Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Relationship between work-family conflict and social support among tellecomuters
U posljednjih nekoliko godina načini rada zaposlenika su se promijenili, a kao jedan od najvažnijih i najzastupljenijih ističe se rad na daljinu. Rad na daljinu sa sobom donosi brojne prednosti za organizacije i zaposlenike, no mogu se primijetiti i neki nedostaci. Kao jedan od njih ističe se konflikt radne i obiteljske uloge, u kojem se miješaju granice između poslovnih odgovornosti i obaveza u obitelji. Za stvaranje integracije između obiteljskog i poslovnog života ključna je socijalna podrška koju zaposlenici dobivaju na poslu i u obitelji. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između konflikta radne i obiteljske uloge i socijalne podrške na zaposlenicima koji rade iz ureda i onima koji rade na daljinu, te utvrditi mogućnost predikcije simptoma depresije, stresa i anksioznosti na temelju navedenih konstrukata. Istraživanje je provedeno online putem, tijekom travnja i svibnja 2023. godine, te su korišteni sljedeći instrumenti: Skala konflikta radne i obiteljske uloge, Skala socijalne podrške na poslu i u obitelji te Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS). Istraživanje je provedeno na uzorku od 218 zaposlenika, od kojih je 127 prijavilo da radi iz ureda, a 91 na daljinu. Dobiveni rezultati upućuju na postojanje značajnih razlika u izraženosti konflikta obitelj-rad, socijalne podrške u obitelji, anksioznosti i stresa između ove dvije skupine zaposlenika. Zaposlenici koji rade na daljinu izražavaju značajno više razine konflikta obitelj-rad, anksioznosti i stresa te značajno niže razine podrške u obitelji, u odnosu na sudionike koji rade na standardnom mjestu rada. Dodatno, u istraživanju su se na ukupnom uzorku nastojale predvidjeti razine depresije, anksioznosti i stresa zaposlenika na temelju mjesta rada, konflikta radne i obiteljske uloge te socijalne podrške. Ovim modelom objašnjeno je 22,3% varijance depresije, 20,8% varijance anksioznosti i 23,2% varijance stresa zaposlenika. Za konstrukt depresije kao značajni prediktori pokazali su se konflikt rad - obitelj te socijalna podrškka dobivena na poslu i od strane obitelji, dok su se za kontrukt anksioznosti pokazali samo konflikt rad - obitelj i socijalna podrška na poslu. Rad na daljinu, konflikt rad - obitelj i obje vrste socijalne podrške pokazale su se kao značajni prediktori za razinu stresa. Rezultati ovog istraživanja pružaju detaljniji uvid u odnose između proučavanih konstrukata te pružaju teorijsku podlogu koja će omogućiti stručnjacima razvoj novih intervencija i komunikacijskih kanala za sudionike koji rade na daljinu, s ciljem poboljšanja njihove psihološke dobrobiti.In the last few years, there have been changes in employees' ways of working, with remote work emerging as one of the most important and prevalent forms. This new way of working brings numerous advantages for both organizations and employees, but it also reveals some drawbacks. One of the notable challenges is work-family conflict, where boundaries between work responsibilities and family obligations become blurred. Social support received from colleagues and family plays a vital role in achieving integration between family and work life. The aim of this research was to investigate the relationship between work-family role conflicts and social support among employees working in office settings and those working remotely. Additionally, the study aimed to explore the potential for predicting depression, stress, and anxiety based on these constructs. The study was conducted online during April and May 2023, utilizing the Work-Family Conflict Scale, Social Support Scale in the workplace and family, as well as the Depression, Anxiety, and Stress Scale (DASS). A sample of 218 employees was included, with 127 reporting working in an office and 91 working remotely. The results revealed significant differences in the family - work conflict, family support, anxiety, and stress levels between employees working remotely and those working in an office. Teleworkers showed significantly higher levels of family - work conflict, anxiety, and stress, as well as significantly lower levels of family support, compared to participants working in an office. Furthermore, the study aimed to predict employees' levels of depression, anxiety, and stress based on their way of working, work-family conflict, and social support. The model explained 22.3% of the variance in depression, 