality trait, the female participants generally give higher scores, regardless of the gender or the pitch of the voice they listen to. Also, as per the openness personality trait, both male and female participants give higher scores to same-gender voices, regardless of the pitch of the voice

    Philosophical principles of flow: a discussion about a happy life

    No full text
    Ovaj rad analizira koncept optimalnog iskustva, poznatog i kao flow, koji je razvio Mihaly Csikszentmihalyi. Utemeljen na pozitivnoj psihologiji, teorija optimalnog iskustva istražuje stanje potpune uronjenosti u aktivnost te daje prikaz nove paradigme u okviru pitanja ljudske sreće. Rad započinje povijesnim pregledom Csikszentmihalyijevog doprinosa teoriji optimalnog iskustva i širem području psihologije pozitivnog iskustva. Nakon toga, konceptualnom će se analizom razraditi definiranje koncepta, ali i problematika prijevoda riječi flow na hrvatski jezik. Filozofske postavke optimalnog iskustva istražuju se kroz prizmu razrade glavnih filozofskih pojmova u teoriji: svijesti, psihičke energije, igranja i autoteličnog iskustva. Svijest se analizira putem Csikszentmihalyijevog fenomenološkog modela baziranog na teoriji informacija, a razmatraju se i stavovi Johna Searlea te Edmunda Husserla. Nadalje, rad istražuje kako optimalno iskustvo može poslužiti kao most rješenja problema uma i tijela u filozofiji. Konačno, rasprava o sreći smješta optimalno iskustvo u širi filozofski kontekst, istražujući kako se filozofija sreće u okviru Platonove i Aristotelove filozofije može reinterpretirati kroz prizmu optimalnog iskustva. Konačni cilj rada je predstaviti analizirati pojam, koji predstavlja jedan od ključnih elemenata sretnog života, povezujući teorije psihologije i filozofije u smisleno razumijevanje ljudske sreće.This paper analyzes the concept of optimal experience, also known as flow, developed by Mihaly Csikszentmihalyi. Based on positive psychology, the theory of optimal experience explores the state of complete immersion in an activity and presents a new paradigm within the framework of human happiness. The paper begins with a historical overview of Csikszentmihalyi's contribution to the theory of optimal experience and the broader field of psychology of positive experience. After that, a conceptual analysis will be used to define the concept, as well as the issue of translating the word flow into Croatian language. Philosophical principles of optimal experience are explored through the prism of elaboration of the main philosophical terms in the theory: consciousness, psychic energy, play and autotelic experience. Consciousness is analyzed through Csikszentmihalyi's phenomenological model based on information theory, and the views of John Searle and Edmund Husserl are also considered. Furthermore, the paper explores how optimal experience can serve as a possible solution to the mind-body problem in philosophy. Finally, the discussion of happiness places optimal experience in a broader philosophical context, exploring how the philosophy of happiness within the framework of Plato's and Aristotle's philosophies can be reinterpreted through the prism of optimal experience. The paper concludes that the optimal experience can represent one of the key elements of a happy life, connecting the theories of psychology and philosophy in a meaningful understanding of human happiness

    784

    full texts

    3,354

    metadata records
    Updated in last 30 days.
    Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
    Access Repository Dashboard
    Do you manage Open Research Online? Become a CORE Member to access insider analytics, issue reports and manage access to outputs from your repository in the CORE Repository Dashboard! 👇