Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The influence of mass media on a human being
No full textMasovni mediji je skupni naziv za komunikacijska sredstva koja djeluju na velik broj
čitatelja, slušatelja i gledatelja. U oblicima poput knjige, tiska, filma ili pak radija,
masovni mediji raznoliki su i široko dostupni. Namijenjeni su prodaji i dostupni svim
članovima društva. S godinama, publika im postaje sve raznolikija zbog povećanog
broja medijskih izvora. To će uzrokovati pomutnju u interpretiranju sadržaja koji
pružaju. Ovaj rad promotrit će nastanak i utjecaj medija i njihovih poruka na svoje
recipijente
The perception of women in Croatian regiona through manuscripts of the 18th and 19th centuries
No full textOvaj završni rad temelji se na prikazu žena u tekstu dva putopisa iz 18. stoljeća, Oslikavanje i opisivanje jugozapadnih i istočnih Wenda, Ilira i Slavena autora Baltazara Haqueta i djelo Povijesni i zemljopisni opis kraljevine Slavonije i vojvodstva Srijema Friedricha Wilhema von Taubea. U središtu istraživanja jest njihova percepcija žene, njihov položaj i status u društvu hrvatskih povijesnih zemalja, te kako njihova percepcija korespondira s uobičajenim povijesnim okolnostima položaja žena u ranonovovjekovnoj Europi
Spanish Civil War
No full textU ovom radu predstavit ću Španjolski građanski rat, koji je jedan od najvažnijih ratova
dvadesetog stoljeća jer je bio prvi rat u kojem su se sukobile ideologije fašizma i komunizma,
najavljujući buduću ideološku borbu u Drugom Svjetskom rat. Na temelju znanstvene
literature prikazat ću građanski rat. Najvažnija znanstvena literatura koju sam koristio su
knjige: Povijest svijeta od 1920-ih do 2000., autora Paula Johnsona, A short history of the
Spanish Civil War, autora Juliána Casanova, Do pakla i natrag Europa 1914.-1949, autora
Iana Kershawa, The Spanish Civil War, autora Stanleyja G. Payna i knjige The Spanish Civil
War: A Very Short Introduction, autorice Helen Graham
Antimodernism in the prose of Antun Gustav Matoš and Ivana Brlić Mažuranić.
No full textU radu će se u kratkim crtama reći o antimodernizmu i njegovim obilježjima te na
djelima Antuna Gustava Matoša (Cvijet sa raskršća i Camao) i Ivane Brlić-Mažuranić
(Priče iz davnine) kroz analizu i interpretaciju, a potom i kroz usporedbu pokazat će se
kako se antimodernizam artikulira u njihovim djelima
Critical reflections of the life and work of Matija Ban from Dubrovnik
No full textRad ne sadrži sažetak
Relationship of parental attitudes and beliefs with children's readiness for school
No full textCilj ovog istraživanja bio je opisati odnos između stupnja obrazovanja i radnog statusa roditelja, roditeljskih uvjerenja o spremnosti djece za školu i stavova o obrazovanju te dječjih rezultata na Testu spremnosti za školu (TSŠ) i duljine boravka u vrtiću. Istraživanje je provedeno papir-olovka metodom te je sudjelovalo ukupno 149 roditelja, a psihologinje iz dječjih vrtića dale su na korištenje pripadajuće rezultate predškolaca na TSŠ-u. Roditelji su ispunjavali Skalu roditeljskih uvjerenja o spremnosti za školu i Skalu stavova o obrazovanju. Provedbom analize rezultata utvrđeno je da najveću korelaciju s rezultatima na svim subtestovima TSŠ-a ima stupanj obrazovanja roditelja, dok roditeljska uvjerenja i stavovi nisu bili povezani s dječjim rezultatima na očekivan način. Djeca koja su dulje pohađala vrtić ostvarivala su bolje rezultate na numeričkom subtestu te su ona čije majke su bile zaposlene bila uspješnija na subtestu spajanja točaka i numeričkom subtestu. Zanimljiv rezultat bio je da su obrazovaniji očevi imali negativnije stavove o obrazovanju te je taj stav negativno korelirao s ukupnim rezultatom na TSŠ-u. Roditeljska uvjerenja o spremnosti za školu negativno su korelirala sa subtestom poznavanja činjenica i perceptivnim subtestom te se na isti način odnosila i subskala roditeljskih uvjerenja vezana uz akademske sposobnosti. Roditeljska uvjerenja o socijalnim vještinama negativno su korelirala s numeričkim subtestom. Ukupan doprinos skupa prediktora bio je statistički značajan za sve subtestove TSŠ-a, ali je jedini pojedinačni značajan prediktor bio stupanj obrazovanja majke i to na svim subtestovima izuzev grafomotoričkih
Psychosocial factors of subjective well-being in people with eating disorders during the COVID-19 pandemic
