Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The relationship between conformity at work, burnout, job satisfaction and intention to leave work organization
No full textIz organizacijske perspektive, konformizam je ponašanje povezano s oponašanjem i zrcaljenjem ponašanja kolega i organizacijskih praksi, kako bi se osigurao uspješan završetak posla te dobilo odobravanje od drugih (Chang i sur., 2023). Organizacijski konformizam potiskuje kreativnost, ograničava različite perspektive te ometa proces donošenja odluka, što u konačnici ometa rast i razvoj organizacije te može negativno utjecati na samog zaposlenika (Hanaki i Owan, 2013). Cilj provedenog istraživanja bio je stoga ispitati obilježja povezanosti konformizma na poslu s izgaranjem, zadovoljstvom poslom i namjerom napuštanja radne organizacije. U istraživanju je sudjelovalo 518 sudionika, 58,9% ženskog spola i 41,1% muškog spola, u dobi od 18 do 66 godina. Sudionici su ispunili online upitnik koji je sadržavao pitanja vezana uz socio-demografske podatke te Ljestvicu konformizma (Hewlin, 2009), Upitnik izgaranja (Schaufeli i sur., 2019), Upitnik zadovoljstva poslom (Spector, 1997) te Ljestvicu namjere napuštanja organizacije (Maslić Seršić, 1999). Utvrđene su značajne razlike između muških i ženskih sudionika u zadovoljstvu poslom i izgaranju, pri čemu muškarci postižu veće zadovoljstvo poslom i manju emocionalnu iscrpljenost u usporedbi sa ženama. Korelacijska analiza upućuje na značajnu pozitivnu povezanost između konformizma na poslu te primarnih i sekundarnih simptoma izgaranja, kao i namjere napuštanja radne organizacije dok je negativna povezanost utvrđena između konformizma na poslu i zadovoljstva poslom. Primarni simptomi izgaranja su pozitivno povezani sa sekundarnim simptomima izgaranja i namjerom napuštanja radne organizacije te negativno povezani sa zadovoljstvom poslom. Nadalje, sekundarni simptomi izgaranja su negativno povezani sa zadovoljstvom poslom kao što je i zadovoljstvo poslom negativno povezano s namjerom napuštanja radne organizacije. Usporedbom razlika u veličini efekata na uzorku žena i muškaraca s ukupnim uzorkom, utvrđeno je da dobivene korelacije oba uzorka, prema smjeru i iznosu, slijede sličan obrazac povezanosti na cjelokupnom uzorku. Međutim, muškarci postižu nešto veću veličinu efekata u povezanostima u odnosu na cjelokupni uzorak i uzorak žena. Regresijskom analizom utvrđen je značajan doprinos dobi sudionika te izgaranja u objašnjenju zadovoljstva poslom. U objašnjenju namjere napuštanja radne organizacije utvrđen je značajan doprinos spola i dobi sudionika, zadovoljstva poslom te izgaranja. Nalazi ovog istraživanja pružaju vrijedne smjernice koje se mogu iskoristiti u praksi, ali i kao temelj za daljnja istraživanja u ovom području, naglašavajući ključnu ulogu stvaranja organizacijske kulture koja promiče autentičnost i inkluzivnost. Poticanjem otvorene komunikacije i poštovanjem različitih perspektiva, organizacije mogu osnažiti zaposlenike da napreduju i daju značajan doprinos radnom okruženju.From an organizational perspective, conformity is behavior associated with imitating and mirroring the behavior of colleagues and organizational practices in order to ensure the successful completion of work and gain approval from others (Chang et al., 2023). Organizational conformity suppresses creativity, limits diverse perspectives, and hampers the decision-making process, ultimately hindering the organization's growth and development and potentially negatively affecting the employee (Hanaki & Owan, 2013). Therefore, the aim of this study was to examine the characteristics of the relationship between conformity at work with burnout, job satisfaction and the intention to leave the work organization. The study involved 518 participants, 58.9% female and 41.1% male, aged between 18 and 66 years. Participants completed an online questionnaire that included questions related to socio-demographic data, the Conformity Scale (Hewlin, 2009), the Burnout Assessment Tool (Schaufeli et al., 2019), the Job Satisfaction Survey (Spector, 1997), and the Intention to Leave Scale (Maslić Seršić, 1999). Significant differences were found between male and female participant in job satisfaction and burnout, with men