Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The Influence of the Internet on the Language of Young People
No full textGeneracija Z jest generacija mladih rođenih od 1995. do 2010. godine, a njihov je život u potpunosti obilježen internetom i društvenim mrežama. Pojavom interneta, generacija Z gubi pojam o komunikaciji „licem u lice“. Tijekom stvaranja i razvoja svojih virtualnih identiteta na internetu i društvenim mrežama, bili su pokretači i usvojitelji velikih jezičnih promjena koje nam se danas čine sasvim normalne. Od anglizama, skraćenica, žargonizama do emotikona, memova, hashtagova čije korištenje je uvelike olakšalo komunikaciju i korištenje interneta i društvenih mreža. Jezične promjene na koje oni utječu i kojima se koriste, često su nepoznate starijima. Oni su sposobni pomno pratiti sve promjene u jeziku koje se brzo mijenjaju, a vrlo brzo i prihvaćaju nove promjene zbog kojih stare ponekad odlaze u zaborav. Zajednice koje formiraju imaju individualna jezična obilježja, a time žele zadržati svoju jedinstvenost kako se obilježja ne bi miješala s ostalim zajednicama koje imaju drugačije interese i potrebe.Generation Z is the generation of young people born from 1995 to 2010, and their lives are completely marked by the Internet and social networks. With the appearance of the Internet, generation Z loses the concept of face-to-face communication. During the creation and development of their virtual identities on the Internet and social networks, they were the initiators and adopters of major language changes that seem quite normal to us today. From anglicisms, abbreviations, jargonisms to emoticons, memes, hashtags, the use of which has greatly facilitated communication and the use of the Internet and social networks. The language changes that they influence and use are often unknown to the elderly. They are capable of closely following all the changes in the language that change rapidly and very quickly they accept new changes, due to which the old ones sometimes go into oblivion. The communities they form have individual linguistic characteristics, and thus they want to maintain their uniqueness so that the characteristics do not mix with other communities that have different interests and needs
Political Biography of Josip Broz Tito
No full textTema ovog rada je politička biografija Josipa Broza Tita, jedne od najznačajnijih osoba u povijesti Jugoslavije. Njegov životni put započinje u rodnom selu Kumrovcu odakle odlazi u grad na školovanje. U svom političkom usponu, Josip Broz se iz vođe gerilskog pokreta razvio u moćnog državnika koji je oblikovao sudbinu Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Ključan trenutak bio je dogovor s Ivanom Šubašićem, čime je postavljen temelj za federativno uređenje nove države. Također tadašnji razgovori s Winstonom Churchillom dodatno su učvrstili međunarodni legitimitet Tita i njegove nove vlasti, unatoč kasnijem neslaganju sa Staljinom. Nakon rata, Tito je izgradio socijalističku državu kroz niz radikalnih reformi, uključujući nacionalizaciju i agrarnu reformu. Istodobno, je konsolidirao vlast uklanjanjem monarhije i formiranjem nove vlade, koristeći izbore za Ustavotvornu skupštinu 1945. godine kao ključni trenutak za formalizaciju svoje vlasti i uspostavu Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Uvođenje socijalističkog sustava u Jugoslaviji bilo je obilježeno ambicioznim ekonomskim reformama i planovima, kao što je bio petogodišnji plan razvoja narodne privrede, ali i izazovima koji su pratili taj proces. Tito je također pokušavao uspostaviti bliske odnose sa susjednim zemljama, poput Albanije i Bugarske, te se pozicionirao unutar istočnog bloka, što je nakraju dovelo do složenih međunarodnih odnosa. Možemo reći da je Broz unatoč svim izazovima, uspješno održao stabilnost Jugoslavije i njen međunarodni položaj.The subject of this paper is the political biography of Josip Broz Tito, one of the most significant
figures in the history of Yugoslavia. His life journey begins in his native village of Kumrovac,
from where he goes to the city to study.
In his political rise, Josip Broz developed from the leader of the guerrilla movement into a
powerful statesman who shaped the destiny of Yugoslavia after the Second World War. The key
moment was the agreement with Ivan Šubasic, which laid the foundation for the federal
organization of the new state. Also, the talks with Winston Churchill at the time further
strengthened the international legitimacy of Tito and his new government, despite later
disagreements with Stalin.
After the war. Tito built a socialist state through a series of radical reforms, including
nationalization and agrarian reform. At the same time, he consolidated power by removing the
monarchy and forming a new government, using the Constituent Assembly elections in 1945 as a
key moment to formalize his rule and establish the Federal People's Republic of Yugoslavia.
