Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
The Development of Journalism: From the Fourth Estate and Watchdog to Postjoumalism
Novinarstvo od početka čovječanstva ima bitnu društvenu ulogu. Kroz mnogo godina i
povijesnih razdoblja, novinarstvo se razvijalo i počelo je predstavljati četvrtu vlast. Novinari su
štitili javnost od vlasti, istraživali korupciju i nepravdu kod onih na moćnim pozicijama.
Novinari su bili čuvari demokracije, bitni i ugledni u društvu, a težili su poštivati određene
profesionalne standarde kako bi kvalitetno odrađivali svoj posao. Kroz daljnji razvoj, s pojavom
novih medija, interneta i društvenih mreža, novinarstvo se ponovno mijenja, više nego ikad.
Danas, u 21. stoljeću, postnovinarstvo uzima mjesto novinarstvu. Oglašavanje više nije
dominantan izvor prihoda medijima, već to postaje publika, a zarada je u obliku donacija i
pretplate. Današnji korisnici medije koriste kako bi potvrdili vijesti koje već znaju i širili ih
drugima, a mediji počinju polarizirati društvo, širiti histeriju i negativnost jer im to donosi
zaradu i opstanak. Profesionalni standardi izvještavanja se gube, fokus medija je samo na
onome što njihovi korisnici žele, a stvarna slika svijeta više se ne predstavlja. Andrey Mir
prognozira smrt tiskanih novina, a može se postaviti i pitanje dolazi li uskoro i do kraja
novinarstva
The impact of consumerism on the environment
Tema je ovoga rada odnos potrošačkoga društva i stanja lokalnog i globalnog okoliša.
Individualno, ali i društveno djelovanje u suvremenom društvu izrazito je usmjereno na
potrošnju dobara i usluga što rezultira rasipnošću, gomilanjem otpada i brojnim štetnim
učincima na kvalitetu zraka, vode i tla, na bioraznolikost i opće stanje okoliša. U radu će se
prikazati razvoj kapitalističkog društva usmjerenog na potrošnju te s njim povezanog
pogoršanja globalnog ekosustava. Analizirat će se usporedno ekonomski podaci i podaci o
onečišćenju okoliša. Posebno će se razmotriti i analizirati koncept održivog razvoja kojim se
na globalnoj razini pokušava umanjiti šteta izazvana ljudskim djelovanjem na okoliš. Dodatna
pozornost usmjerit će se na lokalni kontekst te će se analizirati u kojoj mjeri ekonomska
kretanja i potrošačke navike građana Hrvatske utječu na okoliš, ali i na cjelokupnu kvalitetu
života u našem društvu
Local Administrative Bodies of the Glina Municipality in the Period from 1991 to 1995
Istraživanje Domovinskog rata na području bivše općine Glina u nešto više od tri je
desetljeća nakon početka ratnih zbivanja dostiglo relativno visoku razinu. Izdavanjem
zbirki dokumenata, stručne literature i memoara istražene su1
ili je stvorena mogućnost
da se istraže elementi mnogih tema. Međutim, u tim je publikacijama naglasak gotovo u
potpunosti stavljen na vojno-redarstvene i temeljne političke strukture, zbog čega još
uvijek ne postoji analiza sustava lokalne (samo)uprave na području pod nadzorom
pobunjenih Srba. Upravo je ta činjenica osnovni motiv za izradu ovog rada
The activities of the Croatian emigrant community in Australia on the example of the The Croatian Herald newspape
Razdoblje 1980-ih u Jugoslaviji obilježeno je znaĉajnim politiĉkim, ekonomskim i
društvenim promjenama koje su utjecale na stabilnost i budućnost zemlje. Smrt dugogodišnjeg
komunistiĉkog voĊe, Josipa Broza Tita, koji je bio kljuĉna figura u uspostavljanju i održavanju
Jugoslavije, ostavila je prazninu u vodstvu zemlje. Još prije njegove smrti poĉeli su problemi kao
što su ekonomska i politiĉka nestabilnost. Najjasniji pokazatelji ove ozbiljne gospodarske krize
bili su rapidna inflacija, veliki inozemni dug pogoršan naglim skokom vrijednosti dolara, kao i
