Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
THE LIFE AND WORKS OF MIRKO DANIJEL BOGDANIĆ FROM 1760 TO 1802
No full textAutor se u radu bavi integralnom biografijom Mirka Danijela Bogdanića (Virovitica, 1760. – Budim, 1802.), jednoga od najznamenitijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika tijekom druge polovice XVIII. stoljeća u Habsburškoj Monarhiji. Donosi se sažeti pregled dosadašnjih istraživanja o Bogdaniću te povijesni kontekst u razdoblju tijekom kojega je živio i radio. Posebno se analizira njegovo obiteljsko porijeklo po očevoj strani važno za njegov napredak kao i važnost rodnoga grada Virovitice osobito sredinom XVIII. stoljeća. U životopisu se interpretira i raščlanjuje Bogdanićeva mladost, obrazovanje, stručna i profesorska karijera, inicijativa za pokretanje prvih pretpreporodnih novina na hrvatskomu jeziku, astronomsko-kartografske ekspedicije, socijalno-psihološki profil te smrt. U drugom se poglavlju interpretiranju i analiziraju Bogdanićeva objavljena i neobjavljena djela s najvećim naglaskom na latinskoj matematičkoj raspravi i sintezi svjetske povijesti staroga Istoka na hrvatskomu jeziku. Naposljetku je poglavlje o recepciji na Bogdanića poslije njegove smrti do današnjega doba. O njemu je do danas pisano u nizu inozemnih periodičkih publikacija te inozemnih i hrvatskih enciklopedija. Bogdanićev primjer potvrđuje da je i u okviru biografike bio slabo zastupljen u hrvatskoj historiografiji. U ovomu se radu Bogdanićev život i rad proučavaju u kontekstu razvoja povijesti znanosti u Hrvata u širem okviru Habsburške Monarhije tijekom XVIII. stoljeća. Temeljem dosadašnjih znanja i novostečenih spoznaja dokazuje se i objašnjava da je Mirko Danijel Bogdanić jedan od najznačajnijih hrvatskih prirodoslovnih znanstvenika XVIII. stoljeća nesvećeničkoga i neplemićkoga porijekla.The author deals with the integral biography of Mirko Danijel Bogdanić (Virovitica, 1760 - Budim, 1802), one of the most notable Croatian natural scientists during the second half of the XVIII century in the Habsburg Monarchy. A brief overview of previous research on Bogdanić and the historical context in the period during which he lived and worked is provided. His family origin on his father's side is especially analyzed, important for his progress, as well as the significance of his hometown Virovitica, especially in the middle of the XVIII century. The biography interprets and analyzes Bogdanić's youth, education, professional and professorial career, the initiative to start the first pre-revival newspaper in the Croatian language, astronomical-cartographic expeditions, social-psychological profile and death. In the second chapter, Bogdanić's published and unpublished works are interpreted and analyzed with the greatest emphasis on the Latin mathematical treatise and the synthesis of the world history of the ancient East in the Croatian language. Finally, there is a chapter on the reception of Bogdanić after his death until today, based on the analysis of Croatian and foreign periodical publications, lexicons and encyclopedias. The paper shows that in Croatian historiography there is a visible lack of biography as a historiographical form whose basic purpose is to create a clearer context for the development of the history of exact sciences in Croats and the scientific thought of Croatian intellectuals within the framework of the Habsburg Monarchy during the modern age. Based on previous knowledge and newly acquired knowledge, it is proved and explained that Mirko Danijel Bogdanić is one of the most important Croatian natural scientists of the XVIII century of non-priestly and non-noble origin
Social solidarity in virtual reality, case study - DOTA 2
No full textPopularnost videoigara progresivno se povećala te je na taj način uvelike utjecala i na
popularnu kulturu. Valja napomenuti da je pojava interneta značajno pripomogla pri
ujedinjavanju svih njezinih članova i to ne samo i isključivo virtualno. Videoigrači mogu varirati
od rekreativnih pa sve do onih koji se time bave profesionalno ili svakodnevno. Dakle, videoigre
postaju sve socijalnije, u smislu da postaju sve više društvene zbog mogućnosti sve većeg broja
igrača istovremeno. Na prvi pogled se možda tako ne čini, no moralnost prevladava u Doti 2. Na
svakom pojedinom igraču je da prijavi prekršitelje pravila ili upozori igrača na njegove
prijestupe. S druge strane pak postoji lažno prijavljivanje igrača zbog inata ili zlonamjere, no