achieving higher job satisfaction and lower emotional exhaustion compared to women. Correlation analysis indicated a significant positive relationship between conformity at work and primary and secondary symptoms of burnout, as well as the intention to leave the organization, while a negative relationship was established between conformity at work and job satisfaction. Primary symptoms of burnout were positively related with secondary symptoms of burnout and the intention to leave the organization, and negatively related with job satisfaction. Furthermore, secondary symptoms of burnout were negatively related to job satisfaction, just as job satisfaction was negatively related to the intention to leave the work organization. By comparing the differences in the size of the effects in the sample of women and men with the overall sample, it was determined that the obtained correlations of both samples, according to the direction and amount, follow a similar pattern of connection in the overall sample. However, men achieve slightly larger effect sizes in the correlations compared to the overall sample and the female sample. Regression analysis revealed a significant contribution of the participants' age and burnout in explaining job satisfaction. In the explanation of the intention to leave the work organization, a significant contribution of sex and age of the participants, job satisfaction and burnout was determined. The findings of this study provide valuable guidelines, highlighting the key role of creating an organizational culture that promotes authenticity and inclusiveness. By encouraging open communication and respecting diverse perspectives, organizations can empower employees to thrive and make significant contributions to the work environment
Attitudes of college students towards Croatian police
No full textSigurnost je jedna od najosnovnijih potreba čovjeka prema Maslowljevoj hijerarhiji potreba. Policija je važan čimbenik osjećaja sigurnosti stanovnika svake zajednice u modernom demokratskom društvu. Iskustva građana s policijom oblikuju njihove stavove prema policiji iz
čega proizlazi povjerenje građana u policiju. Kvantitativna istraživanja indiciraju generalnu razinu povjerenja građana u policiju, kao i njegove glavne prediktore, no ne omogućavaju razumijevanje mehanizama koji stoje iza tih korelacija. Istraživanja pokazuju kako je dob važan prediktor povjerenja u policiju, pa je cilj kvalitativnog istraživanja na kojemu se temelji diplomski rad, utvrditi stavove mladih ljudi prema policiji i razumjeti genezu tih stavova. S obzirom na socijalne, ekonomske, kulturološke i druge posebnosti lokalnih zajednica, ciljana populacija su mladi ljudi u jednom hrvatskom gradu: Puli, a uzorak je formiran ciljanim uzorkovanjem iz populacije studenata Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli jer su studenti uobičajeno vrlo aktivan dio civilnog društva. Istraživanje je bilo provedeno metodom polustrukturiranog intervjua. S obzirom na to da mladi ljudi predstavljaju budućnost zajednice očekuje se da će dobiveni rezultati pomoći dati lokalnoj policiji smjernice kako dalje razvijati svoj legitimitet.Security is one of the most fundamental human needs according to Maslow's hierarchy of needs. The police play a crucial role in fostering a sense of security among residents in any modern democratic society. People's experiences with the police shape their attitudes towards the institution, which in turn influences their level of trust in the police. Quantitative research
indicates the general level of public trust in the police, as well as its main predictors, but it does not provide insight into the mechanisms behind these correlations. Studies show that age is an important predictor of trust in the police, so the goal of the qualitative research on which this thesis is based is to determine young people's attitudes towards the police and to understand the genesis of these attitudes. Given the social, economic, cultural, and other specificities of local communities, the target population for this study is young people in a Croatian city: Pula, with a sample drawn through targeted sampling from the student population at the Juraj Dobrila University of Pula, as students are typically a very active part of civil society. The research was conducted using the method of semi-structured interviews. Since young people represent the future of the community, the results are expected to provide the local police with guidelines on how to further develop their legitimacy
