Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Women in Glembay trilogy
Predmet završnog rada je stereotipizacija u prikazu ženskoga lika u dramskom
stvaralaštvu utjecajnog književnika hrvatske moderne književnosti, Miroslava Krleže.
Tematika muško-ženskih odnosa čini veći dio njegovog književnoga stvaralaštva.
Ciklus o Glembajevima obuhvaća poznatu trilogiju drama (Gospoda Glembajevi, U
agoniji i Leda) i jedanaest novela i proznih fragmenata. Riječ je o psihološki jakim
dramama, za koje su karakteristični realistički dramski postupci. Krležina osebujnost u
prikazu ženskih likova očituje se u postavljanju žene između dva ili više muškaraca.
Za analizu su odabrane tri ženske junakinje iz triju drama: barunica Charlotta GlembayCastelli iz Gospode Glembajevih, Klara iz Lede te Laura Lenbachova iz Agonije.
Predstavit će se ključne značajke ciklusa o Glembajevima te komparacija ženskih likova
s njihovim osobitostima prožeta kratkim shvaćanjem ženskog lika u hrvatskoj
književnosti
Media coverage of climate change and global warming
Klimatske promjene se odnose na dugotrajne promjene temperature, vremenskih uvjeta i
općih klimatskih uvjeta na Zemlji. Prvenstveno je uzrokovan ljudskim aktivnostima koje u
atmosferu ispuštaju stakleničke plinove poput ugljičnog dioksida, metana i dušikovog oksida. Ovi
plinovi zadržavaju sunčevu toplinu u Zemljinoj atmosferi, uzrokujući postupni porast globalne
temperature, fenomen koji je poznat kao globalno zatopljenje. Globalno zatopljenje/klimatske
promjene su važna tema u vijestima. Mediji diljem svijeta redovito izvještavaju o različitim
aspektima klimatskih promjena, uključujući njihove uzroke, utjecaje, napore za ublažavanje i
povezane politike. Iako mediji imaju potencijal poslužiti kao katalizator pozitivnih promjena
podizanjem svijesti i promicanjem zaštite okoliša, oni se također bore s izazovima kao što su
senzacionalizam, dezinformacije i tabloidizacija. Kao primarni izvor informacija za javnost, mediji
snose odgovornost za poštivanje točnosti i etičkih standarda izvještavanja, posebno kada se bave
tako složenom temom kao što je globalno zatopljenje. Neka od pitanja kojima će se ovaj rad baviti
bit će razumijevanjem načina na koji mediji utječu na diskurs koji okružuje klimatske promjene,
prate li zapravo mediji globalno zatopljenje, koliko je ta tema zastupljena i u kojim.
Dakako, mediji nisu bez greške te tako dezinformacije, senzacionalizam i pristrano
izvještavanje koje može biti prisutno, mogu spriječiti točno razumijevanje i produktivan dijalog o
temi globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. U radu se također naglašavaju izazovi u
medijskom izvještavanju, kao što je sve manja novinarska specijaliziranost, poteškoće u
priopćavanju složenih znanstvenih koncepata laičkoj publici i nužnost izbjegavanja dramatizacije
i narativa „propasti“ koji mogu dovesti do apatije ili poricanja publike
Organization, Planning and Success of Events as a Public Relations Tool
U središtu ovog rada je organizacija događaja (event management) kao tehnike u odnosima
s javnošću. To je proces koji se odnosi na upravljanje manifestacijama koje uključuje
istraživanje, planiranje, koordinaciju i na kraju evaluaciju događaja. Uz event menadžment
usko se veže i proces odnosa s javnošću. Odnosi s javnošću strateški su komunikacijski
proces koji tvrtke, pojedinci i organizacije koriste za izgradnju obostrano korisnih odnosa s
različitim ciljnim grupama, uključujući klijente, zaposlenike, dioničare, medije i širu javnost
koja nije direktno vezana za poslovanje tvrtke. Stručnjak za odnose s javnošću izrađuje
specijalizirani komunikacijski plan i koristi medije i druge izravne i neizravne kanale za
stvaranje i održavanje pozitivnog imidža robne marke i snažnog odnosa s ciljnom publikom.