No full textCilj ovoga istraživanja bio je utvrditi percipiranu kvalitetu profesionalne podrške, povezanost subjektivne dobrobiti (zadovoljstvo životom, pozitivna i negativna iskustva te prosperitet), usamljenosti, otpornosti i kvalitete obiteljskog funkcioniranja te mogućnost predviđanja subjektivne dobrobiti temeljem poznavanja psihosocijalnih čimbenika kod osoba s poremećajem hranjenja i jedenja. U online istraživanju je sudjelovalo 86 žena s nekim dijagnosticiranim poremećajem hranjenja i jedenja. Za mjerenje konstrukata korištene su Dienerove skale subjektivne dobrobiti, UCLA skala usamljenosti, Kratka skala otpornosti te Skala kvalitete obiteljskog funkcioniranja (zajedništvo, skladnost, tolerancija i konflikt). Za potrebe istraživanja konstruirana su pitanja kojima su se prikupile informacije od sudionika o percipiranoj kvaliteti i dostupnosti profesionalne podrške. Istraživanjem su utvrđene niže razine zadovoljstva životom, češće doživljavanje negativnih iskustava te manju osjećaj prosperiteta. Također su dobivene srednje razine usamljenosti, niže razine prosperiteta te niža percipirana kvaliteta obiteljskog funkcioniranja. Značajni prediktori subjektivne dobrobiti za sve tri sastavnice bili su usamljenost i otpornost dok se varijabla obiteljskog zajedništva pokazala značajnom u predviđanju pozitivnih i negativnih iskustava te prosperiteta. S obzirom na to da je liječenje poremećaja hranjenja vrlo izazovno i dugotrajno, ovakve spoznaje do neke mjere olakšavaju prepoznavanje životnih aspekata koji su mogli prethoditi razvoju poremećaja, na temelju čega stručnjaci mogu odrediti na što se usmjeriti u procesu liječenja. Kako bi se dobivene spoznaje produbile, za buduća istraživanja preporuča se korištenje većeg uzorka, prikupljanje podataka papir-olovka metodom te korištenje skala koje bi bolje obuhvaćale stanje pojedinca s poremećajem hranjenja za vrijeme pandemije.The aim of this research was to determine the perceived quality of professional support, the connection between subjective well-being (satisfaction with life, positive and negative experiences, and prosperity), loneliness, resilience and the quality of family functioning, and the possibility of predicting subjective well-being based on knowledge of psychosocial factors in people with eating disorders. 86 women with a diagnosed eating disorder participated in the online survey. The Diener subjective well-being scale, the UCLA loneliness scale, the brief resilience scale, and the self-report family inventory were used to measure the constructs. For the purposes of the research, questions were constructed to collect information from the participants about the perceived quality and availability of professional support. The research found lower levels of life satisfaction, more frequent negative experiences, and a smaller sense of flourishing. Medium levels of loneliness, lower levels of prosperity and lower perceived quality of family functioning were also obtained. Significant predictors of subjective well-being were loneliness and resilience, while the family togetherness variable proved to be significant in predicting positive and negative experiences and flourishing. Given that the treatment of eating disorders is challenging and long-term, these findings facilitate the recognition of aspects that may have preceded the development of the disorder, based on which experts can determine what to focus on in the treatment process. For future research it’s recommended to use a larger sample, collect data using the paper-pencil method, and use scales that would better cover the condition of individuals with eating disorders during the pandemic
Impact of Employee Value Proposition in Attracting and Retaining Generation Z
No full textGeneracija Z je najmlađa generacija na tržištu rada koja sa sobom nosi niz specifičnosti. Prema Svjetskom ekonomskom forumu (2021), do 2025. godine ova će generacija činiti 27 posto ukupne radne snage. Kako bi privukle i zadržale specifične skupine zaposlenike, organizacije sve češće koriste marketinške tehnike i alate odnosa s javnošću za izgradnju imidža poželjnog poslodavca. Takvi pristupi zasnovani su na poznavanju želja i potreba zaposlenika, na kreiranju vrijednosti za zaposlenike i komunikaciji propozicijskih vrijednosti ciljanoj skupini zaposlenika, odnosno izgradnji employer branda. Philip Kotler, Kevin Lane Keller i Maja Martinović (2014: 241) brend definiraju kao „proizvod ili uslugu koja dodaje karakteristike koje ih na neki način razlikuju od drugih proizvoda ili usluga namijenjenih zadovoljavanju istih potreba.“ Primjenom koncepta brenda, Tim Ambler i Simon Barrow (1996: 187) definirali su employer brand kao paket funkcionalnih, ekonomskih i psiholoških pogodnosti zaposlenja u određenoj organizaciji zbog kojih zaposlenici donose odluku o zapošljavanju. Prema brojnim istraživanjima, uključujući i istraživanje kompanije LinkedIn (2020) izgradnja brenda poslodavca rezultira kvalitetnijim prijavama za posao, smanjuje trošak zapošljavanja i pozitivno utječe na stopu fluktuacije u organizaciji. Stoga je cilj rada anketnim ispitivanjem utvrditi važnost pojedinih sastavnica propozicijskih vrijednosti poslodavaca kod pripadnika generacije Z i poslodavaca u Republici Hrvatskoj. Istraživanje će biti provedeno na prigodnom uzorku pripadnika generacije Z i zaposlenika na višim razinama u odjelima ljudskih potencijala iz privatnog i javnog sektora. Ispitivanjem stavova identificirat će se elementi atraktivnosti radnog mjesta s ciljem kreiranja radnih okruženja koja odgovaraju zahtjevima i očekivanjima nove