nažalost takve slučajeve Dota 2 i dalje ne kažnjava. U takvom slučaju kazna igraču se
jednostavno ne ostvari jer sustav odnosno algoritam ne prepoznaje odstupanje od ponašanja ili
u slučaju da fizička osoba provjerava što se dogodilo u toj pojedinačnoj partiji Dote 2 također ne
primjeti ništa sporno
Experiences of Croatian Journalists with Violence in the Workplace
No full textNovinari su se oduvijek borili protiv raznih vrsta ušutkavanja, cenzurom, pa tako i s nasiljem. S obzirom na to da je novinarski rad krucijalan u poticanju kritičkog razmišljanja i stvaranju informiranog građanstva, društvo treba sudjelovati u njihovoj borbi. U suvremenim demokratskim državama novinari se suočavaju se s raznim modernim oblicima nasilja koje je teško prepoznati, prijaviti i sankcionirati. Radno mjesto novinara više nisu samo teren i redakcija, jer su društvene mreže pomaknule barijere između privatnog i poslovnog u mnogim profesijama, pa tako i u novinarstvu. Važnost novinarskog rada za demokraciju je općepoznata zbog čega je fenomen nasilja prema novinarima posebno neobična društvena pojava. Ovaj diplomski rad bavi se iskustvima hrvatskih novinara s raznim vrstama nasilja čiji je cilj spriječiti ih u istinitom izvještavanju i djelovanju u korist javnoga interesa. Teorijski dio rada donosi uvod u temu i pregled stanja novinarstva u drugim demokratskim državama, a istraživački dio bavi se analizom kvalitativnih podataka o iskustvima hrvatskih novinara s nasiljem. Podaci su prikupljeni metodom dubinskog intervjua na uzorku od šest novinara razne dobi, godina iskustva i vrste medija na kojima rade. Istraživanje je pokazalo da nasilje utječe na rad novinara, te da je najučestaliji oblik nasilja online nasilje koje se pretežito sastoji od uvreda na osobnoj i profesionalnoj razini. Mobbing nije toliko učestala pojava, ali prikupljeni podaci svjedoče da može imati snažne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje novinara. Iskustva s nasiljem na terenu pretežito su povezana s verbalnim prijetnjama. Prema mišljenju svih ispitanika, SLAPP tužbe su veliki problem hrvatskog novinarstva, čak i onih koji nemaju osobnog iskustva sa sudskim procesima.Journalists have always fought against various types of silencing, censorship, and violence. Considering that journalistic work is crucial in encouraging critical thinking and creating an informed citizenry, society should participate in their fight. In modern democratic countries, journalists face various modern forms of violence which are difficult to recognize, report and sanction. A journalist's workplace is no longer just the field and the newsroom, because social networks have pushed the boundaries between what is private and what is business in many professions, including journalism. The importance of journalistic work for democracy is well known, which is why the phenomenon of violence against journalists is a particularly unusual social phenomenon. This graduation thesis deals with the experiences of Croatian journalists with various types of violence, the goal of which is to prevent them from reporting truthfully and acting in favor of the public interest. The theoretical frame of the thesis provides an introduction to the topic and an overview of the state of journalism in other democratic countries, while the research part deals with the analysis of qualitative data on the experiences of Croatian journalists with violence. The data was collected using an in-depth interview method on a sample of six journalists of various ages, years of experience and types of media they work in. The research showed that violence affects the work of journalists and that the most frequent form of violence is online violence, which mostly consists of insults on a personal and professional basis. Mobbing is not a very frequent phenomenon, but the collected data testify that it can have strong consequences on the mental and physical health of journalists. Experiences with violence during field research are predominantly associated with verbal threats. According to all interviewees, SLAPP lawsuits are a big problem for Croatian journalism, even for those who have no personal experience with court processes
Poster as war propaganda communication channel
No full textU središtu ovoga rada je plakat kao ključni faktor komunikacije u ratnoj propagandi. U
prvom dijelu rada prolazi se kroz teoretske pojmove koji su ključni za razumijevanje ove teme.