20.8% of the variance in anxiety, and 23.2% of the variance in stress levels among all employees. The study revealed that work-family conflict and social support received at work and from family emerged as significant predictors of the depression construct. In contrast, work-family conflict and social support at work were identified as significant predictors for the anxiety construct. Additionally, remote work, work-family conflict, and both types of social support were found to be significant predictors of stress levels. The findings of this research offer a comprehensive understanding of the connections among the examined constructs, while providing a theoretical foundation to facilitate the development of novel interventions and communication channels for individuals engaged in remote work. These interventions aim to enhance their psychological well-being
Marin Držić in social and cultural context of Renaissance
Marin Držić jedna je od najpoznatijih ličnosti ne samo u doba renesanse već i u
cjelokupnoj hrvatskoj književnosti. Rođeni Dubrovčanin, još u mladosti je postao važna
ličnost te nam je itekako zanimljiv za proučavanje ne samo u književnom smislu nego i
u onom biografskom. Malo je vjerodostojnih podataka o Držićevu životu. Razdoblje
prije premijere „Pometa“ 1548. godine potpuno je obavijeno arhivskom i rukopisnom
šutnjom što se tiče piščeva duhovnog rada, odnosno rada na književnim djelima, no zato
je ono prepuno dokumenata poput mjenica i sudskih spisa. O tim će dokumentima biti
riječ u ovom diplomskom radu. Također, u radu će biti riječ i o drugim zanimljivim
dijelovima Držićeva života poput njegove „urotničke“ epizode – kada je pisao pisma
vojvodi i toskanskom vladaru Cosimu I. Mediciju i njegovom sinu Francescu. Jedna od
tema bit će i prvi sačuvani dokument o Držiću. Rad će koristiti metodologiju povijesnog
istraživanja i analitički pristup primarnim izvorima, kao što su navedena pisma, službeni
dokumenti, zapisi i drugi arhivski materijali. Kroz sveobuhvatan pregled tih
dokumenata rad pruža uvid u Držićevu biografiju, njegove veze s vladarima,
intelektualnim krugovima i drugim suvremenicima. Na kraju, rad sumira ključne nalaze
istraživanja i ističe važnost proučavanja dokumenata iz Držićeva života za bolje
razumijevanje njegove uloge u hrvatskoj književnosti i kulturi renesanse.Marin Držić is one of the most famous figures not only in the Renaissance era but also
in the entire Croatian literary era. A native of Dubrovnik, he became an important figure
at a young age, making him highly interesting for study not only from a literary
perspective but also in terms of his biography. There is little reliable information about
Držić's life. The period before the premiere of "Pomet" in 1548 is completely enveloped
in archival and manuscript silence regarding the writer's spiritual work or literary
endeavors. However, it is filled with documents such as promissory notes and court
records. This master's thesis will discuss these documents. Additionally, it will explore
other intriguing aspects of Držić's life, such as his "conspiratorial" episode when he
wrote letters to the Duke and Tuscan ruler Cosimo I de' Medici and his son Francesco.
One of the topics will be the first preserved document about Držić. The thesis will
employ a methodology of historical research and an analytical approach to primary
sources, including the aforementioned letters, official documents, records, and other
archival materials. Through a comprehensive examination of these documents, the
thesis provides insights into Držić's biography, his connections with rulers, intellectual
circles, and contemporaries. In conclusion, the thesis summarizes the key findings of the
research and emphasizes the significance of studying documents from Držić's life for a
better understanding of his role in Croatian literature and Renaissance culture
From logical atomism to meaning as use - analysis of early and late Wittgenstein
Ludwig Wittgenstein je
jedan od najznačajnijih filozofa 20. stoljeća , a posebice je značajan
njegov doprinos na području logike i filozofije jezika . U radu će se analizirati rana
Wittgensteinova faza koju obilježava tzv. logički atomizam te njegova kasna faza za koju vrijedi
da se jezična značenja formiraju specifičnom uporabom jezika koja ovisi o „pravilima“
korištenja neke jezične zajednice. Ključno djelo v ezano uz analizu Wittgensteinove rane faze
je njegovo kapitalno djelo T rac t atus L ogico Philosophicus . Logika je glavna referentna točka