The establishment and activity of the Anti-Communist Volunteer Militia
No full textKapitulacijom Kraljevine Jugoslavije 17. travnja 1941., uspostavom Nezavisne Države Hrvatske te potpisivanjem Rimskih ugovora 18. svibnja iste godine ostvario se značajan dio imperijalističkih težnji Kraljevine Italije na istočnoj jadranskoj obali. Pobuna dijela stanovništva protiv NDH sadržavala je istovremeno velikosrpske četničke elemente i one kanalizirane pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije. U takvim okolnostima, kako bi dobili povod za konkretnu okupaciju hrvatskog obalnog pojasa, a istovremeno nastojeći suzbiti širenje partizanskog pokreta, talijanske vojne vlasti su krenule u akciju suradnje s četnicima i pročetničkim grupacijama. Sredinom 1942. odnosi s četnicima su se odredili na temelju Zagrebačkog sporazuma, slijedom kojeg su mnoge četničke postrojbe postale dio Dobrovoljne protukomunističke milicije (MVAC-a). Postrojbe MVAC-a su bile sastavni dio talijanske vojske, te su kao takve od talijanskih vojnih vlasti bile plaćene, nadzirane te opskrbljivane hranom i streljivom. Osim u NDH, MVAC je djelovao u Sloveniji i u Crnoj Gori, odnosno na cjelokupnom prostoru pod zapovjedništvom Druge armije talijanske vojske. S obzirom da su najveći dio MVAC-a sačinjavali bivši četnici, on je služio i kao podloga za širenje četničkog pokreta. Odlukom o razoružanju MVAC jedinica 1. lipnja 1943. godine, veliki dio četničkih grupacija se sklonio izvan dohvata lokalnih vlasti te je nastojao pronaći nove načine kako bi ostao relevantan čimbenik slijedom turbulentnih događaja koje će zahvatiti opisani prostor.Followed by the capitulation of the Kingdom of Yugoslavia on 17 April 1941, the establishment of the Independent State of Croatia, and the signing of the Treaty of Rome on May 18 of the same year, a significant part of the imperialist aspirations of the Kingdom of Italy on the eastern Adriatic coast was realised. The rebellion of a part of the population against the NDH contained at the same time Greater Serbian Chetnik elements and those channeled under the leadership of the Communist Party of Yugoslavia. In such circumstances, in order to obtain a motive for the concrete occupation of the Croatian coastal zone, and at the same time trying to suppress the spread of the partisan movement, the Italian military authorities started a cooperation action with the Chetniks and pro-Chetnik groups. In mid-1942, relations with the Chetniks were determined on the basis of the Zagreb Agreement, as a result of which many Chetnik units became part of the Voluntary Anti-Communist Militia (MVAC). The MVAC units were an integral part of the Italian army, and as such were paid, supervised and supplied with food and ammunition by the Italian military authorities. In addition to the NDH, the MVAC operated in Slovenia and Montenegro, that is, in the entire area under the command of the Second Army of the Royal Italian Army. Given that the majority of the MVAC was made up of former Chetniks, it also served as a basis for the spread of the Chetnik movement. Following the decision to disarm the MVAC units on 1 June 1943, a large part of the Chetnik groups took refuge beyond the reach of the local authorities and tried to find new ways to remain a relevant factor in the sequence of turbulent events that would affect the described area
Philosophical analysis of psychological fixation and complex
