Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Psychosocial adjustment and integration of persons under international protection in the Republic of Croatia
No full textGlavni cilj ovog istraživanja bio je opisati individualna iskustva ljudi s područja Afrike i Bliskog istoka kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj. Uzorak se sastojao od 4 muškaraca i 2 žene u dobi između 26 i 68 godina. Podaci su prikupljeni polustrukturiranim intervjuima koji su trajali od 37 do 120 minuta (M = 71,17, SD = 31,21). Postavljena pitanja pokrivala su različite segmente života sudionika istraživanja od trenutka njihova dolaska u Hrvatsku, a odgovori su prikazani kroz 5 glavnih kategorija: Tko su naši susjedi?, Dočekivanje Godota, Novi stari život, Pelin i med te Dobar, loš, spreman na bolje. Prva kategorija opisuje sociodemografske karakteristike sudionika i razloge odlaska iz država porijekla. Druga kategorija opisuje dolazak u Hrvatsku, boravak u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin te postupak apliciranja za azil. Treća kategorija opisuje osobne, društvene i situacijske čimbenike kao odrednice psihosocijalne prilagodbe te subjektivnu procjenu prilagodbe na život u Hrvatskoj. Četvrta kategorija opisuje iskustva diskriminacije te pozitivne i negativne pojave u Hrvatskoj i državi porijekla. Peta kategorija opisuje evaluaciju postojećih mehanizama postupanja prema izbjeglicama i prijedloge za njihovo poboljšanje. Svi sudionici napustili su svoje države zbog političkih razloga, rata ili nesigurnosti izazvane istima te isprva o Hrvatskoj nisu razmišljali kao o ciljnoj destinaciji. Unatoč tome, većina sudionika je odmah ili nakon nekog vremena za Hrvatsku osjetila da je njihov dom. Na Hrvate gledaju kao na druželjubive ljude za koje priznaju da katkad imaju dvostruke standarde prema izbjeglicama. Na skali od veoma loše do veoma dobre prilagodbe na život u Hrvatskoj, daju odgovore duž cijelog raspona skale. Vezu sa svojim domom održavaju kroz komunikaciju s obitelji i prijateljima, kuhanje tradicionalne hrane i slijeđenje religijskih običaja. U Hrvatskoj im najviše nedostaje druženje i široka socijalna mreža koju su imali kod kuće. Podijeljenih su mišljenja u pogledu evaluacije kvalitete postojećih mehanizama. Za bolju prilagodbu i integraciju predlažu veće usmjeravanje na jezik i oblike direktne pomoći od strane države. Organizacijama predlažu jasnije definiranje područja na kojima djeluju, ispitivanje potreba svojih korisnika i upoznavanje korisnika s njihovim pravima i mogućnostima.The main objective of this study was to describe individual experiences of people coming from Africa and the Middle East who were granted international protection in the Republic of Croatia. Sample consisted of 4 men and 2 women who were between 26 and 68 years old. Data was collected by semistructured interviews that lasted between 37 and 120 minutes (M = 71,17, SD = 31,21). The questions covered different segments of life since arriving to Croatia and the answers are presented through 5 main categories: Who are our neighbours?, Welcoming Godot, New old life, Bittersweetness and Good, bad, ready for better. First category describes sociodemographic characteristics of participants and reasons for fleeing countries of origin. Second category describes arrival to Croatia, stay in the Reception Centre for Seekers of International Protection Porin and asylum application procedure. Third category describes personal, social and situational factors as determinants of psychosocial adjustment and a subjective assessment of adjustment to life in Croatia. Fourth category describes experiences of discrimination as well as positive and negative phenomena in Croatia and country of origin. Fifth category describes the quality of existing mechanisms of refugee treatment and suggestions for their improvement. All participants fled their country of origin because of political reasons, war or insecurity caused by different events and, at first, hadn't imagined Croatia as their goal destination. In spite of this, most of them considered Croatia as their home either immediately or after some time. They see Croats as friendly people, but admit they sometimes have double standards towards refugees. On a scale from 1 to 5, participants assess their adjustment to life in Croatia differently. They maintain a relationship with their home through communication with family and friends, cooking traditional food and following religious customs. The lack of companionship and wide social network they had at home is what they miss the most in Croatia. Their opinions are divided in the evaluation of the quality of existing mechanisms. For better adjustment and integration, they suggest greater focus on language and forms of direct assistance from the state. To organizations, they suggest a clearer definition of the areas in which they operate, examination of the needs of their users and familiarization of the users with their rights and possibilities