u njegovom shvaćanju svijeta te predstavlja korelaciju između jezika, misli i stvarnosti. Također
je važan pragmatični karakter traktata u smislu ograničavanja jezika, što možemo govoriti, a
kada i zašto bismo trebali šutjeti. Nadalje, Wittgensteinova kasna faza je određena shvaćanjem
jezika u trivijalnom smislu , tzv. filozofija običnoga jezika . U tom smislu Wittgenstein određuje
značenje jezika ovisno o specifičnoj uporabi te poštivanju pravila jezičnih igri . Ključno djelo
koje je obilježilo njegovu kasnu fazu stvaranja je Filozofska istraživanja . Uvodi nove pojmove
te mijenja logiku gramatikom u kojoj je izražena bit predmeta u svijetu. S obzirom na analizu,
pokazat će se razlike u Wittgensteinovom shvaćanju jezika kao ključnog elementa
razumijevanja svijetaLudwig Wittgenstein is one of the most important philosophers of the 20th century
and
particularly important is his contribution in the field of logic and philosophy of languages. The
paper will analyse Wittgenstein s early phase, which is characterized by so called logical
atomism and his late phase, which is valid for linguistic meanings to be formed by the specific
use of a language that depends on the “rules” of the use of a language community. The key
piece related to the analysis of Wittgenstein's earl y phase is his capital piece Trac t atus Logico
Philosophicus . Logic is the main reference point in his understanding of the world and
represents the corelation between language, thought and reality. Also important is the pragmatic
character of the tractat in terms of language limitation, what we can say and when as well as
why we should remain silent. Furthermore, Wittgenstein's late stage is determined by a trivial
understanding of language that is so called philosophy of ordinary language . In this respect,
Wittgenstein defines the meaning of the language depending on the specific use and compliance
with the rules of language games . The key work that marked his late stage of creation was
Philosophical Investigations . It introduces new concepts and replaces logic with grammar,
which expresses the essence of objects in the world. Given the analysis, differences in
Wittgenstei n s understanding of language will be shown as a key element of understanding th e
worl
Populism in political communication: analysis of the content of political communication of individual political actors
U radu se analizira pojam 'populizam', njegovo korištenje od strane medija, znanstvene zajednice i političara, te se pokušava što preciznije odrediti njegovo značenje u svjetlu najnovijih istraživanja populizma, s najvećim osloncem na suvremenu hrvatsku literaturu o populizmu. Također, objašnjava se i analizira pojava populizma, posebice u Europi. Rad se polemički spram znanstvenog definiranja populizma te predstavlja doprinos za njegovo bolje razumijevanje. U empirijskome smo se dijelu rada, metodom analize sadržaja na uzorku od 550 objava na društvenoj mreži Facebook, usredotočili na detektiranje političkog populizma u Hrvatskoj ponudivši odgovor o kojim je akterima i strankama riječ. U radu smo pokazali koja su obilježja desnih, a koja lijevih hrvatskih populista, kao što smo utvrdili koje su im dodirne točke. Metodom analize diskursa uzorku od 240 objava na društvenoj mreži Twitter ispitali smo koje su to sličnosti i razlike između hrvatskih i europskih populista. Rezultati istraživanja pokazali su da je populizam u Hrvatskoj prisutan, kako onaj lijevi, tako i onaj desni, s tim da postoji znatno veća prisutnost desnog populizma.The paper analyzes the term 'populism', its use by the media, scientific community and politicians, and tries to determine its meaning as precisely as possible in the light of the latest populism research, with the special reliance on contemporary Croatian literature on populism. Also, the emergence of populism, especially in Europe, is explained and analyzed. The work is polemical towards the scientific definition of populism and represents a contribution to its better understanding. In the empirical part of the paper, we focused on detecting political populism in Croatia, using the method of content analysis on a sample of 550 postson Facebook, offering an answer as to which actors and parties are involved. In the paper, we have shown which are the characteristics of right-wing and which left-wing Croatian populists, as well as we have established their points of contact. Using the method of discourse analysis, we examined the similarities and differences between Croatian and European populists in a sample of 240 posts on Twitter. The results of the research showed that populism is present in Croatia, both left-wing and right-wing, with the fact that there is a significantly greater presence of right-wing populism