monetarna nelikvidnost, što je dovelo zemlju do ruba nemogućnosti vraćanja dugova, odnosno
bankrota. Osim toga, došlo je do politiĉke polarizacije meĊu republikama, etniĉkim grupama i
unutar Saveza komunista Jugoslavije
The right to privacy of families and children in media reporting
Suvremeno društvo karakterizira povezanost cijelog svijeta, a važnu ulogu u tome imaju
mediji. Zahvaljujući tehnologiji poput interneta vijesti svakodnevno stižu velikom brzinom,
pri čemu je važno da vijest bude zanimljiva, a posljednjih godina učestalije se pojavljuje i
termin senzacionalizam. Sve to pridonosi čitanosti i gledanosti medija, ali isto tako dolazi i do
kršenja brojnih ljudskih prava. Posebno je važno naglasiti kršenje prava djece i obitelji te
njihove privatnosti kojima ćemo se baviti u ovome radu. Djeca su najranjivija društvena
skupina upravo zato što se ne mogu sama braniti i dužnost je društva da ih zaštiti. Lana Ciboci
(2014:93) govori da „mediji imaju važnu ulogu u promoviranju dječjih prava. Svojim
prilozima mogu upozoriti na kršenje ili zanemarivanje određenih dječjih prava, raditi na
njihovoj promociji, ali isto tako često su upravo mediji ti koji svojim izvještavanjem krše
osnovna dječja prava
Šibenik and surrounding area in Homeland War 1990-1992
Domovinski rat je ključan događaj u suvremenoj hrvatskoj povijesti, te je započeo kada je
Hrvatska objavila neovisnost od Jugoslavije i proglasila se Republikom. Napadi srpskih
pobunjenika koji su živjeli u Hrvatskoj te Jugoslavenske narodne armije koja im se priključila
započeli su u okolici Šibenika te su targetirali i Šibenik. Od 16. do 23. rujna 1991. u Šibeniku
se odvijao Rujanski rat, koji je obilježen hrabrom borbom hrvatske vojske protiv napada od
strane agresora. Rat u Šibeniku je bio ključan događaj u Domovinskom ratu jer je pobjeda nad
srpskim agresorima označavala sprječavanje srpskog prodora u Dalmaciju i odvajanja srednje
i južne Dalmacije od ostatka Hrvatske. Hrvatske su snage branile Šibenski most, sam Šibenik i
druge ključne položaje na jadranskoj obali. Rujanski rat je predstavljao prvu veliku pobjedu u
Domovinskom ratu te je osnažio sve hrvatske branitelje, a pogotovo Šibenčane
The effects of advertising stereotypes on adolescent girls
U ovom radu razmatrat će se utjecaji oglašivačkih stereotipa na adolescentice. Budući da je
oglašavanje sveprisutan način reklamiranja proizvoda i usluga, njegove nuspojave utječu na sve
pojedince društva, a posebice na osjetljive skupine, kao što su adolescentice. Veliku ulogu u
propagiranju određenih stereotipa imaju mediji koji putem svojih kanala plasiraju stereotipne
reklame. Oglašivački materijali prepuni su metafora koje stereotipiziraju ulogu žene u društvu.
Također društvene mreže kao rastući medij imaju sve veći utjecaj na mlađe generacije pa tako
postaju izvorište kontroverznih sadržaja upućenih ciljanoj publici. Njihov utjecaj na mlade,
posebice adolescentice, je višedimenzionalan. Ovaj rad dat će teorijski pregled istraživanja na
navedenu temu
Overview of the LGBT+ community in Croatia
LGBT+ zajednica je jedna od seksualnih manjina u Republici Hrvatskoj kao i u ostatku
svijeta. Članovi zajednice često se susreću s različitim vrstama diskriminacije poput ekonomske
ili diskriminacije u zdravstvu te prilikom zapošljavanja. Američko udruženje psihijatra 1975.
donijelo je odluku kako homoseksualnost nije poremećaj te se homoseksualnost smatra
normalnom seksualnošću. Građani Hrvatske 2013. na Referendumu odlučuju da je brak
zajednica između muškarca i žene, ali ipak LGBT+ zajednica uspijeva dobiti gotovo jednaka
prava kao i heteroseksualni parovi. Ono što ne mogu je posvajati djecu, ali i na tome se radi.