The Role of Emotional Skills (Competence) and Coping Strategies in Adolescent Depression
No full textDepression is a state of low mood that can lead to several negative outcomes on thoughts, emotions, behaviors, and even physical state. With that in mind, it is important to detect individuals at risk of developing depressive symptoms early and identify protective factors. During the COVID-19 pandemic, adolescents emerged as one of the most vulnerable groups, with deteriorated anxiety and depression due to imposed social isolation, reduced social activities, and concerns over household status, health, and peer support. Distance learning through public service broadcasts and online tools lasted for several months, posing the need for adjustment. This study aimed to assess emotional competence and coping styles as predictors of depression in a sample of adolescents. The study was conducted in-person on a sample of 142 high school students. A high percentage of participants reported above-average levels of depression (21.1% severely depressed). On average, girls reported higher levels of depression than boys (t = 3.86, p < 0.01). Gender differences were also found in emotion-focused coping and avoidance, with girls scoring higher on both (p < 0.05). However, there were no gender differences in problem-focused coping or emotional competence. Hierarchical regression analysis concluded that perceiving and understanding emotions, expressing and naming emotions, regulating emotions, and avoidance were significant predictors of depression. This regression model explained 53% of depression variance, with the regulation of emotions being the most powerful predictor (p < 0.01). No mediating effect of coping styles on the relationship between emotional competence and depression was found in this study
Digitization of television content: an exploration of on the use of on demand television and video streaming services usage
No full textDigitalno doba promijenilo je medijske navike. Dok je za televizijsku publiku bilo uobičajeno pratiti program prema rasporedu, razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija stvorio je novo okruženje. Pojavom interneta medijska ponuda uvelike se promijenila zbog čega su razvijene nove navike i očekivanja publike. Prvenstveno, ističe se činjenica da publika više nije pasivna, nego aktivna. Takvi potrošači sve više koriste prednosti sadržaja na zahtjev jer sami mogu birati mjesto i vrijeme korištenja. Televizija je svoju linearnost nastojala smanjiti tako što se sadržaj počeo plasirati putem interneta, odnosno televizije na zahtjev. Nastali su i novi pretplatnički servisi na kojima se može pronaći televizijski sadržaj. Predmet istraživanja ovog diplomskog rada su navike i razlozi korištenja televizije na zahtjev i video streaming servisa. Brojni znanstvenici ističu kako televizija gubi mladu publiku, ali i gledatelje općenito. U ovom radu provedena je anketa među korisnicima video streaming servisa i televizije na zahtjev, između ostalog, kako bi se utvrdilo gubi li tradicionalna televizija ovu publiku. Potvrđeno je kako ispitanici video streaming servisa češće koriste ove platforme nego što gledaju televiziju. Kod ispitanika televizije na zahtjev ovo nije slučaj. Kao neki od temeljnih razloga korištenja servisa na zahtjev sudionici navode opuštanje, zabavu i dostupnost sadržaja. Rezultati također pokazuju da najčešće pristupaju zabavnom sadržaju. Uz to, velik broj njih smatra da će u budućnosti manje gledati televiziju.The digital age has changed media habits. While it was common for the television audience to follow the program according to the schedule, the development of information and communication technologies created a new environment. With the rise of the Internet, the media supply has changed, which has also altered the habits and expectations of the audience. Primarily, the fact that the audience is no longer passive, but active, stands out. Such an audience is increasingly using advantages of on-demand services because they can choose the place and time of using media content. Television tried to reduce its linearity by starting to publish content on the Internet, on on-demand television. Also, subscription based services have been developed. The subject of research in this thesis are habits and reasons for using television on demand and video streaming services. Numerous scientists point out that television is losing young audience, as well as audience in general. A survey was conducted among users of video streaming services and television on demand to determine whether traditional television is losing this audience. It was confirmed that users of video streaming services use these platforms more often than they watch television. This is not the case with users of on-demand television. As some of the main reasons for using on-demand platforms, research participants stated relaxation, entertainment and availability of content. The results also showed that these users most often watch entertainment content and that a large number of them believe that they will watch less television in the future