Correlates of transgenerational transmission of trauma in children of Croatian veterans suffering from PTSD
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razlike između djece branitelja s PTSP-om i djece nebranitelja bez PTSP-a u emocionalnoj kompetenciji, stilovima privrženosti i nekim oblicima devijantnog ponašanja koji su moguća posljedica trangeneracijskog prijenosa traume. Istraživanje odnosa navedenih varijabli sa PTSP-om ima za cilj ispitati postoje li specifični obrasci ponašanja koji mogu uzrokovati transgeneracijski prijenos traume u obiteljima branitelja s PTSP-om. Uzorak čini 108 sudinonika sa područja Sisačko-moslavačke županije rođenih u periodu između 1995. i 2000. godine, raspoređenih u dvije skupine. Jednu skupinu čine djeca čiji su roditelji sudjelovali u Domovinskom ratu te imaju status branitelja i dijagnozu PTSP-a dok su u drugoj skupini djeca roditelja koji nisu sudjelovali u Domovinskom ratu, bez statusa branitelja i PTSP-a. Kao mjera emocionalne kompetentnosti korišten je Upitnik emocionalne kompetentnosti dok se za mjerenje stilova privrženosti koristila Revidirana skala privrženosti za odrasle. Određeni oblici devijantnog ponašanja te neadekvatnog roditeljskog ponašanja za vrijeme odrastanja sudionika ispitani su upitnicima kreiranim u svrhu ovog istraživanja. Istraživanje je provedeno korištenjem Google obrasca u kojem su se nalazila pitanja za samoprocjenu. Ovi upitnici distribuirani su na elektroničke adrese udruženja branitelja i dobrovoljaca Domovinskog rata pojedincima koji imaju djecu starosne dobi između 23 i 28 godina. Nadalje, ti su roditelji omogućili kontakt sa svojom djecom kojima su poslani online upitnici. Distribucija upitnika djeci nebranitelja bez PTSP-a izvršena je podjelom poveznice na elektronske adrese udruženja građana grada Siska i Petrinje, uz uputu poštivanja dobi i statusa roditelja o sudjelovanju u Domovinskom ratu kao uvjeta za sudjelovanje u istraživanju. Rezultati istraživanja ukazuju na niže postignuće na subskali emocionalne regulacije i kontrole u sklopu Upitnika emocionalne kompetencije kod djece branitelja s PTSP-om u odnosu na djecu nebranitelja bez PTSP-a. Rezultati na subskalama izražavanja i imenovanja te uočavanja i razumijevanja emocija nisu se statistički značajno razlikovali u promatranim skupinama. Nadalje, djeca branitelja su bila statistički značajno manje sigurno a više anksiozno privržena u odnosu na djecu nebranitelja koja su bila više sigurno i ovisno privržena. Rezultati na mjerama neadekvatnog roditeljskog ponašanja, devijantnog ponašanja i zlouporabe sredstava ovisnosti pokazuju veću zastupljenost ovakvih obrazaca ponašanja u obiteljima branitelja s PTSP-om u odnosu na obitelji nebranitelja bez PTSP-a. Rezultati na navedenim varijablama ukazuju na moguće korelate transgeneracijskog prijenosa traume. Za generalizaciju rezultata trebalo bi u budućim istraživanjima uključiti treću skupinu djece branitelja bez PTSP-a te istraživački nacrt ponoviti na većem uzorku. Dobiveni rezultati mogu poslužiti kao implikacija u osmišljavanju i kreiranju preventivnih programa ali i prepoznavanju rizičnih okolinskih utjecaja koji doprinose transgeneracijskom prijenosu neadekvatnih obrazaca ponašanja u poslijeratnim okolinama. Ovakva istraživanja su nužna za kreiranje mjera koje za cilj imaju identificiranje obrazaca koji pospješuju transgeneracijski prijenos traume te djeluju na mentalno zdravlje pojedinca.The aim of this research was to examine the differences between children of veterans
with PTSD and children of non veterans without PTSD in emotional competence, attachment
styles and some forms of deviant behavior that are a possible consequence of the
transgenerational transmission of trauma. Research into the relationship of the above variables
with PTSD aims to examine whether there are specific patterns of behavior that can cause
transgenerational transmission of trauma in the families of veterans with PTSD. The sample
consists of 108 respondents from the area of Sisak Moslavina County, born between 1995 and
2000 . and divided into two groups. One group consists of children whose parents participated in
the Homeland War and have the status of veterans and a diagnosis of PTSD, while the other
