Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The role of communication strategy in holiday sales campaigns
Ovaj rad analizira kako pravilno oblikovana i usmjerena marketinška komunikacija
predstavlja ključan faktor za uspješno postizanje marketinških ciljeva tijekom blagdanskog
razdoblja. U analizi će se prikazati funkcije marketinške komunikacije, uloga emocionalnog i
iskustvenog marketinga i aktivnosti komunikacijskog spleta. Poseban naglasak stavljen je na
oblikovanje i formiranje komunikacijske strategije te definiranje njezinih elemenata i odabira
promotivnih aktivnosti korisnih blagdanskim kampanjama. Za kraj, navode se primjeri
uspješnih blagdanskih kampanja koje su, usklađenom kombinacijom promotivnih aktivnosti,
ostvarile značajne marketinške ciljeve i financijske rezultate. Zaključak rada je da su
komunikacijske strategije blagdanskih kampanja uspješan način za postizanje unapređenja
prodaje i stvaranja pozitivne slike o tvrtki
Agreements between the gouvemment of NDH and chetniks
Tema, ali i glavni cilj ovoga završnog rada je temeljito i precizno objasniti odnose između vlasti NDH i između četnika za vrijeme Drugog svjetskog rata. Naime, određene četničke postrojbe su prihvaćale vrhovništvo NDH, a razlog tome je bila potreba za nesmetanom djelatnosti, što je rezultiralo podređenjem određenih četničkih postrojbi snagama NDH. No, također su postojali četnički odredi koji nisu priznavali vrhovništvo NDH te su se sukladno tome opirali bilo kakvim vojno-političkim vezama s vlastima NDH.Thesis, but also the main purpose of this final paper is to thoroughly and precisely explain relations between the gouvernment of NDH and chetniks at the time of the Second World War. Namely, certain chetniks units have accepted predominance of NDH, main reason for that being the necessity for their activities to remain unhindered, which has resulted in subordination of said chetnik units to the forces of NDH. Although, there existed other chetnik units which would not recognize authorities of NDH as their superiors, so they resisted any and all military or political ties with NDH authorities
The influence of photography and visual communication on attitude formation of audience in promotional campaigns
Tema ovog rada je utjecaj fotografije i vizualne komunikacije na formiranje stavova publike
o promotivnim kampanjama. Cilj istraživanja je otkriti postoji li utjecaj vizualne
komunikacije promotivnih kampanja na formiranje stavova publike o tim kampanjama, u
kolikoj mjeri i zašto. Sam utjecaj stavljen je u kontekst sociodemografskih obilježja
ispitanika, točnije, dobi, spola, stupnja obrazovanja te radnog statusa ispitanika. Istraživanje
je provedeno metodom ankete, točnije posredstvom anketnog upitnika, a način prikupljanja
podataka jest kvantitativan. Prvu polovinu rada predstavlja teorijska podloga same teme.