The Role of Mothers' Parental Behaviours in Explaining the Child's Difficulties in Early Adolescence
No full textOvim istraživanjem se nastojalo predvidjeti emocionalne probleme i probleme u ponašanju na temelju dječjih procjena roditeljskih ponašanja majki. Sudjelovalo je 308 učenika i učenica sedmih razreda osnovnih škola iz Osječko-baranjske i Varaždinske županije. Korišteni podaci su dobiveni u drugom valu projekta Hrvatske zaklade za znanost Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji (CHILD-WELL). Primijenjen je SDQ upitnik za prikupljanje podataka o poteškoćama djece te URP29 upitnik za dječju procjenu roditeljskih ponašanja majki. Rezultati istraživanja pokazuju da se djevojčice i dječaci razlikuju s obzirom na procjenu emocionalnih poteškoća, na način da dječaci imaju manje ovakvih poteškoća u odnosu na djevojčice. Iz dječjih procjena se pokazalo da majke koje primjenjuju više restriktivne kontrole imaju djecu koja iskazuju više emocionalnih problema i problema u ponašanju. Također, majke koje iskazuju više roditeljske podrške imaju djecu s manje emocionalnih problema. Popustljivost majki nije bila značajno povezana s ni jednom vrstom dječjih poteškoća. Nadalje, pokazalo se da dječje procjene roditeljske podrške, restriktivne kontrole i popustljivosti majki zajedno statistički značajno predviđaju procjenu emocionalnih problema i problema u ponašanju. Pri tome se kao značajan prediktor obiju vrsta problema istaknula restriktivna kontrola majki. Na kraju je provjereno postojanje moderatorskog učinka spola u odnosu roditeljskih ponašanja majki i poteškoća kod djece. Takav učinak spola je bio značajan za povezanost između dječjih procjena restriktivne kontrole majki i procjene emocionalnih problema djece, što govori da ženski spol djeteta pojačava povezanost između ta dva konstrukta.This research attempted to predict emotional and behavioral problems based on children's assessments of mothers' parental behaviors. The 308 seventh-grade elementary school students from Osijek-Baranja and Varaždin district participated in this research. The data used were obtained in the second wave of the Croatian Science Foundation's project called Child Well-being in the Family Context (CHILD-WELL). The SDQ questionnaire was used to collect data on children's difficulties and the URP29 questionnaire for children's assessment of the mother's parental behaviors. The results of the research show that girls and boys differ regarding the assessment of emotional difficulties, in such a way that boys have fewer emotional difficulties compared to girls. Children's assessments showed that mothers who apply more restrictive control have children who show more emotional and behavioral problems. Also, mothers who express more parental support have children with fewer emotional problems. Maternal permissiveness was not significantly related to any type of child difficulty. Furthermore, children's ratings of mothers' parental support, restrictive control and permissiveness together were shown to statistically significantly predict ratings of emotional and behavioral problems. The mother's restrictive control stood out as a significant predictor of both types of problems. Finally, the existence of a moderating effect of gender in relation to mothers' parenting behavior and children's difficulties was verified. Such a gender effect was significant for the association between children's ratings of mothers' restrictive control and ratings of children's emotional problems, suggesting that the child's female gender enhances the association between those two constructs
Personal and psychosocial determinants of students' attitudes about palliative care