group consists of children of parents who did not participate in the Homeland War, without the
status of veterans and PTSD. The Emotional Competence Questionnaire was used as a measure
of emotional competence, while the Revised Adult Attachment Scale was used to measure
attachment styles. Certain forms of deviant behavior and inadequate parental behavior during the
respondents' growing up were examined with questionnaires created for the purpose of this
research. The research was conducted using a Google form that included questions for self
assessment. These questionnaires were distributed to the electronic addresses of the association
of veterans and volunteers of the Homeland War to individuals who have children between the
ages of 23 and 28. Furthermore, these parents enabled contact with their children who recived
online questionnaires. The distribution of the questionnaire to the children of non combatants
without PTSD was carried out by distributing the link to the email addresses of the citizens '
associations of the cities Sisak and Petrinja, with instructions to respect the age and status of the
parents regarding participation in the Homeland War as a condition for participation in the
research. The research results indicate a lower achievement on the emotional regulation and
control subscale of the Emotional Competence Questionnaire in children of veterans with PTSD
compared to children of non veterans without PTSD. The results on the subscales of expressing
and naming as well as noticing and understanding emotions did not differ statistically
significantly in the observed groups. Furthermore, children of veterans were statistically
significantly less secure and more anxiously attached than children of non veterans who were
more secure and dependent on attachment. The results within the measures of inadequate
parental behavior, deviant behavior and abuse of addictive substances show a higher prevalence
of these patterns of behavior in the families of veterans with PTSD compared to the families of
non veterans without PTSD. The results on the mentioned variables indicate possible correlates
of transgenerational transmission of trauma. In order to generalize the results, a third group of
child veterans without PTSD should be included in future research, and the research design
should be repeated on a larger sample. The obtained results can serve as an implication in the
design and creation of preventive programs or the recognition of risky environmental influences
that contribute to the transgenerational transfer of inadequate patterns of behavior in post war
environments. Such research is necessary for the creation of measures aimed at identifying
patterns that promote transgenerational transmission of trauma and affect the individual's mental
health
Parents' attitudes on the Influence of social media networsk on children's development
U suvremenom digitalnom dobu utjecaj društvenih mreža na razvoj djece postao je predmet
značajnog interesa i brige stručnjaka i roditelja. Unatoč dobnim ograničenjima, sve veći broj
djece aktivno se uključuje na platforme društvenih medija, što otvara prostor za pitanja o
mogućim posljedicama na njihov rast i dobrobit. Kao primarni odgajatelji, roditelji igraju ključnu
ulogu u vođenju digitalnog putovanja svoje djece i oblikovanju njihovih stavova i navika prema
društvenim mrežama. Ovaj rad bavi se stavovima roditelja o utjecaju društvenih mreža na razvoj
njihove djece tijekom srednjeg djetinjstva. Istražujući perspektive 128 roditelja s djecom u dobi
između 7 i 11 godina, istraživanje ima za cilj rasvijetliti složenu međuigru između roditeljskih
stavova, digitalnog ponašanja djece i potencijalnih implikacija na njihov društveni, emocionalni,
kognitivni i cjelokupni razvoj.In the modern digital age, the influence of social networks on children's development has
become a subject of significant interest and concern for experts and parents. Despite age
restrictions, an increasing number of children are actively engaging in social media platforms,
which opens up questions about possible consequences for their growth and well-being. As
primary educators, parents play a key role in guiding their children's digital journey and shaping
their attitudes and habits towards social media. This paper deals with parents' views on the
influence of social networks on their children's development during middle childhood. By
exploring the perspectives of 128 parents with children between the ages of 7 and 11, the
research aims to shed light on the complex interplay between parental attitudes, children's digital