Osim što je dana definicija marketinga i odnosa s javnošću, napravljena je jasna
diferencijacija između tih dvaju pojmova. Predstavljeni su različiti tipovi promotivnih
kampanja te je definiran sam pojam promocije, odnosno oglašavanja. Kroz povijesni presjek
od rane povijesti, to jest antike, pa sve do danas analizirana je vizualna komunikacija u
kontekstu oglašavanja. Dakle, dan je presjek brojnih izuma kroz povijest poput tiskarskog
stroja, otkrića radio valova i televizije, otkrića kamere i fotografije te pojava filma kao
osnovnih kanala vizualne komunikacije. Upravo spomenutim povijesnim presjekom
prikazana je važnost vizualne komunikacije u prodajne svrhe. Samo istraživanje provedeno
je metodom anketnog upitnika, a njime će se utvrditi razmjeri i percepcija utjecaja vizualne
komunikacije na konzumente oglasa, kao i njihove stavove o kampanjama te u konačnici
njihovu percepciju samog brenda. Kroz studije slučaja tri promotivne kampanje ovaj rad
istražuje generalnu percepciju javnosti o vizualnoj komunikaciji kao i njezinu važnost u
kontekstu promotivnih kampanja. Kroz dva pozitivna primjera vizualne komunikacije te
jedan negativan, prikupljani su stavovi publike i analizirano značenje vizualnog sadržaja
prilikom stvaranja sveukupnog mišljenja o promotivnim kampanjama.The topic of this paper is the influence of photography and visual communication on the
formation of an audience’s attitude towards promotional campaigns. The aim of the research
is to find out if visual communication of promotional campaigns has an impact on the process
of an audience forming an attitude about such campaigns. If there is an impact, this paper
will analyze the extent of it and the reasons behind it. The analysis of the impact took into
consideration the age, gender, education level, and other characteristics of the subjects. The
research was conducted using the survey method, through a survey questionnaire, and the
method of data collection was quantitative. The first half of the paper is the theoretical basis
of the topic itself. In addition to the definition of marketing and public relations, a clear
differentiation was made between the two concepts. Different types of promotional
campaigns are presented and the very concept of promotion or advertising is defined.
Through a historical cross-section from early history, that is, from ancient times until today,
visual communication in the context of advertising has been analyzed. Thus, a cross-section
of numerous inventions throughout history is given such as the invention of printing press,
the discovery of radio waves and television, the discovery of cameras and photography, and
the emergence of film as crucial channels of visual communication. The aforementioned
historical cross-section shows the importance of visual communication for sales purposes.
The research itself was conducted using the survey questionnaire method, and it will
determine the scale and perception of the impact of visual communication on ad consumers,
as well as their attitudes about campaigns, and ultimately their perception of the brand itself.
Through case studies of three promotional campaigns, this paper analyzes the general
public’s perception of visual communication as well as its importance in the context of
promotional campaigns. Two positive and one negative example of visual communication
were used to collect the audience’s attitudes and to analyze the significance of visual content
in the formation of an overall opinion on promotional campaigns
Correlation between perfectionism, burnout and work motivation among employees in Croatia
U posljednje vrijeme sve se više pažnje posvećuje izučavanju činitelja povezanih s različitim poželjnim i nepoželjnim obilježjima zaposlenika, zbog njihovog djelovanja na organizacije te učinkovitost i zadovoljstvo njihovih zaposlenika (Childs i Stoeber, 2012; Fernet i sur., 2010). Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi obilježja povezanosti adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma s izgaranjem na poslu i motivacijom za rad kod zaposlenica u Hrvatskoj. U online istraživanju sudjelovalo je 487 zaposlenica čiji se raspon dobi kretao od 19 do 60 godina (M=32,88; SD=9,65). Sudionice istraživanja odgovorile su na pitanja vezana uz sociodemografske podatke i obilježja posla, te su ispunile hrvatske verzije Višedimenzionalne skale perfekcionizma (Frost i sur., 1990), Višedimenzionalne skale motivacije za rad (Gagnè i sur., 2014) i Oldenburškog upitnika izgaranja (Demerouti i Bakker, 2008). Utvrđene su statistički značajne korelacije između adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma, dimenzija izgaranja na poslu i dimenzija motivacije za rad. Adaptivan perfekcionizam pozitivno je povezan s dimenzijama motivacije za rad – Vanjskom regulacijom – socijalnom, Vanjskom regulacijom – materijalnom, Usvojenom regulacijom i Poistovjećenom regulacijom, dok s dimenzijama Amotivacije i Intrinzične motivacije, kao ni dimenzijama izgaranja na poslu (Otuđenost i Iscrpljenost) nije utvrđena značajna povezanost. Neadaptivan perfekcionizam pozitivno je povezan s dimenzijama izgaranja na poslu – Otuđenost i Iscrpljenost, kao i dimenzijama motivacije za rad – Amotivacijom, Vanjskom regulacijom – socijalnom, Vanjskom regulacijom – materijalnom i Usvojenom regulacijom. Neadaptivan aspekt perfekcionizma nije značajno povezan s dimenzijom Poistovjećene regulacije, a statistički značajna negativna povezanost utvrđena je s dimenzijom Intrinzične motivacije. Pored navedenog, ispitano je i postojanje razlika između sudionica na različitim dimenzijama izgaranja na poslu, motivacije za rad te adaptivnog i neadaptivnog perfekcionizma, ovisno o radu u javnoj/državnoj ili privatnoj službi, radnom vremenu i radnom stažu. Utvrđeno je da zaposlenice privatnih službi postižu više rezultate na dimenzijama Otuđenosti i Vanjske regulacije - materijalne, a zaposlenice državnih službi na dimenzijama Poistovjećene regulacije i Intrinzične motivacije, dok na preostalim dimenzijama nisu utvrđene značajne razlike . Zaposlenice koje rade danju više rezultate postižu na dimenzijama Adaptivnog perfekcionizma i Vanjske regulacije – materijalne, a zaposlenice koje rade noću i u smjenama više rezultate postižu na obje dimenzije izgaranja na poslu. Značajno više rezultate na dimenzijama Neadaptivnog perfekcionizma, Vanjske regulacije – materijalne i socijalne, Usvojene regulacije i Otuđenosti postižu sudionice s najmanje radnog staža, a na dimenziji Intrinzične motivacije sudionice s više radnog staža. Dobiveni rezultati djelomično su potvrdili postavljene hipoteze. Unatoč ograničenjima provedenog istraživanja, rezultati nude potvrdu međuodnosa izučavanih konstrukata te upućuju na važnost izučavanja ovih varijabli s ciljem što boljeg razumijevanja obilježja zaposlenica u Hrvatskoj. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti za formiranje praktičnih smjernica za rad sa zaposlenicama
Image of the political parties HDZ and SDP in the Republic of Croatia during the the COVID-19 pandemic
U suvremenom okruţenju COVID-19 pandemija zasigurno je, kao najveća zdravstvena i ekonomska kriza novije povijesti, promijenila društvo u cjelini te sve njegove ogranke. Osim što je ostavila značajne posljedice na zdravstvenu sliku svjetskog stanovništva, u velikoj mjeri je oštetila gospodarstvo u cjelini i cjelokupno društveno okruženje. Značajnu ulogu u krizama, tako i u pandemijskoj krizi, ima upravo politička scena koja donosi odluke i mjere te se obraća javnosti u kriznim vremenima. U Republici Republici Hrvatskoj aktivne mjere za borbu protiv pandemije COVID-19 donosila je hrvatska Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem te imenovani Nacionalni stožer civilne zaštite koji se svakodnevno putem medija obraćao stanovnicima. Postavlja se pitanje stava hrvatskog stanovništva o djelovanju hrvatskih političara u pandemiji, a posebno rada i djelovanja najpopularnijih hrvatskih političkih stranki, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) te Socijaldemokratske partije (SDP). U ovom radu provedeno je empirijsko istraţivanje meĊu stanovnicima Republike Hrvatske (n=320) od kojih većina živi u Gradu Zagrebu s ciljem otkrivanja stavova hrvatskog stanovništva o imidţu političkih stranki HDZ-a i SDP-a za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Istraživanje je pokazalo da su hrvatski stanovnici uvelike zainteresirani za praćenje hrvatske političke scene, da se redovito informiraju o aktualnim političkim događajima, ali i da redovito izlaze na izbore. Međutim, nisu u potpunosti zadovoljni s radom HDZ-a i SDP-a, štoviše, većina odgovora ukazala je upravo na nezadovoljstvo hrvatskom političkom scenom, što se posebno moglo uvidjeti u pandemiji. Hrvatsko stanovništvo smatra da cjelokupno djelovanje hrvatske Vlade te HDZ-a i SDP-a u pandemiji nije bilo adekvatno, pravovremeno niti povoljno za