No full textJančec (2020) navodi kako se napretkom znanosti u mnogim područjima, a posebno u medicini, poboljšavaju uvjeti života te se time produžio i životni vijek čovjeka. Svake godine svijet dobiva nova otkrića, ljudi dolaze do novih spoznaja što omogućuje društveni napredak. Ovo se događa u svim područjima čovjekova života; u obrazovanju, kemiji, a ponajviše u medicini i farmaciji te su upravo ove grane zaslužne za produljenje životnog vijeka čovjeka kroz otkrivanje novih lijekova i novih metoda liječenja. Posljedično, s produženjem trajanja životnog ciklusa povećao se i udio kroničnih progresivnih bolesti poput onkoloških bolesti, moždanih udara, bolesti srca i drugih. Paralelno s time raste i potreba za palijativnom skrbi, odnosno aktivnom i sveobuhvatnom brigom o osobama s neizlječivim bolestima kod kojih liječenje više nema utjecaja. Svjetska zdravstvena organizacija (2005) samo u europskoj regiji navodi kako palijativnu skrb ili pomoć palijativnog tima treba više od 320 000 onkoloških i 285 000 neonkoloških bolesnika. Također njihove nedavne procjene prikazuju kako je potrebno 80 do 100 kreveta na 1 000 000 stanovnika za potrebe pružanja palijativne ili hospicijske skrbi. Prema njihovim procjenama, između 50% i 89% svih umirućih pacijenata zahtijeva neki oblik palijativne skrbi. Na području Republike Hrvatske taj postotak se odnosi na 26 000 do 46 000 pacijenata godišnje (Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, 2017). Područje palijativne skrbi u Hrvatskoj je kroz povijest bilo vrlo malo istraženo, no to se zadnjih nekoliko godina uvelike promijenilo. S obzirom na to da se radi o razdoblju života za koje se smatra da je razdoblje u kojem se osoba priprema za vlastitu smrt, društvo kao da bježi od ovog problema
The relationship between attachment styles, the dark tetrad, and conflict resolution in romantic relationship during young adulthood
No full texttak
Cilj ovog istraživanja je bio ispitati obilježja odnosa između privrženosti u romantičnim
odnosima, komunikacijskih obrazaca tijekom rješavanja sukoba te mračne tetrade te predvidjeti
doprinos stilova privrženosti i mračne tetrade u objašnjenju komunikacijskih obrazaca prilikom
rješavanja konflikata. Istraživanje je provedeno online, a u njemu je sudjelovalo 266 sudionica
u rasponu dobi od 25 do 35 godina. Aritmetička sredina dobi je 29,48 (SD = 3,29). Uvjet za
sudjelovanje je bio da su sudionice u vezi i da žive u istom kućanstvu sa svojim partnerom
minimalno godinu dana. Primijenjeni je upitnik sociodemografskih podataka, zatim
Modificirana verzija Inventara iskustva u bliskim vezama (Kamenov i Jelić, 2003), Kratka skala
mračne tetrade (Paulhus i sur., 2021, prema Ribar, Wertag i Sučić, 2022) te Upitnik
komunikacijskih obrazaca (Christensen i Sullaway, 1984). Rezultati su pokazali da sudionice
najčešće koriste obrasce konstruktivne komunikacije tijekom rješavanja konflikata, imaju
dominantno sigurnu privrženost partneru tj. nisko izraženo izbjegavanje i anksioznost te postižu
niske rezultate na subskalama mračne tetrade. Nadalje, rezultati su ukazali na postojanje
povezanosti između anksiozne privrženosti te makijavelizma, psihopatije i sadizma te na
postojanje pozitivne povezanosti između izbjegavajuće privrženosti i makijavelizma.
Psihopatija se pokazala povezanom sa sva tri obrasca komunikacije, točnije, s obrascem
konstruktivne komunikacije, osobnog zahtijevanja/partnerovog povlačenja te partnerovog
zahtijevanja/osobnog povlačenja. Dodatno, od osobina mračne tetrade, utvrđena je i povezanost
obrasca osobnog zahtijevanja/partnerovog povlačenja s makijavelizmom te sadizmom, dok se
povezanost s obrascem partnerovog zahtijevanja/osobnog povlačenja pokazala sa svim
osobinama mračne tetrade. Dimenzije anksiozne i izbjegavajuće privrženosti pokazale su
povezanost sa sva tri obrasca komunikacije. Utvrđen je značajan doprinos stilova privrženosti
te nekih osobina mračne tetrade objašnjenju komunikacijskih obrazaca, pri čemu se, uz
anksioznu i izbjegavajuću privrženost, samo psihopatija istaknula kao značajan prediktor kod
sva tri obrasca komunikacije, dok su se kod obrasca partnerovog zahtijevanja/osobnog
povlačenja značajnim prediktorima pokazali i narcizam te makijavelizam. Sadizam nije
statistički značajan prediktor ni u jednoj regresijskoj analizi. Rezultati ovog istraživanja
doprinose teorijskim spoznajama u području romantičnih odnosa te su većinski u skladu s
dosadašnjim istraživanjima. Zbog manje jasnih nalaza u području mračne tetrade, i u ovom i u
drugim istraživanjima, rezultati upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjima uloge osobina
mračne tetrade u romantičnim odnosima.The aim of this study was to examine relationship characteristics between attachment in
romantic relationships, communication patterns during conflict resolution, and the dark tetrad,
and try to predict the contribution of attachment styles and the dark tetrad in explaining
communication patterns during conflict resolution. The survey was conducted online, and 266
participants aged between 25 and 35 took part in it. Arithmetic mean age is 29.48 (SD = 3.29).