generacije.Generation Z is the youngest generation in the workforce, bringing several specificities. According to the World Economic Forum (2021), by 2025 this generation will make up 27 percent of the total workforce. To attract and retain specific groups of employees, organizations increasingly use marketing techniques and public relations tools to create the image of a desirable employer. Such approaches are based on knowing employee needs and expectations, creating value for employees and communicating value proposition to the target group of employees, i.e., building an employer brand. Philip Kotler, Kevin Lane Keller, and Maja Martinović (2014) define brand as "a product or service that adds characteristics that distinguish it in some way from other products or services intended to satisfy the same needs." Applying the brand concept, Tim Ambler, and Simon Barrow (1996:187) defined the employer brand as a package of functional, economic, and psychological benefits of employment in a certain organization. According to numerous research, including research by the LinkedIn Corp. (2020), employer branding results in better job applications, lower cost of employment and a positive effect on the turnover rate in the organization. Therefore, the aim of the paper is to determine the importance of certain components of employer value proposition among generation Z and employers in the Republic of Croatia through a survey. The research will be conducted on a convenient sample of members of generation Z and employees in human resources departments. Examining attitudes will identify the elements of workplace attractiveness with the aim of creating work environments that meet the demands and expectations of the new generation
Implementation of decres of Council of Trent: examples of post-Tridentine sacred art from croatian areas
No full textRad ne sadrži sažetak
Crisis of scientific community from perspective of postmodern man
No full textU ovom radu nastoji se odgovoriti na pitanje zašto u suvremenom društvu dolazi do odbacivanja znanosti kao referentnog okvira za objašnjenje svijeta. Kako bi se odgovorilo na to pitanje, prvo su pojašnjeni pojmovi teorija zavjera i pseudo-znanosti. Izabrana su ta dva fenomena pošto se smatraju najboljim primjerima anti-znanstvenog mišljenja. Navedeni su podatci o vjerovanju u teorije zavjera te su opisani razlozi za vjerovanje u teorije zavjera. Od razloga su opisani manihejski pogled na povijest, pripisivanje neobičnih fenomena 'nevidljivim' silama te utjecaj koji neetična znanstvena istraživanja mogu imati na pojavu teorija zavjera. Kriza znanosti definirana je pojmom post-istine, erom u suvremenom društvu koji naglašava smanjeno povjerenje u znanost i institucije općenito. Porast vjerovanja u teorije zavjera razmatran je kroz dva teorijska okvira – teorijom društva rizika Ulricha Becka te teorijom (društvene) konstrukcije znanstvenih činjenica Brune Latoura. Nastavno na teoriju (društvene) konstrukcije znanstvenih činjenica, opisan je događaj iz povijesti znanosti s kraja 90ih godina prošlog stoljeća nazvan ratovi znanosti. Na kraju rada prikazano je kvalitativno istraživanje provedeno nad teoretičarima zavjera. Cilj istraživanja bio je istražiti razloge za odbacivanje znanosti kao referentnog okvira za objašnjenje svijeta. Zaključci istraživanja su da relativiziranje znanstvenih postignuća ima izniman utjecaj na odbacivanje znanosti, to jest, na rast konspiratornih stavova.Goal of this paper is answering the question why people are discarding science as reference frame for understanding the world. To answer this question, we first examined phenomena of conspiracy theory and pseudoscience. We chose these phenomena because they are considered to be the best examples of anti-science stance. Data on conspiracy theory belief were presented, as well as reasons for belief in conspiracy theories. Some of the reasons that were presented were Manichean worldview, ascribing unexplainable phenomena to ‘unseen’ forces and role unethical research can have on emergence of conspiracy theory beliefs. Crisis of science was described using the term post-truth, an era of contemporary society in which loss of trust in science and authority in general is amplified. The rise of conspiracy theory belief was examined through two theoretical frames – theory of risk society of Ulrich Beck and theory of (social) construction of scientific facts as presented by Bruno Latour. As a continuation of theory of (social) construction of scientific facts, we took a look at an event from the history of science called science wars which were started in the 1990s. At the end of the paper qualitative research conducted on conspiracy theorists was presented. Goal of the research was to answer the papers main question. Some of the conclusions are that relativization of scientific accomplishments have considerable impact on discarding the science, in other words, on rise of conspiratory beliefs