behavior and potential implications for their social, emotional, cognitive and overall
development
Exploitation of children on social media by their parents
Popularizacijom digitalnih medija broj djece koja zarađuju putem njih znatno je porastao unazad nekoliko godina. Slava koju su stekli utječe na njihovu percepciju o svijetu i kako on funkcionira. Djeca koja su stekla status influencera danas su često uzori svojim vršnjacima koji ih masovno prate na različitim društvenim mrežama. Njihova popularnost je toliko porasla da su dobili novi naziv kidfluenceri. Popularni kidfluenceri zarađuju do 26 milijuna dolara godišnje objavljivanjem sponzoriranog sadržaja i unovčavanjem oglasnog prostora na svojim profilima na društvenim mrežama (Cezarita Corderio, 2021). Problem nastaje u opasnosti od eksploatacije djece jer nemaju zakonsko pravo na zaradu koju ostvaruju, sigurne radne uvjete i zaštitu putem zakona o radu (Cezarita Corderio, 2021). Mnogi roditelji dječjih influencera kažu kako je stvaranje sadržaja na društvenim mrežama bio dječji izbor jer vole biti prisutni na platformama (Cezarita Corderio, 2021) te mnogi roditelji često zanemaruju potencijalnu štetu od zadiranja u privatnost njihove djece (Cezarita Corderio, 2021). Nakon provedene analize sadržaja dječjih influencera možemo zaključiti kako je uloga njihovih roditelja zaštititi privatnost, psihičko zdravlje te integritet djeteta, istodobno podržavajući njihovu kreativnost i pozitivan utjecaj na pratitelje. Kidfluenceri mogu upotrijebiti svoju platformu kako bi stvorili siguran prostor u kojem djeca mogu učiti o svijetu i društvu te razviti, kroz dobivenu pažnju, osjećaj povjerenja s najmlađim pratiteljima.With the popularization of digital media, the number of children who earn
money through
them has increased significantly over the past few years. The fame they have gained affects
their perception of the world and how it works. Today, children who have acquired the status
of influencers are often role models for their peers, who massively follow them on various
social media platforms. Their popularity grew so much that they got a new name kidfluencers.
Popular kidfluencers earn up to $26 million a year by publishing sponsored content and
monetizing ad space on their social media pages (Cezarita Corderio, 202 1 ). The problem
arises in the danger of exploitation of children because they have no legal right to the earnings
they earn, safe working conditions and protection through labor laws (Cezarita Corderio ,
202 1 ). Many parents of children's influencers say that creating content on social networks was
the children's choice because they like to be present on the platforms (Cezarita Corderio,
202 1 ). Parents often overlook the potential harm of invading their children's privacy on social
media (Cesarita Corderi o, 2021 After analyzing the content of children's influencers on
YouTube, we can conclude that the role of their parents is to protect the privacy, mental
health and integrity of the child, while at the same time supporting their creativity and
positive influence on the audience. Kidfluencers can use their platform to create a safe space
where children can learn about the world and society and make , through the attention they
receive, a sense of trust with their youngest followers
Reporting on the entry of the Republic of Croatia into the Eurozone and the Schengen area in the HRT Central News
Ulazak Republike Hrvatske u eurozonu i Schengensko područje bio je značajan događaj za našu zemlju te su ti procesi trajali nekoliko godina, od samog ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Javni servis Hrvatska radiotelevizija (HRT) pratio je sav ovaj proces te je važan čimbenik u izvještavanju glede hrvatske medijske scene. Upravo iz tog razloga odabrali smo HRT-ovo izvještavanje o ulasku Republike Hrvatske u ove dvije europske asocijacije, odnosno izvještavanje o svemu ovome u središnjoj informativnoj emisiji „Dnevnik“. Prije svega smo se osvrnuli na teorijski dio o samoj Europskoj uniji, iz koje proizlaze ideje o eurozoni i Schengenu te je ona svojevrsni temelj za ta dva geopolitička i ekonomska kruga na koja smo se potom podrobnije osvrnuli uz objašnjavanje same kronologije događaja. Uslijedile su medijske teorije o agenda settingu i framingu koje smo povezali s istraživanjem koje smo napravili. Koristili smo analizu sadržaja kako bismo kvantitativno i kvalitativno obradili sadržaje o odabranim temama u odabranom razdoblju.