All participants are in a relationship and have been living with their partner in the same
household for at least one year. The participants completed Sociodemographic Questionnaire,
Modified Version of the Inventory of Experiences in Close Relationships (Kamenov i Jelić,
2003), Short Dark Tetrad Scale (Paulhus i sur., 2021, prema Ribar, Wertag i Sučić, 2022) and
the Communication Patterns Questionnaire (Christensen i Sullaway, 1984). The results showed
that the participants most often use forms of constructive communication during conflict
resolution, have a dominantly secure attachment to their partner, i.e. low avoidance and anxiety,
and achieve low results on the dark tetrad subscales. Furthermore, the results indicated the
existence of a connection between anxious attachment and Machiavellianism, Psychopathy and
Sadism, and the existence of an positive attachment between avoidant attachment and
Machiavellianism. Psychopathy was shown to be related to all three communication patterns,
more precisely, the pattern of constructive communication, personal demandingness/partner's
withdrawal, and partner's demandingness/personal withdrawal. Additionally, from the traits of
the dark tetrad, the connection of the pattern of personal demands/partner's withdrawal with
Machiavellianism and Sadism was established, while the connection with the pattern of
partner's demands/personal withdrawal was shown with all the traits of the dark tetrad. The
dimensions of anxious and avoidant attachment showed a connection with all three
communication patterns. A significant contribution of attachment styles and some traits of the
dark tetrad to the explanation of communication patterns was determined, whereby, along with
anxious and avoidant attachment, only Psychopathy stood out as a significant predictor in all
three communication patterns, while in the pattern of partner's demands/personal withdrawal
Narcissism and Machiavellianism were also significant predictors. Sadism is not a statistically
significant predictor in any regression analysis. The results of this research contribute to
theoretical knowledge in the field of romantic relationships and are mostly in line with previous
research. Due to the less clear findings in the area of the dark tetrad, both in this and other
studies, the results point to the need for further research into the role of dark tetrad traits in
romantic relationships
Branding of formatted radio on social media
No full textKonvergencija i digitalizacija uzrokovale su velike promjene u medijima i načinu na koji publika koristi medijski sadržaj. Simon McPhilips i Omar Merlo (2008) prepoznali su nekoliko trendova konvergencije, a to su demokratizacija sadržaja, publika koja stvara sadržaje, personalizacija rasporeda, društveno povezivanje te raznolikost grupa u publici. Jedna od promjena su i formatirane radijske postaje koje su komercijalizirane i usmjerene na profit. Takvih radijskih postaja danas u Hrvatskoj ima više od stotinu (Agencija za elektroničke medije, 2022). Rezultat formatiranja radijskih postaja je fragmentiranje publike, optimiziranje sadržaja koji se emitira i interaktivna komunikacija s publikom, a jedan od najvažnijih načina na koji komuniciraju su profili na društvenim mrežama. Tako radijske postaje, koristeći jednostavan, brz i direktan kanal komunikacije, uspijevaju ostvariti dvosmjernu komunikaciju s publikom. Kako bi što učinkovitije komunicirale s publikom i izgradile odnosno dodatno osnažile imidž, formatirane radijske postaje se brendiraju (Kohli i sur., 2015). Na primjeru hrvatskih radijskih postaja, ovaj rad donosi prikaz brendiranja formatiranog radija na društvenim mrežama s posebnim osvrtom na određene trendove u komunikaciji.Media convergence and the digital age brought up many changes in the media and the way audience consumes content. Simon McPhillips and Omar Merlo (2008) recognized a few media convergence trends: content democratization, audience that creates content, personalized schedule, social connecting, and audience diversity. One of these changes are formatted radio stations which are commercialized, and profit driven. There more than a hundred formatted radio stations in Croatia (Agency for electronic media, 2022). These formatted radio stations have resulted in a more fragmented audience, optimizing the broadcasted content and interactive communication with the audience, and one of the important ways which they communicate is using social media. Like that, by using simple, fast, and direct channel of communication, they manage to engage their audience and achieve two-way communication. To communicate as efficiently as possible with their audience and reinforce their image, formatted radio stations are branding themselves (Kohli et al., 2015). Using the example of Croatian radio stations, this paper presents the branding of formatted radio stations on social networks with special reference to certain trends in communication