Glavni cilj odnosa s javnošću je održati pozitivnu reputaciju brenda i održati strateški odnos
s javnošću, potencijalnim kupcima, partnerima, investitorima, zaposlenicima i drugim
dionicima koji vodi pozitivnoj slici brenda i čini ga poštenim, uspješnim, važnim i
relevantnim. Jedan od glavnih alata odnosa s javnošću jest upravo organizacija događaja na
kojima se javnost susreće s entitetom koji organizira događaj. Za samu organizaciju i
provođenje događaja, bitan je i tim za organizaciju događaja jer je rezultat prije svega timski
rad. Kod organizacije i planiranja događaja, bitni su početni koraci jer ako je sam koncept
dobro razrađen i ako se unaprijed promisli o mogućim izazovima, veća je mogunost da će
događaj biti uspješan. Određivanje i prepoznavanje ciljne publike te prepoznavanje onoga
što ona želi, zatim omogućavanje toga i pronalazak nečega što joj je zajedničko u nadi da ih
povežu i dopru do njih, uvelike utječe na broj posjetitelja događaja, a kasnije na stvaranje
lojalnosti kod samih posjetitelja što ima bitnu ulogu kod ponovnog dolaska, ali i promociju
događaja usmenim ili nekim drugim putem
The influence of social media on the user's self-image
Društvene su mreže postale nezaobilazan dio suvremenog digitalnog doba, pružajući
platformu za komuniciranje, izražavanje i dijeljenje informacija. Cilj je ovoga rada
predstaviti i shvatiti njihov višeslojan utjecaj na korisnike. Korisnici pozorno oblikuju kako
se prezentiraju na društvenim mrežama te stvaraju novi identitet koji se razlikuje od offline
stvarnosti. Takve objave u ostalim korisnicima izazivaju osjećaje manje vrijednosti,
ljubomore i dvojbe. Razumijevanje veze društvenih mreža i korisnika može pomoći u
razvoju savjesnog i odgovornog korištenja ne samo društvenih mreža, već svih digitalnih
platformi
Female emancipitation in the novel Love's victory by Marija Jurić Zagorka (1923)
Ovaj završni rad bavit će se ženskom emancipacijom koja je važna tema u kojoj je sadržana
društvena i kulturna metaforička evolucija žena iz prošlih vremena. Roman Pobjeda ljubavi
autorice Marije Jurić Zagorke predstavlja jedan od takvih važnih tekstova koji artikulira žensku
emancipaciju. Kroz ovu književnu analizu, istražuju se načini na koje je autorica postavila
temelje za razumijevanje i izražavanje emancipacije žena u to vrijeme, te kako je njezina poruka
i dalje relevantna i inspirirajuća za suvremeno društvo. Kroz analizu ovog romana, istražuju se
također složene teme koje su bile prisutne u društvu tog vremena i kako su oblikovale
percepciju ženske uloge, pridonoseći tako dubokom razumijevanju procesa ženske
emancipacije i njezinog kontinuiranog utjecaja
Philosophical concept of happiness in Greek antiquity
Čini li nas „X” sretnima zato što je vrijedno ili je „X” vrijedno zato što nas čini sretnima? 1
Ljudska sreća je zanimljiva i uvijek aktualna tema te će okosnicu rada predstavljati sam
početak promišljanja o njoj. Kroz tekst bit će prikazan i objašnjen pogled tri antička filozofa,
Demokrita kojim počinje filozofija morala te njegov pogled na sreću i kako utječe na život,
zatim Sokratovog učenika Platona, koji nastavlja i unaprjeđuje djelovanje svog učitelja, da bi
završili Aristotelom, učenikom Platona i učiteljem Aleksandra Velikog. Za svakoga filozofa
sreća predstavlja krajnji cilj, ono čemu težimo u životu te je najveće dobro. Pregled njihovih
djela pokazat će kako treba djelovati da bismo bili sretni, razliku između prave i prividne
sreće te njenog utjecaja na ljude u vremenu antike
The split between tradition and modernity - a view of marriage and family in a hypersexualized society
Suvremeni izazovi koji nastaju tijekom života u okružju prepunom eksplicitnog televizijskog,
internetskog i reklamnog seksualiziranog sadržaja postaju sveprisutni već u najranijoj dobi
svakog pojedinca. Njihovim djelovanjem, postali smo svjedocima iskrivljenog pogleda, ne
samo spram ljudskoga tijela nego i spram samoga braka kao institucije ljubavi, prihvaćanja i
sigurnosti. Društvo se, trčanjem za modernim društvenim odnosima, udaljilo od onih
tradicionalnih koji su predstavljali svojevrsni primjer „sigurnosne luke“. Tako očarani
vanjštinom, izgledom i medijskim glamurom, a unutrašnjom ugroženošću vlastitom
biološkom sferom, brak i obitelj, od tradicionalno stabilnih društvenih struktura i osnovnih
ćelija društva, postali su labilnim društvenim fenomenima i krhkim strukturama društva.
Krhkost braka i obitelji u suvremenom se društvu očituje ne samo olakim i učestalim
razvodima, nego i učestalošću mnogobrojnih formi alternativnih životnih zajednica i
partnerstava
Descartes' response to the skeptical argument from illusion
„Argument iz iluzije”, koji Descartes razmatra s obzirom na hipotezu zlog demona obmanjivača,
skeptički je argument koji polazi od nemogućnosti razlikovanja iluzije i stvarnosti. René
Descartes je u svojem djelu Meditacije o prvoj filozofiji (1641.) pokušao osporiti taj argument
svojom fundacionalističkom teorijom opravdanja i pretpostavkom nedvojbenosti i izvjesnosti
vjerovanja u vlastito postojanje kao i u metafiziĉkom pretpostavkom o nuţnosti Boţjeg
postojanja za pouzdanost naše spoznaje. U ovom se radu fokusiram na epistemološke aspekte
Descartesova rješenja i funkciju argumenta „Mislim, dakle jesam”