No full textKada govorimo o fiksacijama i kompleksima neizbježno je dotaknuti se teme psihoanalize, utemeljene od strane neurologa i psihoanalitičara Sigmunda Freuda. Psihoanaliza je skup teorija koje se bave proučavanjem osobe, njenog razvitka i formiranja ličnosti, unutar koje može doći do frustracija i nezadovoljstva. Termin fiksacije označava postojanost neprirodno jakog interesa ili vezanosti za neki objekt ili osobu. Ponašanje izazvano fiksacijom često je besmisleno, na prvi pogled neshvatljivo, također postojano i ponavljajuće, te može dovesti do opsesivnih poriva i razmišljanja. Kompleks je struktura unutar čovjekove podsvijesti, grupacija emocija, sjećanja, želja i percepcija, kao odgovor na prijetnju stabilnosti sebe. Kompleksima se intenzivno bavio Carl Gustav Jung, te ih veže za arhetipove i kolektivnu podsvijest. I fiksacije i kompleksi nalaze se u podsvjesnom umu te utječu na život i ponašanje osobe, te filozofija na njih gleda kroz sferu uvjerenja, snova i iracionalnog ponašanja. Jacques Lacan u svojoj psihoanalitičkoj teoriji opisuje tri registra: imaginarno, simboličko i realno. Ti registri su međusobno povezani i nerazdvojivi, te tvore realm stvarnosti. Prikazuje kako se ego razvija kroz fazu zrcala. Nasuprot Freuda, na Edipov kompleks gleda kao jedan sociokulturni, odnosno lingvistički, a ne biološki proces. Richard Rorty se okrenuo američkom pragmatizmu, te se čini kako odbacuje temeljne vrijednosti i mogućnost da se na filozofijskim temeljima može bazirati pogled na objektivnu istinu i znanje uopće. Ne zanima ga na čemu je uvjerenje utemeljeno, već predlaže da se fokus prebaci na pronalaženje praktičnih i korisnih rješenja za boljitak vlastitog života, i bolje budućnosti za svoje potomke
Major sporting events as a countrys promotional tool
No full textOvaj završni rad obrađuje temu velikih sportskih događaja kao promotivnih alata država. U prvome dijelu rada naglasak je stavljen na definiranje velikih sportskih događaja te povijesni razvoj sportskih događaja i sporta općenito. Rad prati sportske aktivnosti od antičkog doba, preko pojave velikih amfiteatara koji pridonose spektakularnome elementu praćenja sportova, do dolaska velikih sportskih događaja u modernome dobu. Definiraju se tri faze organizacije takvih događaja; pre – event, implement i post – event, koje čine tzv. životni ciklus događaja. Rad je osobito usredotočen i na upotrebe velikih sportskih događaja u promotivne svrhe države domaćina. Kako su brojna lokalna i nacionalna okruženja svjesna pogodnosti koje im pruža organizacija takvih natjecanja i manifestacija, rad prati ekonomske i društvene benefite, ali i izazove i nedostatke koji se očituju u tome procesu. Na samome kraju rada, povezuju se teorijski pregledi s konkretnim primjerima koji naglašavaju važnost i moć velikih sportskih događaja u kontekstu gospodarstva i društveno – kulturnih procesa. Objašnjava se primjer Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru te imperativi s kojima se država suočila kao domaćin. Rad, također, daje analizu situacije Pariza pred održavanje Olimpijskih igara te moguće ishode koji slijede tijekom i nakon održavanja događaja.This final thesis addresses the topic of major sporting events as countries' promotional tools. The first part of the paper defines major sporting events and the historical development of sports events and sports in general. It traces sports activities from ancient times, through the emergence of large amphitheaters that contributed to the spectacular element of sports viewing, to the appearance of major sports events in modern times. The paper also examines three phases of organizing such events: pre-event, implement, and post-event, which form the so-called event life cycle. The rest of the paper focuses on the use of major sports events for the promotional purposes of the host country. Many local and national destinations recognize the advantages of hosting such competitions and events, leading the paper to explore the economic and social benefits, as well as the challenges and drawbacks associated with the organizing process. Furthermore, the thesis links theoretical overviews with examples highlighting the importance and power of major sporting events in the context of economic and socio-cultural processes. Finally, the paper analyzes the FIFA World Cup in Qatar, along with the imperatives that the country has faced with as the host. This final thesis also provides an analysis of the situation in Paris right before the Olympic Games and the possible outcomes that could occur during and after the event
The Werther Effect and Journalism Ethics: The Perception of Media Coverage of Suicides in Society