Occupational stress, coping strategies and the prevalence of alcohol consumption among hospitality employees
No full textZaposlenici u ugostiteljstvu pod većim su rizikom od problematične uporabe alkohola i ovisnosti o alkoholu. Jedan od čimbenika za kojeg se pretpostavlja da je povezan s konzumacijom alkohola je radni stres. Cilj istraživanja bio je opisati navike i obrasce konzumacije alkohola, istražiti povezanost između radnog stresa i konzumacije alkohola te ispitati ulogu načina suočavanja sa stresom kao medijatora u tom odnosu kod zaposlenika u ugostiteljstvu. U istraživanju je sudjelovalo 86 sudionika koji su u trenutku istraživanja bili zaposleni u ugostiteljskoj djelatnosti. Podaci su prikupljeni online. Korišteni su Upitnik sociodemografskih karakteristika, Skraćena verzija upitnika suočavanja sa stresom, Upitnik za procjenu stresora na radnom mjestu, Upitnik za identifikaciju poremećaja uzimanja alkohola te Skala težine problematične konzumacije alkohola. Rezultati su pokazali da je 44,2% sudionika konzumiralo alkohol barem 2 do 3 puta tjedno i više, a 37,2% se upuštalo u epizodno pijenje barem jednom mjesečno. Utvrđeno je da se 38,4% sudionika upuštalo u rizičnu/ opasnu konzumaciju alkohola pri čemu je za 10,5% sudionika procijenjeno da se radi o vjerojatnoj ovisnosti o alkoholu. Regresijskom analizom utvrđeno je da radni stres statistički značajno predviđa razinu konzumacije alkohola pri čemu je korelacija među njima bila r=0,234 (p<0,05) te je objašnjeno 5,5% varijance konzumacije alkohola. Izbjegavajuće suočavanje imalo je ulogu medijatora u odnosu radnog stresa i konzumacije alkohola.Hospitality employees are at greater risk of problematic alcohol use and alcohol addiction. One of the factors hypothesized to be associated with alcohol consumption is work stress. The aim of the research was to describe the habits and patterns of alcohol consumption, to investigate the relationship between work stress and alcohol consumption, and to examine the role of coping strategies as a mediator in this relationship among employees in the hospitality industry. The research was conducted among 86 participants who were employed in the hospitality industry at the time of the research. The data was collected online. Sociodemographic Characteristics Questionnaire, Coping Orientation to Problems Experienced Inventory, Workplace Stressor Assessment Questionnaire, Alcohol Use Disorders Identification Test and The Severity of Dependence Scale were used. The results showed that 44.2% of the participants consumed alcohol at least 2 to 3 times a week or more, and 37.2% indulged in episodic drinking at least once a month. 38.4% of the participants engaged in risky/ dangerous consumption of alcohol, while 10.5% of the participants were estimated to be likely addicted to alcohol. Regression analysis showed that work stress predicts the level of alcohol consumption. The correlation between work stress and alcohol consumption was r=0.234 (p<0.05), and 5.5% of the alcohol consumption variance was explained. Avoidance coping had the role of a mediator in the relationship between work stress and alcohol consumption
The concept of resocialization in the criminal justice system in Croatia
No full textCilj ovoga rada je istražiti pojam kazne zatvora, tretmana zatvorenika te pojmove resocijalizacije i rehabilitacije te dati pregled resocijalizacijskih oblika u kaznenim ustanovama i prikazati pristup kažnjavanja u Republici Hrvatskoj i nekim zemljama Europe. Kazna zatvora navodi se kao pravedan odgovor društva i kao najbolje upozorenje počiniteljima kako bi oni prestali činiti kaznena djela, ali i kao jedan od najboljih i najefikasnijih načina borbe protiv kriminaliteta. S povećanim korištenjem zatvorskih kazni kao sredstava kaznenog pravosuđa, akademsko zanimanje za proučavanjem zatvorskog života se povećalo u mnogim zemljama te je dovelo do preispitivanja korištenja određenih koncepata