stanovništvo. Ipak, problemi na Republici Hrvatskoj politiĉkoj sceni su dalekoseţni te nisu vezani isključivo uz pandemiju, ona je samo iznjedrila već postojeće nesukladnosti i nedostatke hrvatske politike.In the modern environment the COVID-19 pandemic has certainly as the biggest health and economic crisis in recent history changed society as a whole and all its branches. In addition to having significant consequences on the health picture of the world's population it has greatly damaged the economy as a whole and the entire social environment. It is precisely the political scene that makes decisions and measures and addresses the public in times of crisis that plays a significant role in crises, as well as in a pandemic crisis. In the Republic of Croatia active measures to combat the COVID-19 pandemic were taken by the Croatian Government headed by Prime Minister Andrej Plenković and the appointed National Civil Protection Headquarters which addressed residents daily through the media. The question arises of the attitude of the Croatian population regarding the actions of Croatian politicians in the pandemic and especially the work and actions of the most popular Croatian political parties as Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) and Socijaldemokratska partija (SDP). In this paper empirical research was conducted among the inhabitants of the Republic of Croatia (n=320) most of whom live in the City of Zagreb with the aim of discovering the attitudes of the Croatian population about the image of the HDZ and SDP political parties during the COVID-19 pandemic. The survey showed that Croatian residents are very interested in following the Croatian political scene, that they are regularly informed about current political events but also that they regularly go to the polls. However they are not completely satisfied with the work of the HDZ and the SDP moreover the majority of responses pointed to dissatisfaction with the Croatian political scene, which could be seen especially in the pandemic. The Croatian population believes that the overall actions of the Croatian Government and HDZ and SDP during the pandemic were not adequate timely or favorable for the population. Nevertheless, the problems on the political scene of the Republic of Croatia are far-reaching and are not exclusively related to the pandemic it only gave birth to the already existing inconsistencies and shortcomings of Croatian politics
"Ways of working during COVID-19 pandemic and their relationship with work-family conflict, general life and work satisfaction"
Pojavom COVID-19 pandemije početkom 2020. godine nastupile su velike promjene koje su sljedećih godina drastično promijenile živote ljudi diljem svijeta. Sloboda kretanja i socijalizacija bile su strogo ograničene kako bi se smanjio rizik daljnjeg širenja virusa. Pandemija nije zaobišla niti poslovni svijet, a kompanije su u datom trenutku morale brzo donositi odluke kojima će zaštititi poslovanje, ali i svoje zaposlenike. Mnoge kompanije poslušale su preporuke vladajućih tijela te zaposlenike uputile na rad od kuće. Ipak, donositelji odluka u drugim kompanijama prilagodili su način rada svojih zaposlenika specifičnom poslovanju ili vlastitim stavovima. Cilj ovoga istraživanja bio je dobiti uvid u balans radne i obiteljske uloge, zadovoljstvo poslom i životom zaposlenika koji su se razlikovali prema načinu rada tijekom COVID-19 pandemije. U istraživanju je sudjelovalo 466 zaposlenih osoba s područja Republike Hrvatske. Kvantitativni dio podataka prikupljan je od strane studenata u sklopu kolegija Psihologija ponašanja u organizaciji na Fakultetu hrvatskih studija u periodu od studenog 2020. godine do veljače 2021. godine online putem. Rezultati dobiveni multivarijatnom analizom varijance pokazali su postojanje statistički značajne razlike između zaposlenika koji su radili od kuće i hibridno te onih koji su radili iz ureda u zadovoljstvu poslom i životom na način da su zaposlenici koji su radili od kuće i hibridno izvijestili o većem zadovoljstvu poslom i životom. Kvantitativni dio istraživanja nadopunjen je s 14 kvalitativnih intervjua provedenih u studenom 2022. godine gdje je ustanovljen bolji uvid u emocionalno stanje, način razmišljanja i ponašanja zaposlenika svake od skupina.The emergence of the COVID-19 pandemic at the beginning of 2020 led to major changes that drastically changed lives of people around the world in the following years. Freedom