The introduction of the socialist system in Yugoslavia was marked by ambitious economic
reforms and plans, such as the five-year plan for the development of the national economy, but
also by the challenges that accompanied that process. Tito also tried to establish close relations
with neighboring countries, such as Albania and Bulgaria, and positioned himself within the
Eastern Bloc, which eventually led to complex international relations. We can say that despite all
the challenges, Broz successfully maintained the stability of Yugoslavia and its international
position
The role of social media after a romantic relationship breakup - a qualitative approach
No full textOnline nadgledanje nakon prekida romantičnog odnosa je danas sve češća pojava kojom ljudi
nastoje reducirati za to razdoblje karakteristične osjećaje nesigurnosti i zbunjenosti. O
navedenoj pojavi ne postoji mnogo istraživanja, posebice na hrvatskoj populaciji zbog čega se
u ovom istraživanju korištenjem kvalitativne metodologije nastojao steći uvid u proces online
nadgledanja te njegove posljedice. Cilj ovog istraživanja bio je steći dublji uvid u proces
razmišljanja osoba koje su sklone online nadgledanju te otkriti neke posljedice ovakvog
ponašanja na dobrobit pojedinaca i njihov proces prebolijevanja. U istraživanju je provedeno
devet polustrukturiranih intervjua sa sudionicama mlađe odrasle dobi, pri čemu se dob
sudionica kretala između 23 i 32. Provedbom tematske analize na prikupljenim odgovorima
sudionica, identificirano je 15 različitih tema koje se mogu svrstati u tri kategorije: Doživljaj
prekida, Online nadgledanje i Objavljivanje s namjerom. U okviru razumijevanja doživljaja
prekida, identificirane su teme Zatišje pred buru i Poslije svega, koju opisuju sljedeće
podteme: Prva pomoć, Bijeg od problema, Iz grešaka se uči, Zar sve živimo isti život? i
Zaljubila sam se u sebe. Drugo područje kojim je opisano online nadgledanje obuhvaća
sljedeće teme: Umreženost zvana „followanje“, Online detektivke, Znatiželja ubila mačku, Što
se krije u muškoj glavi, Što to on ima, a ja nemam?, Ti i ja smo sada stranci, Sve me boli od
tebe, Želim da si dobro te Korak naprijed, tri unazad. U okviru područja Objavljivanje s
namjerom identificirane su sljedeće teme: Bez tebe bolje sam...ili?, Osveta je slatka, Uvid u
moj život te Činim li pravu stvar? Sudionice su kao glavne motive za praćenje navodile
znatiželju, analiziranje misli bivšeg partnera te usporedbu te su smatrale kako praćenje
nazaduje proces prebolijevanja. Nalazi provedenog istraživanja pružaju vrijedan uvid u proces
razmišljanja osoba koje su sklone korištenju društvenih mreža kao strategiju suočavanja
nakon prekida.Online surveillance following the dissolution of a romantic relationship is increasingly
common today, as people try to reduce the feelings of uncertainty and confusion that can
characterize that period. There isn't many research on this phenomenon, especially in the
Croatian population, which is why this study aimed to gain insight into the process of online
surveillance and its consequences using qualitative methodology. The aim of this research was
to gain a deeper understanding of the thought processes of individuals prone to online
surveillance and to uncover some of the consequences of this behavior on individuals' wellbeing and their process of moving on. Nine semi-structured interviews were conducted with
young adult female participants, aged between 23 and 32. By conducting thematic analysis on
the collected responses, 15 different themes were identified, which can be categorized into
three categories: Experience of Breakup, Online Surveillance, and Intentional Posting. Within
the understanding of the breakup experience, the identified themes were Calm Before the
Storm and After Everything, which is described by the following subthemes: First Aid,
Escaping Problems, Learning from Mistakes, Are We All Living the same Life?, and I Fell in
Love with Myself. The second identified area reffers to online surveillance and includes the
following themes: Networked Called “Following”, Online Detectives, Curiosity Killed the
Cat, What’s Hidden in a Man’s Head, What Does He Have That I Don’t?, You and I Are
Strangers Now, Everything Hurts Because of You, I Want You to Be Okay, and One Step
Forward, Three Steps Back. Within the area that reffers to Intentional Posting, the following
themes were identified: Better Without You...Or?, Revenge Is Sweet, Insight into My Life, and
Am I Doing the Right Thing? Participants cited curiosity, analyzing the ex-partner’s thoughts,
and comparison as the main motives for surveillance and believed that this behavior hinders
the process of moving on. The findings of the conducted research provide valuable insight
into the thought processes of individuals who tend to use social networks as a coping strategy
after a breakup
The role of the streaming platform Spotify in the transformation of the music industry