Članovi LGBT+ često su žrtve nasilja i uznemiravanja te se radi na edukaciji policijskih
službenika kako postupati prema žrtvama nasilja koji su članovi LGBT+ zajednice – jednako
kao prema svima drugim žrtvama nasilja bez osuđivanja. Jedan od načina kako možemo
smanjiti nasilje je prevencija i edukacija cijele zajednice. Zahvaljujući Deklaraciji o seksualnim
pravima koja je donesena u Hong Kongu 1999. LGBT+ osobe imaju jednaka seksualna prava
kao i heteroseksualne osobe. Za potrebe završnog rada provedeno je istraživanje nad četiri člana
LGBT+ zajednice s temama poput osvještavanje seksualnosti, reakcije obitelji i prijatelja,
sigurnost u svoju seksualnost, utjecaj seksualnosti na mentalno zdravlje, razina homofobije,
tema homofobije na društvenim mrežama i pogrdni nazivi i usporedba Hrvatske s drugim
europskim državama
Class perceptions of mental disorders
Društvena hijerarhija je sastavljena od klasa koje žive različitu svakodnevnicu te samim time
imaju drugačiju percepciju svijeta. Ovaj rad će prikazati kako se ta različita percepcija očituje
u fenomenu mentalnih poremećaja. Najprije će se prikazati povijesni tijek percepcije mentalnih
poremećaja, kako je društvo prije sekularizacije gledalo na duševne poteškoće, kako su iste
nastojali riješiti i kojim sredstvima su se služili u objašnjavanju ovog fenomena. Nakon toga bit
će prikazana teorija Pierra Bourdieua koja nastoji objasniti kako pripadnici različitih klasa
funkcioniraju u društvenom svijetu i na koji način se razlike u društvenim klasama očituju
danas. Na kraju su prikazana dva različita istraživanja, jedno je recentno istraživanje koje je
rađeno na području Velike Britanije, dok je drugo istraživanje rađeno 1970-ih. Ovime se
pokušava uočiti razlika u klasnoj percepciji mentalnih bolesti između ova dva različita
razdoblja. Na kraju se pokušavam obuhvatiti cjelokupan rad teorijskom analizom i
potencijalnim uzrocima različite klasne percepcije mentalnih poteškoća
The role of religious education in Croatia from 1991. to 2016.
Ovaj rad nudi opsežnu analizu dinamične i višestruke uloge vjeronauka u Hrvatskoj, koja se proteže od burnih 1990-ih do danas. Smještena unutar zamršene interakcije povijesti, kulture, politike i obrazovanja, studija istražuje različite dimenzije koje je oblikovalo i koje je oblikovalo vjersko obrazovanje u ovom razdoblju. Ispitujući njegov utjecaj na izgradnju nacije, međuvjerske odnose, zastupljenost manjina, sadržaj kurikuluma i društvene vrijednosti, rad pruža nijansirano razumijevanje složene uloge koju je religijsko obrazovanje imalo. U radu se istražuje uloga vjeronauka tijekom Domovinskog rata, njegov utjecaj na nacionalni identitet i njegov odnos s crkveno-državnom dinamikom. Nadalje, istražuje kako je vjersko obrazovanje premostilo i zateglo međuvjerske odnose, prikazujući primjere u kojima je ono bilo katalizator razumijevanja i suradnje dok je također pridonosilo društvenim podjelama. Zastupljenost gledišta vjerskih manjina unutar kurikuluma pomno se ispituje, uz ispitivanje izazova i mogućnosti s kojima se susreću nastavnici. Oslanjajući se na komparativne analize sa susjednim zemljama i razmatrajući ulogu tehnologije u digitalnom dobu, rad predstavlja perspektivu usmjerenu prema budućnosti na buduću putanju vjerskog obrazovanja u Hrvatskoj. Predložene su preporuke za politiku kako bi se poboljšala inkluzivnost, osiguralo točno predstavljanje i potaknulo obrazovno okruženje koje je u skladu s načelima ljudskih prava. Ukratko, ovaj rad pridonosi sveobuhvatnom razumijevanju rastuće uloge vjeronauka u Hrvatskoj, rasvjetljavajući njegov utjecaj na identitet, različitost, društvene vrijednosti i međugrupnu dinamiku