uporabe mjesta, prostora, arhitekture te rodnih i etničkih pripadnosti, prava, politike i ekonomske mogućnosti. Kriminalitet kao neizbježna društvena pojava raširena je u svakom društvu, te se postavlja pitanje jesu li bezuvjetne zatvorske kazne učinkovite kao sankcije za počinitelja kaznenih djela. Svrha zatvora se navodi kao rehabilitacija počinitelja kaznenih djela, a cilj joj je promjena ponašanja i stavova kako bi počinitelj kaznenog djela pri izlasku iz zatvora na slobodi mogli živjeti u skladu sa zakonima i normama društva. Izlazak na slobodu pojedincima, posebno onima koji su izdržavali dugotrajnu kaznu zatvora , predstavlja šok jer bi se osoba trebala prilagoditi povratku u zajednicu. Zatvorenička populacija, nakon izlaska iz zatvora, doživljava određenu isključenost i odbacivanje iz šire društvene zajednice, te kao takva često završava na marginama ili kao ponovljeni kažnjenici. Takvoj socijalnoj skupini ljudi važno je kroz kazneno pravni sustav omogućiti mogućnost resocijalizacije i rehabilitacije kako bi se pri izlasku mogli pridržavati zakona i suživota u društvenim zajednicama. Kao jedna od najbitnijih stavki navodi se motivacija zatvorenika pri pristupu ponuđenim tretmanima unutar zatvorske ustanove. Uz to potrebno je poticati kvalitetnu suradnju različitih sustava državnog zakonodavnog okvira s drugim institucijama kako bi se bivšim zatvorenicima olakšao povratak u društvo. Posebice kako se ne bi dogodile negativne okolnosti koje bi mogle utjecati na ponovno počinjenje kaznenih djela. Ovaj se rad bavi procesom unutar zatvorskih institucija odnosno složenim procesom koji bi u pravilu rezultirao resocijalizacijom zatvorenika i njegovim osposobljavanjem za primjereno društveno funkcioniranje.The aim of this paper is to investigate the concept of imprisonment, treatment of prisoners and the concepts of resocialization and rehabilitation, and to provide an overview of forms of resocialization in penal institutions and to show the approach to punishment in the Republic of Croatia and some European countries. Imprisonment is cited as the rightful response of society and as the best warning to perpetrators so that they stop committing crimes, but also as one of the best and most effective ways of fighting crime. With the increased use of imprisonment as a mean of criminal justice, academic interest in the study of prison life has increased in many countries and has led to a re-examination of the use of certain concepts of location use, space, architecture and gender and ethnicity, law, politics and economic opportunity. In today's (post)modern world, the prison population is constantly increasing. Crime is an inevitable social phenomenon that is widespread in every society, even in Croatian society, so the question arises as to the effectiveness of unconditional prison sentences as a sanction for perpetrators of criminal acts. The purpose of prison is stated to be the rehabilitation of criminals, and its goal is to change behavior and attitudes so that when the criminal is released from prison, they can live in freedom in accordance with the laws and norms of society. Being released is a shock for individuals, especially those who have served a long prison sentence, because the person should adjust to returning to the community. In most countries, the prisoner population, after leaving prison, experiences a certain exclusion and rejection from the wider social community, and as such often ends up on the margins or as repeat prisoners. For such a social group of people, it is important to provide the possibility of resocialization and rehabilitation through the criminal justice system, so that they can abide by the law and co-exist in social communities when they leave. One of the most important points is the motivation of prisoners when accessing the treatments offered within the prison. In addition, it is necessary to encourage high-quality cooperation between different systems of the state legislative framework with other institutions in order to facilitate the return of ex-prisoners to society. Especially so that negative circumstances do not occur that could affect the re-commitment of criminal acts. This paper deals with the process within prison institutions, that is, the complex process that should result in the resocialization of prisoners and their training for appropriate social functioning
Relationship between doctor-patient communication, information and quality of life of hemato-oncology patients