No full textOvaj diplomski rad istražuje ulogu streaming platforme Spotify u transformaciji glazbene industrije, fokusirajući se na korisničke navike, preferencije i iskustva. Kroz analizu učestalosti korištenja platforme, istražuje se koliko je Spotify integriran u svakodnevni život korisnika, te koje funkcije smatraju najkorisnijima. Također, proučava se zadovoljstvo korisnika raznolikošću glazbenog kataloga i iskustva s Premium uslugom, uključujući razloge za prijavu i odjavu. Istraživanje se bavi i platformama koje korisnici najčešće koriste uz Spotify za otkrivanje nove glazbe, kao i razlozima zbog kojih korisnici preferiraju Spotify u odnosu na druge streaming servise. Dodatno, analizira se način otkrivanja novih glazbenih sadržaja na Spotifyju te preferencije korisnika u pogledu formata audio sadržaja. Ovaj rad također istražuje kako su promjene u Spotify platformi utjecale na glazbenu industriju i kako je platforma evoluirala kako bi zadovoljila potrebe svojih korisnika. Cilj je pružiti dublji uvid u to kako digitalne platforme poput Spotifyja oblikuju potrošačke navike i glazbenu industriju u cjelini, uzimajući u obzir specifičnosti digitalnog doba i promjene u načinu na koji korisnici konzumiraju glazbu. Također, ovaj rad istražuje različite teorijske aspekte digitalnih marketinških strategija s fokusom na primjere na glazbenoj platformi Spotify. Kroz analizu povijesti i evolucije Spotify platforme, istražit će se njezina ključna uloga u transformaciji glazbene industrije, te kako je ta transformacija oblikovala teorijske koncepte digitalnog marketinga. Naglasak je na analizi specifičnih marketinških strategija koje je Spotify implementirao kako bi se izdvojio u konkurentnom okruženju glazbene streaming industrije, ističući prilagodljivost i evoluciju marketinškog pristupa kao odgovor na promjenjive potrebe korisnika i dinamiku tržišta. Kroz primjere inovacija, istraživanje će ilustrirati kako je Spotify postao sinonim za uspješnu primjenu digitalnih marketinških strategija u glazbenoj industriji.
Ovaj rad ima za cilj pružiti cjelovito razumijevanje uloge digitalnog marketinga u kontekstu glazbene industrije, koristeći konkretne primjere s jedne od vodećih glazbenih streaming platformi današnjice - Spotifyja.This thesis explores the role of the streaming platform Spotify in transforming the music industry, focusing on user habits, preferences, and experiences. Through an analysis of platform usage frequency, it investigates how integrated Spotify is into users' daily lives and which features they find most valuable. It also examines user satisfaction with the diversity of the music catalog and experiences with the Premium service, including reasons for subscribing and unsubscribing. The study explores other platforms users commonly use alongside Spotify for discovering new music, as well as reasons why users prefer Spotify over other streaming services. Additionally, it analyzes how users discover new music on Spotify and their preferences regarding audio content formats. The thesis also investigates how changes in the Spotify platform have influenced the music industry and how the platform has evolved to meet the needs of its users. The goal is to provide deeper insights into how digital platforms like Spotify shape consumer habits and the music industry as a whole, considering the specifics of the digital age and changes in how users consume music. Furthermore, the thesis explores various theoretical aspects of digital marketing strategies, focusing on examples from the Spotify music platform. Through an analysis of Spotify's history and platform evolution, it will explore its key role in transforming the music industry and how this transformation has shaped theoretical concepts in digital marketing. Emphasis is placed on analyzing specific marketing strategies that Spotify has implemented to stand out in the competitive streaming music industry environment, highlighting adaptability and the evolution of marketing approaches in response to changing user needs and market dynamics. Using concrete examples of innovations, the research will illustrate how Spotify has become synonymous with successful implementation of digital marketing strategies in the music industry. The thesis aims to provide a comprehensive understanding of the role of digital marketing in the context of the music industry, utilizing specific examples from one of today's leading music streaming platforms - Spotify
Determinants of motivation for parenthood among young adult women