of movement and socialization were strictly limited to reduce the risk of further spread of the virus. The pandemic didn't bypass the business world either, and companies had to make quick decisions at a given moment to protect their business, as well as their employees. Many companies followed the recommendations of the governing bodies and instructed their employees to work from home. However, decision-makers in other companies adapted the way their employees work to specific business or their own attitudes. The goal of this research was to gain insight into the work-family conflict, work and general life satisfaction of employees who differed in the way they worked during the COVID-19 pandemic. 466 employed persons from the territory of the Republic of Croatia participated in the research. The quantitative part of the data was collected online by students in the Psychology of Organizational Behavior course at the Faculty of Croatian Studies in the period from November 2020 to February 2021. The results obtained by multivariate analysis of variance showed the existence of a statistically significant difference between employees who worked from home and hybridly and those who worked from the office in satisfaction with work and general life, in such a way that employees who worked from home and hybridly reported greater job and general life satisfaction. The quantitative part of the research was complemented with 14 qualitative interviews conducted in November 2022, where researchers obtained better insight into the emotional state, way of thinking and behavior of the employees of each group
Military police operation "Strom" in the area of Sisak and Banovina
Diplomski rad će prikazati razvoj velikosrpskih ideja od početka 19. stoljeća do 1980.-tih godina. U njemu će se opisat stanje u Socijalističkoj federativnoj republici Jugoslaviji (SFRJ) od smrti Josipa Broza Tita. Prikazati će se uloga Jugoslavenske narodne armije (JNA) u završnoj fazi raspada SFRJ. S naglaskom na stanje u Hrvatskoj i Banovini, kao i velikosrpsku pobunu na Banovini, te ratna zbivanja na tom prostoru do kraja 1991. godine. Prikazana je izgradnja Hrvatske vojske u cilju za konačno oslobođenje Banovine i cijele Hrvatske. I kao jednu važnu točku ovaj rad će prikazati obostrani raspored naših i neprijateljskih snaga na Banovini uoči vojno redarstvena operacija (VRO) „Oluja“. Naš plan napada i njihov plan obrane, te okolnosti koje su prethodile samoj operaciji kao i glavnim pravcima tijek operacije. Posebna pozornost posvećena je početnim borbama. Zastoju na pravcu Petrinje, stanju na pravcu Gline i Sunje, pregrupiranju naših snaga i eksploataciji uspjeha glavnine 2. gardijska brigada „Grom“. Povlačenju 39. Banijskog korpusa Vojske Republike srpske krajine (VRSK) i okruživanju 21. Kordunskog korpusa VRSK, te izbijanju na državnu granicu u dolini rijeke Une.The thesis will present the development of Greater Serbian ideas from the beginning of the 19th century until the 1980s. It will describe the situation in the Socialist Federal Republic of Yugoslavia (SFRY) after the death of Josip Broz Tito. The role of the Yugoslav People's Army (JNA) in the final stages of the dissolution of the SFRY will be depicted, with a focus on the situation in Croatia and the Banovina region, as well as the Greater Serbian uprising in Banovina and the subsequent war events in that area until the end of 1991. The establishment of the Croatian Army with the aim of liberating Banovina and the whole of Croatia will be portrayed. Additionally, this work will highlight the mutual disposition of our forces and enemy forces in Banovina prior to the military police operation "Storm" (VRO "Oluja"). Our attack plan, their defense plan, and the circumstances preceding the operation, as well as the main directions of the operation, will be presented as important points. Special attention will be given to the initial battles, the stalemate in the Petrinja direction, the situation in the Gline and Sunja directions, the regrouping of our forces, and the exploitation of successes by the 2nd Guards Brigade "Grom." The retreat of the 39th Banija Corps of the Army of the Republic of Serbian Krajina (VRSK) and the encirclement of the 21st Kordun Corps of the VRSK, as well as the breakthrough to the state border in the Una River valley, will also be covered
Psychosocial factors of antisocial behaviour in student population