Svrha ovog rada jest analizirati i zaključiti kako su ova dva događaja utjecala na izvještavanje medija te proučiti u kojem dijelu središnje informativne emisije su materijali o njima bili prikazani, kao i kolika minutaža u određenim emisijama im je posvećena, kao i na koji način je izvještavano o njima, odnosno u kojem su svjetlu predstavljeni hrvatskoj javnosti
Changes in the operations of PR agencies in Croatia sampled by the COVID-19 epidemic
Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na poslovanje diljem svijeta, a posredno i na poslovanje agencija za odnose s javnošću u Hrvatskoj. Ovaj diplomski rad bavi se promjenama koje su se dogodile u poslovanju agencija za odnose s javnošću u Hrvatskoj uzrokovane spomenutom pandemijom, uključujući izazove s kojima su se susrele i inovativne pristupe koje su agencije primijenile kako bi prebrodile krizu. S ciljem pružanja odgovora na navedena pitanja, provedeni su dubinski intervjui s predstavnicima najvećih agencija prema ostvarenom prihodu u 2020., prvoj pandemijskoj godini bolesti COVID-19.
Jedan od glavnih izazova s kojima su se agencije za odnose s javnošću suočile bio je nagli prelazak na rad od kuće. Mnoge su agencije morale brzo usvojiti nove tehnologije za olakšavanje daljinske komunikacije i suradnje, istovremeno održavajući produktivnost, zdravstvenu sigurnost zaposlenika te osiguravajući kvalitetu rada. Pandemija je dovela do otkazivanja mnogih događaja i kampanja, što je rezultiralo gubitkom prihoda za mnoge agencije. S druge strane, pandemija je pružila preduvjete za uvođenje inovacija i prilagodbe stanju „novog normalnog“. Agencije su razvile su nove digitalne strategije za komunikaciju s javnošću putem društvenih medija, online događaja i virtualnih konferencija za medije, a pojavila se i snažnija potreba za uslugama upravljanja krizom u okviru kojih su agencije pomagale klijentima nositi se s pandemijom i učinkovito komunicirati s dionicima. Neke agencije su čak usmjerile fokus na podršku naporima za ublažavanje širenja virusa, što je donijelo prednost društvenoj odgovornosti i angažmanu u zajednici. Prihvaćanjem novih tehnologija i pristupa, agencije za odnose s javnošću u Hrvatskoj uspjele su nastaviti pružati usluge svojim klijentima i dopridonijeti otpornosti industrije.The COVID-19 pandemic has impacted businesses worldwide, including public relations agencies in Croatia. This thesis addresses the changes that occurred in the operations of public relations agencies in Croatia due to the pandemic, including the challenges they faced and innovative approaches they implemented to overcome the crisis. In order to answer these questions, in-depth interviews were conducted with representatives from the largest agencies in terms of revenue in 2020, the first pandemic year of COVID-19.
One of the main challenges that public relations agencies faced was the sudden shift to remote work. Many agencies had to quickly adopt new technologies to facilitate remote communication and collaboration, while maintaining productivity, employee health and safety, and ensuring the quality of work. The pandemic led to the cancellation of many events and campaigns, resulting in a loss of revenue for many agencies. On the other hand, the pandemic provided conditions for introducing innovation and adaptation to the "new normal". Many agencies developed new digital communication strategies through social media, online events, and virtual media conferences. Additionally, there was a stronger need for crisis management services in which agencies helped clients cope with the pandemic and effectively communicate with stakeholders. Some agencies even redirected their focus on supporting efforts to mitigate the spread of the virus, demonstrating the benefits of social responsibility and community engagement. By embracing new technologies and approaches, public relations agencies in Croatia were able to continue providing services to their clients and contribute to the resilience of the industry
Prison as a rehabilitation institution or focus of deviance
Zatvor se definira kao ustanova za izdržavanje kazne oduzimanjem slobode. Kako se zakon uvelike razlikuje kod pojedinih država, u svrhu ovog rada, fokus će biti kazneni sustav u Republici Hrvatskoj s manjom digresijom na zatvorske sustave u drugim državama svijeta.
Cilj ovog rada je utvrditi rehabilitira li zatvor svoje zatvorenike ili potiče devijantno ponašanje kod njih te ponavljanje zločina. Pitanje je, zašto statistička većina zatvorenika ponavlja zločin? Možemo li tvrditi da sustav resocijalizira zatvorenike, ako se upravo ta resocijalizacija događa izvan društva? Pregledom domaće i strane literature istražiti će se izazovi zatvorenika pri rehabilitaciji i resocijalizaciji kroz zatvorski sustav