No full textU suvremenom društvu dolazi do brojnih demografskih promjena poput manje stope fertiliteta, povećanja starosti majke pri porodu i obitelji koje nemaju djecu. Navedene promjene najčešće se promatraju iz društvene perspektive, dok se zanemaruju individualne razlike koje pridonose donošenju odluka o imanju djece. Zato je cilj ovog istraživanja ispitati ulogu nekih psihološki varijabli, s naglaskom na privrženost i emocionalnu inteligenciju, u motivaciji za roditeljstvo na uzorku hrvatskih studentica. U online istraživanju sudjelovalo je 234 studentice Sveučilišta u Zagrebu koje su ispunjavale upitnike i skale o sociodemografskim podacima, religioznosti, privrženosti odraslih u bliskim odnosima, emocionalnim kompetencijama i želji za rađanje djece. Statističkim analizama utvrđeno je kako studentice imaju umjerenu razinu pozitivne i negativne motivacije za roditeljstvo te kako su navedene motivacije jednako izražene. Pozitivna motivacija za roditeljstvom pozitivno je povezana s religioznosti te je dobivena vrlo niska korelacija s emocionalnom inteligencija i sposobnosti uočavanja i razumijevanja emocija. Negativna motivacija za roditeljstvo pozitivno je povezana s dimenzijom anksioznosti, a negativno povezana je s religioznosti, emocionalnom inteligencijom i sposobnostima uočavanja i razumijevanja emocija, izražavanja i imenovanja emocija te regulacijom i upravljanjem emocijama. Značajni prediktori i pozitivne i negativne motivacije za roditeljstvo pokazali su se jednino religioznost i sposobnost regulacije i upravljanja emocijama. Većina studentica želi imati dvoje djece, ali podržavaju odluku drugih žena da nemaju djecu. Smatraju kako je idealna dob za rađanje prvog djeteta u rasponu od 25 i 29 godina. Demografske mjere koje su prepoznale kao najvažnije su osiguravanje zdravstvene zaštite majke i djeteta, subvencioniranje stambenog kredita ili podstanarstva te mjeru poticanja očeva da se aktivnije uključe u skrb o dojenčadi.In modern society, numerous demographic changes are occurring such as lower fertility rates, an increase in the age of mothers at childbirth, and bigger number of families without children. These changes are most often viewed from a social perspective, while individual differences that contribute to decisions about having children are overlooked. Therefore, the aim of this research is to examine the role of certain psychological variables, with an emphasis on attachment and emotional intelligence in the motivation for parenthood among a sample of Croatian female students. A total of 234 female students from the University of Zagreb participated in an online survey, completing questionnaires and scales on sociodemographic data, religiosity, adult attachment in close relationships, emotional competencies, and the desire to have children. Statistical analyses revealed that the students had a moderate level of both positive and negative motivation for parenthood, with these motivations being equally expressed. Positive motivation for parenthood was positively correlated with religiosity and a very low correlation was found with emotional intelligence and the ability to perceive and understand emotions. Negative motivation for parenthood was positively correlated with the dimension of anxiety and negatively correlated with religiosity, emotional intelligence, the ability to perceive and understand emotions, the expression and naming emotions and the regulation and management of emotions. Significant predictors of both positive and negative motivation for parenthood were found to be religiosity and the ability to regulate and manage emotions. Most of the students expressed a desire to have two children, but supported the decision of other women not to have children. They considered the ideal age for having a first child to be between 25 and 29 years. The demographic measures they identified as most important included ensuring healthcare for mother and child, subsidizing housing loans or rent and encouraging fathers to become more actively involved in the care of infants
The correlation of certain characteristics of youth with a tendency towards long-term relationships
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema, percepcije kvalitete roditeljskog odnosa, religioznosti i seksualne orijentacije u objašnjenju sklonosti mladih odraslih osoba dugotrajnim partnerskim odnosima. U istraživanju je sudjelovalo 496 mladih odraslih osoba u dobi od 21 do 27 godina, koji su ispunili obrazac s upitnicima putem Google forms platforme. Sudionici su odgovarali na Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45; Takšić, 2002), podljestvicu Obiteljske komunikacije i rješavanja problema iz Upitnika za procjenu obiteljske otpornosti (Sixley, 2005) te na sociodemografska pitanja vezana uz dob, religioznost i seksualnu orijentaciju. Sudionici u prosjeku postižu relativno visoke rezultate na mjerama emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema te religioznosti. Proveden je t-test za utvrđivanje spolnih razlika u ispitivanim varijablama te su dobivene značajne razlike u emocionalnoj inteligenciji sudionika, religioznosti i romantičnom statusu na način da žene pokazuju veće razine emocionalne inteligencije i religioznosti te su u većoj mjeri trenutno u partnerskim odnosima za koje bi željele da budu dugotrajni. Također, provedena je i analiza varijance za utvrđivanje razlika između sudionika koji su u partnerskom odnosu za kojeg bi željeli da bude dugotrajan, onih koji su skloni dugotrajnom partnerskom odnosu, no nisu u njemu te onih koji nemaju partnera i trenutno iskazuju i sklonost takvom statusu. Utvrđene su više razine emocionalne inteligencije kod osoba koje su trenutno u odnosu za kojeg bi željeli da bude dugotrajan, u odnosu na druge dvije skupine. Također, sudionici skloni životu bez partnera procjenjuju obiteljsku komunikaciju i rješavanje problema lošijima od sudionika koji su trenutno u odnosu za koji bi željeli da bude dugotrajan. Može se zaključiti kako istraživani konstrukti igraju bitnu ulogu u dugotrajnim partnerskim odnosima mladih. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju te osvještavanju uloge emocionalne inteligencije, obiteljske komunikacije i rješavanja problema u dugotrajnim partnerskim odnosima mladih te daju temelj budućim istraživanjima.The aim of the research was to examine the role of emotional intelligence, family communication and problem-solving, perception of the quality of parental relationship, religiosity and sexual orientation in explaining the tendency of young adults towards long-term partnerships. The study involved 496 young adults aged 21 to 27, who completed the form via Google Forms. Participants filled out the Emotional Competence Questionnaire (UEK-45; Takšić, 2002), the Family Communication and Problem-Solving subscale (Ferić et al., 2016) and sociodemographic questions to assess their age, religiosity, and sexual orientation. Participants generally scored high on the Emotional Competence Questionnaire, the Family Communication and Problem-Solving subscale, and religiosity. A t-test was conducted to determine differences in constructs between gender and statistically significant differences were found in participants' emotional intelligence, religiosity, and romantic status, with women showing higher levels of emotional intelligence and religiosity and more frequently engaging in long-term relationships. Additionally, an analysis of variance was conducted to determine differences between participants who are in long-term relationships, those who are inclined towards long-term relationships but are not currently in one, and those who prefer living without a partner. It was found that participants who are currently in long-term relationships have higher levels of emotional intelligence than those inclined towards it but currently single and those inclined to live without a partner. Moreover, participants who prefer living without a partner rate family communication and problem-solving as poorer than other participants. It can be concluded that the examined constructs play an important role in the long-term relationships of young adults. The results of the research contribute to a better understanding and awareness of the role of emotional intelligence and family communication and problem-solving in long-term relationships among young people, and provide a foundation for future research
Relationship between stress coping mechanisms, locus of control, and loyalty to an organisation among employees
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos strategija suočavanja sa stresom, lokusa kontrole i odanosti organizaciji kod zaposlenika. Sudionici istraživanja bili su osobe koje su trenutno u radnom odnosu na području Republike Hrvatske. Podaci su prikupljeni putem online upitnika koji se sastojao od skraćene verzija COPE upitnika (Carver, 1997), Rotterove ljestvice unutrašnjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole (Rotter, 1966) i Skale organizacijske odanosti (Meyer i sur.1993). Analiza je provedena na uzorku od 131 sudionika, raspona dobi od 20 do 62 godine ( C = 33). S obzirom na spol, sudjelovalo je 38 muškaraca (29%), 92 žene (70,02%) te jedna osoba koja se nije izjasnila po pitanju spola (0,6%). Sudionici su bili zaposlene osobe, a njih 9 (7%) se izjasnilo kao student/ica zaposlen/a na puno radno vrijeme. Rezultati su pokazali da sudionici pretežito koriste strategije usmjerene na problem i emocije te blago naginju vanjskom lokusu kontrole i afektivnoj odanosti naspram ostalih strategija suočavanja te odanosti. Rezultatima se utvrdilo da postoje značajne negativne, ali niske povezanosti strategija izbjegavanja i onih usmjerenih na emocije s afektivnom odanosti, a povezanost strategija usmjerenih na problem je značajna i pozitivna, ali niska. Povezanost ljestvice lokusa kontrole i afektivne odanosti je značajna negativna i niska, a njegova povezanost s instrumentalnom odanosti se pokazala značajnom, pozitivnom, ali jako niskom. Odnosno, osobe unutarnjeg lokusa kontrole iskazivale su višu afektivnu odanost i nižu instrumentalnu odanost. Druge korelacije nisu bile značajne. Po pitanju predviđanja, pokazali su se značajnim samo prediktori afektivne odanosti, točnije strategije usmjerene na problem i emocije. Drugi se prediktori nisu pokazali značajnima za niti jednu od istraživanih komponenti odanosti.