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost antisocijalnog ponašanja kod studenata, utvrditi odnos između antisocijalnog ponašanja i mračne tetrade, aleksitimije i socijalne podrške te mogućnost predviđanja antisocijalnog ponašanja na temelju modela koji uključuje navedene psihosocijalne čimbenike. U istraživanju je sudjelovalo 315 studenata Sveučilišta u Zagrebu, a podaci su prikupljeni putem društvenih mreža i email lista. Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi, korišteni su sljedeći upitnici: Kratki upitnik podtipova antisocijalnog ponašanja (eng. Short Subtypes of Antisocial Behavior Questionnaire; Burt i sur., 2009); Torontska skala aleksitimije (eng. The Toronto Alexithymia Scale; Bagby i sur., 1986); Kratka skala mračne tetrade (eng. Short Dark Tetrad; Paulhus i sur., 2021); i Multidimenzionalna skala percipirane socijalne podrške (eng. Multidimensional Scale of Perceived Social Support, Zimet i sur., 1988). Studenti su pokazali statistički značajno izraženiju fizičku agresiju i kršenje pravila. Izraženija fizička agresivnost povezana je s izraženijom psihopatijom, narcizmom i sadizmom kao i aleksitimijom te nižim stupnjem percipirane socijalne podrške. Izraženija socijalna agresivnost povezana je s višom izraženosti svih osobina mračne tetrade i izraženijom aleksitimijom i s nižim rezultatom na sve tri subskale percipirane socijalne podrške. Kršenje pravila je također značajno pozitivno povezano s većom izraženošću psihopatije, narcizma i sadizma i s nižom percipiranom socijalnom podrškom obitelji. Multiplom regresijskom analizom ustanovljeno je da model psihosocijalnih čimbenika (mračna tetrada, aleksitimija i socijalna podrška) značajno doprinosi objašnjavanju sve tri podvrste antisocijalnog ponašanja. Makijavelizam (supresor varijabla), psihopatija, sadizam, podrška obitelji i prijatelja su značajni prediktori fizičke agresivnosti, sadizam i podrška obitelji su značajni prediktori socijalne agresije te makijavelizam (supresor varijabla), psihopatija i sadizam su značajni prediktori kršenja pravila.The aim of this research was to determine the prevalence of antisocial behavior among students, explore the relationship between antisocial behavior and the dark tetrad, alexithymia, and social support, and assess the possibility of predicting antisocial behavior based on a model incorporating these psychosocial factors. The study involved 315 students from the University of Zagreb, and data were collected through social media and email lists. In order to achieve the stated objectives, the following questionnaires were used: Short Subtypes of Antisocial Behavior Questionnaire (Burt et al., 2009), Toronto Alexithymia Scale (Bagby et al., 1986), Short Dark Tetrad Scale (Paulhus et al., 2021), and Multidimensional Scale of Perceived Social Support (Zimet et al., 1988). The students exhibited statistically significant higher levels of physical aggression and rule-breaking. Increased physical aggression was associated with higher levels of psychopathy, narcissism, and sadism, as well as alexithymia and lower levels of perceived social support. Increased social aggression was linked to higher levels of all dark tetrad traits, higher levels of alexithymia, and lower scores on all three subscales of perceived social support. Rule-breaking was also significantly positively associated with higher levels of psychopathy, narcissism, and sadism, as well as lower levels of perceived family social support. Multiple regression analysis revealed that the model of psychosocial factors (dark tetrad, alexithymia, and social support) significantly contributed to explaining all three subtypes of antisocial behavior. Machiavellianism (as a suppressor variable), psychopathy, sadism, family support, and friend support were significant predictors of physical aggression, while sadism and family support were significant predictors of social aggression. Machiavellianism (as a suppressor variable), psychopathy, and sadism were significant predictors of rule-breaking
Reality show of social experiment
Ovaj rad istražuje televizijske reality show programe kao forme društvenih eksperimenata,
produbljujući razumijevanje njihovih različitih aspekata kroz sedam detaljno razrađenih
poglavlja. Autorica se u početnim poglavljima bavi epistemologijom reality showa,
povijesnim razvojem televizijskog žanra i etičkim dilemama koje prate reality emisije,
uključujući pitanja privatnosti i regulativu koje štite sudionike.