No full textOvaj rad istražuje utjecaj medijskog izvještavanja o samoubojstvima na ponašanje publike, s posebnim naglaskom na Wertherov i Papageno efekt. Wertherov efekt odnosi se na povećanje stope samoubojstava nakon senzacionalističkog izvještavanja, dok Papageno efekt predstavlja suprotni fenomen, gdje odgovorno izvještavanje može smanjiti rizik od samoubojstava i potaknuti ljude na traženje pomoći. U radu se analiziraju različiti teorijski okviri kako bi se dublje razumjeli mehanizmi putem kojih mediji utječu na ponašanje publike. Kroz pregled relevantnih empirijskih studija i primjera iz prakse, rad identificira ključne smjernice za etično izvještavanje o samoubojstvima. Zaključci ovog rada ukazuju na važnost kontinuirane edukacije novinara i prilagodbe smjernica kako bi se spriječili negativni učinci neodgovornog izvještavanja i promovirale zdrave medijske prakse koje doprinose javnom zdravlju.This paper examines the impact of media reporting on suicides on audience behavior, with a particular focus on the Werther and Papageno effects. The Werther effect refers to an increase in suicide rates following sensationalist reporting, while the Papageno effect represents the opposite phenomenon, where responsible reporting can reduce the risk of suicide and encourage individuals to seek help. The paper analyzes various theoretical frameworks to gain a deeper understanding of the mechanisms through which the media influences audience behavior. Through a review of relevant empirical studies and practical examples, the paper identifies key guidelines for ethical reporting on suicides. The conclusions of this paper highlight the importance of continuous journalist education and the adaptation of guidelines to prevent the negative effects of irresponsible reporting and to promote healthy media practices that contribute to public health
Generational aspects of LGBT label construction in Croatian society
No full textLGBT zajednica kao pojam već dugo postoji, a u hrvatskom društvu u upotrebi je od 70-ih godina prošlog stoljeća. Kroz godine, LGBT zajednica susretala se s brojnim usponima i padovima, a u tome su značajnu ulogu imale brojne generacije ljudi koje su ili podržavale ili kritizirale njenu prisutnost u društvenoj sferi. Općenito gledajući, jasno je da generacijske razlike postoje i da su one rezultat brojnih čimbenika, a svi oni su odraz vremenskog razdoblja i okoline u kojoj je generacija odrastala. U istraživanjima o LGBT zajednici najviše se govori o pravima homoseksualnih osoba i nasilju usmjerenom prema LGBT zajednici, dok je malo istraživanja koja u obzir uzimaju generacijske faktore i razlike koje proizlaze iz toga. Za potrebe završnog rada provedeno je istraživanje putem anketnog upitnika i intervjua kako bi se dobilo uvid u stavove građana Republike Hrvatske različitih generacija o LGBT zajednici i načinu na koji generacijski jaz doprinosi stvaranju etikete i stigme u vezi LGBT zajednice, ali i uvid u iskustva pripadnika LGBT zajednice u pogledu (ne)prihvaćenosti, diskriminacije i očekivanja u kontekstu hrvatskog društva.LGBT community as a term has existed for a long time, and in Croatian society it has been in use since the 70s of the last century. Throughout the years, the LGBT community has faced numerous ups and downs, and numerous generations of people who either supported or criticized its presence in the social sphere played a significant role in that. In general, it is clear that generational differences exist and that they are the result of numerous factors, all of which are a reflection of the time period and environment in which the generation grew up. In research on the LGBT community, most of the talk is about the rights of homosexuals and violence directed towards the LGBT community, while there is little research that takes into account generational factors and the resulting differences. For the purposes of the final paper, research was conducted through a questionnaire and interviews in order to gain insight into the attitudes of citizens of the Republic of Croatia of different generations about the LGBT community and the way in which the generation gap contributes to the creation of label and stigma regarding the LGBT community, as well as insight into the experiences of members of the LGBT community in terms of (un)acceptance, discrimination, and expectations in the context of Croatian society