Zaključno, nisu potvrđene sve hipoteze koje su postavljene, ali se može reći da osobe koje iskazuju unutarnji lokus kontrole, češće koriste strategije usmjerene na problem, a manje one usmjerene na emocije i izbjegavanje, u prosjeku češće iskazuju višu razinu afektivne odanosti organizaciji. Rezultati istraživanja pružaju uvid u povezanost strategija suočavanja sa stresom, lokusa kontrole i organizacijske odanosti, što može biti korisno za unapređenje praksi u organizacijama. Razumijevanje ovih odnosa može doprinijeti boljim intervencijama za zadržavanje i motivaciju zaposlenika
The Role of Non-verbal Communication in Interpersonal Relationships
No full textNeverbalna komunikacija je uvijek prisutan i ekstremno bitan aspekt svakodnevne
komunikacije koji može dati dobar uvid u ljudsko razmišljanje. Uključuje govor tijela, izraze
lica, dodir i ostale neverbalne signale koji pomažu u povezivanju sa drugima, razumijevanju
i prenošenju emocija, međutim može sadržavati i negativne strane kao što su manipulacija,
slanje krivih signala i nesporazumi. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je točno i pažljivo
tumačiti sve aspekte neverbalne komunikacije jer svaki pruža dio informacije koji, kada se
stave zajedno, daju cjelokupnu poruku koja omogućava dublju povezanost i razumijevanje
osobe. Ako dođe do pogrešnog razumijevanja nekog od signala, odnos i komunikacija mogu
biti uništeni. U središtu ovog rada je neverbalna komunikacija u raznim međuljudskim
odnosima i procjenjuje se njen utjecaj i emocionalni značaj u istome. Iako su neki elementi
neverbalne komunikacije univerzalni, većina njih može biti teško razumljiva jer ovisi od
kulture, osobe i odnosa. Svaki odnos je drugačiji, bilo da je obiteljski, poslovni, ljubavni...i
svaki ima svoj set pravila ponašanja i „pravilnog“ komuniciranja. Rad prolazi kroz bitne
stadije života i savjete kako biti bolji roditelj, komunikator i partner te utvrđuje važnost
neverbalne komunikacije u svakodnevnom životu. Osim toga, otkrivati će što još oči, držanje,
rukovanje i osobni prostor govore o osobi i kako utječu na međuljudske odnose.Non-verbal communication is an ever-present and extremely important aspect of everyday
communication that can give a good insight into human thinking. It includes body language,
facial expressions, touch and other non-verbal signals that help in connecting with others,
understanding and conveying emotions, however it can also contain negative aspects such as
manipulation, sending wrong signals and misunderstandings. In order to avoid this, it is
necessary to accurately and carefully interpret all aspects of non-verbal communication
because each one provides a piece of information that, when put together, gives an overall
message that allows for a deeper connection and understanding of the person. If one of the
signals is misunderstood, the relationship and communication can be destroyed. In the center
of this paper is non-verbal communication in various interpersonal relationships and its
influence and emotional significance in the same is evaluated. Although some elements of
non-verbal communication are universal, most of them can be difficult to understand because
it depends on the culture, the person and the relationship. Every relationship is different,
whether it is family, business, love... and each has its own set of rules of behavior and
"proper" communication. The work goes through important stages of life and advice on how
to be a better parent, communicator and partner, and establishes the importance of non-verbal
communication in everyday life. In addition, they will discover what the eyes, posture,
handshake and personal space say about a person and how they affect interpersonal
relationships
Biblical Themes in the Works of Mavre Vetranović
No full textU završnom radu pod nazivom Biblijski motivi u djelima Mavra Vetranovića analiziramo onaj korpus dramskih i u manjem obimu epskih tekstova u kojima autor reinterpretira starozavjetne i novozavjetne teme. Budući da se Vetranovićevo stvaralaštvo dijeli u tri faze i da je žanrovski raznoliko osvijetlit ćemo stilske značajke, kako one koje su konvencionalne za srednjovjekovnu poetiku, tako i one ranonovovjekovne provenijencije