U sljedećim poglavljima u radu se analiziraju sociokulturni učinci, istražuju njihov psihološki
i sociološki utjecaj na gledatelje i sudionike, kao i njihovu ulogu kao društvenog eksperimenta
s naglaskom na sklad između zabave, komercijalnosti i društvene odgovornosti. K tome u
radu se također istražuje ulogu tehnoloških inovacija u oblikovanju reality showa,
predviđajući buduće trendove u integraciji tehnologije.
Analizom sadržaja popularnog reality showa Zadruga, autorica razotkriva i propituje složene
dinamike koje su uključene u proizvodnju ovakvih emisija.
Završno poglavlje predstavlja uvide dobivene kroz metodološko istraživanje fokus grupe i
analize sadržaja sa sudionicima nudeći dublje razumijevanje reality show programa kao
društvenog eksperimenta. U završnom dijelu rada naglašena je multidimenzionalna i složena
priroda televizijskog reality show programa kao društvenog fenomena.This graduate thesis is based on reality show programs as a form of social experiment, whose
contents are accompanied by various chapters explaining the essence of the topic. In the initial
parts, the author deals with the historical development of this genre and the ethical dilemmas
that accompany reality shows, including issues of privacy and regulations that protect
participants.
In the central parts of this thesis it is analyzed the socio-cultural effects of reality shows,
exploring their psychological and sociological impact on audience and participants, as well as
their role as social experiments. It is explored how these programs balance entertainment,
commercialism and social responsibility.
Further content is about the role of technological innovation in shaping reality shows,
predicting future trends in technology integration. Through the example of content analysis of
the popular reality show Zadruga, there is exposed the complex dynamics involved in the
production of such shows. The final chapter presents insights gained through a focus group
with reality show participants, offering a deeper understanding of reality show programs as
social experiments
Regionalism in the liteary works of Ksaver Šandor Gjalski
Autorov rodni kraj i društveni pregled sredine definirani su regionalizmom, tipičnom pojavom
u hrvatskom realizmu. Ovim radom obuhvatili smo obilježja regionalizma u djelima Ksavera
Šandora Gjalskog. Prikazivanje zagorskih motiva nadahnuto je pripadnošću plemićkom
društvenom sloju i rodnim mjestom. Regionalne značajke dolaze do izražaja u prikazu
društvene zbilje nakon izmjene feudalnih odnosa. Plemićki sloj i seljaštvo suočavalo se s
brojnim promjenama, a analiza pripovijedaka dočarat će različitost ponašanja i karaktera.
Istraživanjem ćemo obuhvatiti propast plemstva, jedinstvene opise prostora, ljudi i ugođaja
zagorske sredine. Zbog intimne privrženosti, Gjalski pristupa svijetu zagorske sredine s dozom
čežnje prema prošlim ljudima i običajima, ali ne izostavlja ni kritiku.Author's homeland and the social review of the environment are defined by regionalism, a
typical phenomenon in Croatian realism. With this work, we have included the characteristics
of regionalism in the works of Ksaver Šandor Gjalski. The depiction of Zagorje motives is
inspired by belonging to the noble social stratum and birthplace. Regional features come to the
fore in the depiction of social reality after the change of feudal relations. The noble stratum and
peasantry faced numerous changes, and the analysis of the narratives would evoke a diversity
of behavior and character. The research will include the demise of the nobility, unique
descriptions of the space, people and atmosphere of the Zagorje environment. Due to intimate
attachment, Gjalski approaches the world of the Zagorje environment with a dose of longing
for past people and customs, but does not omit criticism either