Objašnjava se politička komunikacija, propaganda, ali i vizualna komunikacija i plakat. Ističe
se važnost političke komunikacije kroz povijest te kako je ona utjecala na mase i javno mnijenje.
Kako su se mediji i tehnologija razvijali tako je komunikacija prelazila na višu razinu. Od
pojave tiskarskog stroja, poruka koju je netko htio poslati bila je dostupnija široj publici. To su,
pogotovo u 20. stoljeću, „veliki vođe“ iskoristili za širenje svoje propagande i pridobivanje
podrške. Također je opisana povijest propagande - od upotrebe kovanog novca u antičkom dobu
pa sve do 20. stoljeća kada dolazi do upotrebe modernijih tehnika. Poseban dio je posvećen
ratnoj propagandi, njezinoj važnosti i učinku koji ima na narod. Razvojem komunikacije i
propagande ljudi su uz važnost verbalne komunikacije počeli shvaćati i važnost vizualne
komunikacije. Stoga su počeli proučavati elemente i tehnike vizualne komunikacije te ju
koristiti za bolji efekt pri prijenosu propagandne poruke, što se posebno primjećuje u 20., a
nastavlja u 21. stoljeću. Pri tome se koriste upečatljive boje, poput crvene i crne, kao i određene
tipografije te simboli koji vežu jedan narod ili ideologiju, o čemu je riječ u prvom dijelu rada.
U drugom dijelu, preko primjera iz Prvog i Drugog svjetskog rata, prikazuje se razvoj i svrha
ratnih plakata s naglaskom na vizualnu komunikaciju. Uspoređuju se plakati iz više zemalja, a
rezultati analize pokazuju da su se plakati u svim zemljama koristili u iste svrhe, pretežito pri
mobilizaciji vlastitog stanovništva, ali i demonizaciji neprijatelja te stvaranju kulta ličnosti
Neuromarketing in brand selection process
No full textRad se bavi definiranjem osnovnog teorijskog okvira i objašnjavanjem njegove
primjene u praksi kako bi se razumio proces u potrošačevom umu tijekom odabira brenda. Prvi
dio rada razjašnjava što je neuromarketing i marketing te se razrađuju metode kojima se
neuromarketing koristi poput elektroencefalografije (EEG), magnetske encefalografije (MEG),
pozitronske emisijske tomografije (PET), funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI) te
metode praćenja oka, koje se uspoređuje s tradicionalnim metodama marketinga. Cilj
neuromarketinga je razumjeti potrošače, njihove želje, potrebe i odluke čime tvrtke i brendovi
mogu učinkovitije kreirati svoje strategije, pa se rad bavi neuromarketingom u poslovanju te
obrađuje prednosti i nedostatke s kojima se neuromarketing susreće u poslovanju. Premda
neuromarketing izaziva brojne etičke dileme, iznosi se pregled etičkog okvira neuromarketinga
s naglaskom na osnovne etičke probleme koje izaziva. Kako bi se razumio proces odabira
brenda, govori se o definiciji samog brenda, elementima brenda, imidža i identiteta brenda
objašnjavajući vizualnu komunikaciju i vizualni identitet kao procese kojima se stvara
percepcija o brendu. Završno, rad objašnjava proces odabira brenda u umu potrošača na temelju
neuromarketinga, što je potkrijepljeno znanstveno-istraživačkim radovima o utjecaju
neuromarketinga na odabir brenda
Contemporary demographic characteristics of marriage and family in Croatia
No full textU ovom radu nastojat će se približiti suvremena sociodemografska kretanja koja se direktnim
i indirektnim putem reflektiraju na brak i obitelj u Hrvatskoj. U prvotnom planu, to su četiri
primarne demografske sastavnice: natalitet, mortalitet, emigracija i imigracija. Na
kulturološkom planu veliku ulogu ima druga demografska tranzicija koja je karakteristična za
posttranzicijske zemlje s visokom razinom razvijenosti. Valja napomenuti kako diferencijalni
indikatori utječu na koncentraciju razvijenosti procesa druge demografske tranzicije, a
pokazatelji koji će se obrađivati u ovom radu su: suvremene karakteristike fertiliteta kroz
prizmu totalne stope fertiliteta (TFR), kretanje stopa nupcijaliteta i divorcijaliteta, tendencije
sklapanja vjerskih i građanskih brakova, prosječna dob stanovništva koji ulaze u prvi brak te
pad/porast broja bračnih i izvanbračnih zajednica. Naposljetku će se pokušati na makro razini
izdvojiti buduće sustavne potrebe Hrvatske koji su usko povezani sa svojim povijesnim (ne)
prilikama
Goya and enlightened absolutism in art
No full text“Slika govori više od tisuću riječi.”