No full textCilj je ovog istraživanja bio utvrditi uspješnost predviđanja određenih faceta zdravstvene kvalitete života hematoonkoloških pacijenata u Hrvatskoj na temelju poznavanja sociodemografskih podataka bolesnika, odrednica bolesti, informiranosti pacijenata o svojoj bolesti i kvalitete komunikacije liječnik-pacijent. U kombinaciji „papir – olovka“ i online istraživanja sudjelovalo je 50 muškaraca i 54 žene koji su bili stariji od 18 godina i imali dijagnozu leukemije i/ili limfoma. Za potrebe istraživanja konstruiran je upitnik sociodemografskih obilježja kojim su se prikupili sociodemografski podaci te karakteristike vezane uz bolest sudionika. Konstrukt zdravstvene kvalitete života bio je mjeren upitnikom EORTC QLQ-C30, konstrukt informiranosti pacijenata upitnikom EORTC QLQ-INFO25, a konstrukt komunikacije liječnik – pacijent Upitnikom komunikacije liječnik pacijent (Sustersic i sur., 2018). Rezultati ukazuju na osrednju razinu općeg zdravstvenog statusa/kvalitete života, osrednje do srednje visoke razine tjelesnog, poslovnog, emocionalnog, kognitivnog, i socijalnog funkcioniranja, niske do srednje visoke razine informiranosti te visoko zadovoljstvo komunikacijom liječnik – pacijent. Provedbom hijerarhijske regresije ustanovljeno je da informiranost pacijenata povrh sociodemografskih podataka i karakteristika vezanih uz bolest statistički značajno predviđa opći zdravstveni status/kvalitetu života te tjelesno, poslovno i socijalno funkcioniranje. Značajnim prediktorima za opći zdravstveni status/kvalitetu života pokazali su se komorbiditet i frekventnost hospitalizacije, za tjelesno funkcioniranje dob, informiranost o načinima na koje si pacijenti mogu pomoći, frekventnost hospitalizacije i komorbiditet, za poslovno funkcioniranje spol i frekventnost hospitalizacije te za socijalno funkcioniranje frekventnost hospitalizacije i informiranost o načinima na koje si pacijenti mogu pomoći. Za daljnja istraživanja preporuča se korištenje većeg uzorka koji obuhvaća pacijente iz različitih bolnica te korištenje drugih upitnika komunikacije liječnik – pacijent radi boljeg razumijevanja nedovoljno istraženog konstrukta.The aim of this research was to determine the success of predicitng certain facets of health-related quality of life of hemato-oncology patients in Croatia based on knowledge of the sociodemographic data of patients, the determinants of the disease, the information of patients about their disease and the quality of doctor-patient communication. A combination of „paper – pen“ and online surveys included 50 men and 54 women over the age of 18 who had been diagnosed with leukemia and/or lymphoma. For the purposes of the research, a questionnaire of sociodemographic characteristics was constructed, which collected sociodemographic data and characteristics related to the participant's disease. The construct of health-related quality of life was measured by the EORTC QLQ-C30 questionnaire, the construct of the patient information by the EORTC QLQ-INFO25 questionnaire and the construct of doctor-patient communication by the Doctor-Patient Communication Questionnaire (Sustersic et al., 2018). The results indicate a moderate level of general health status/quality of life, moderate to moderately high levels of physical, role, emotional, cognitive and social functioning, low to moderately high levels of information, and high satisfaction with doctor-patient communication. After conducting hierarchical regression, it was established that patient information, in addition to sociodemographic dana and characteristics related to the disease, statistically significantly predicts the general health status/quality of life and physical, role and social functioning. Significant predictors for general health status/quality of life were shown to be comorbidity and hospitalization frequency, for physical functioning age, information about the things patients can do to help themselves, frequency of hospitalization and comorbidity, for role functioning gender and frequency of hospitalization and for social functioning frequency of hospitalization and information about the things patients can do to help themselves. For further research, it is recommended to use a larger sample including patients from different hospitals and to use other doctor-patient communication questionnaires to understand the under–researched construct better