Ovu uzrečicu često čujemo, no razumijemo li je
doista? Prilikom povijesnih istraživanja i pisanja povijesnih radova mnogi povjesničari temelje
teze gotovo isključivo na pisane izvore. U modernoj historiografiji često se koriste i snimke te
audio zapisi, no poneki povjesničari u svojim istraživanjima kao dokaze i izvore koriste
umjetnička djela. Prema kritičaru Stephenu Bannu, biti oči u oči s nekom slikom znači biti oči
u oči s poviješću.2 Cilj ovoga rada je dokazati tu tvrdnju koristeći se životom i djelom jednog
od najvećih španjolskih slikara – Francisca Goye (1746. – 1828.). Goyina djela poslužiti će kao
izvor razumijevanja dijela javnoga mijenja u Španjolskoj u doba prosvijećenog apsolutizma, to
jest u drugoj polovici osamnaestoga stoljeća, te kako su širi slojevi društva doživljavali
društveno-političku svakodnevicu toga razdoblja
The Influence of Gender on Humor Manifestation in Everyday Life
No full textOvaj rad se bavi utjecajem rodnih uloga na manifestaciju humora kod žena i muškaraca
u svakodnevnom životu te kako se kroz njega mogu nametati rodni stereotipi kao
proizvodi patrijarhalnog društvenog poretka. Humor se definira kao društveni fenomen
koji se izvodi primarno kroz interakciju. On zahtijeva izvođača i publiku. Njegove
funkcije se mogu promatrati kroz dvije glavne teorije: funkcionalistička i konfliktna
teorija. Funkcionalistički pristup na humor gleda kao sredstvo izgradnje solidarnosti i
integracije u društvo te kao način održavanja i jačanja kohezije društva. Konfliktni
pristup, s druge strane, smatra da se humor koristi kroz sukob među društvenim
grupama. Rod se također opisuje kao društvena konstrukcija. Rad se koristi, među
ostalima, radovima Goffmana, Butler i de Beauvoir kako bi se rod prikazao kao izvedbu
koja mora pratiti scenarij određen društvenim normama i očekivanjima. Humor se
smatra jednom od mnogih faktora kojima se izvodi rod. No, ovaj rad prikazuje i
mogućnost da se njegovim proučavanjem dođe do općih zaključaka o stanju
međurodnih odnosa. Također se zaključuje da se pomoću humora rodni stereotipi mogu
uzdržavati, ali i uništavati. Rad se dotiče preferiranih stilova humora kod muškaraca i
žena te dolazi do spoznaje da i dalje postoje neke razlike među njima, ali stalno
razvijajuća priroda humora i rodnih odnosa će dovesti do još brojnih promjena u
području rodnoga humora
The impact of social media on mental health
No full textU ovome završnom radu naglasak je na društvenim medijima i mentalnom zdravlju. Tijekom rada sa sociološke perspektive istražuju se utjecaji društvenih medija na mentalno zdravlje pojedinaca. Specifičnije, kroz rad se obrađuju potencijalno negativni i pozitivni utjecaji društvenih medija na mentalno zdravlje. U radu se spominju teoretičari poput Emile Durkheima, George Herbert Meada, Erving Goffmana, Sigmund Freuda te Manuela Castellsa kako bi se dobio uvid u sociološki aspekt
