Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
INNOVATIVE APPROACHES OF MANAGING GENERATION Z IN HUMAN RESOURCES
No full textOvaj rad istražuje suvremene i inovativne metode upravljanja ljudskim potencijalima koje su posebno prilagođene specifičnim karakteristikama generacije Z, oslanjajući se na generacijsku teoriju Karla Mannheima i novija sociološka istraživanja u tom području. Na temelju različitih teorijskih pristupa, rad analizira nove strategije, tehnologije i prakse koje organizacije mogu primijeniti kako bi privukle, zadržale i motivirale članove generacije Z na radnom mjestu. Posebna pažnja posvećena je razumijevanju specifičnih potreba i očekivanja generacije Z, te kako ove spoznaje mogu biti integrirane u suvremene prakse upravljanja ljudskim potencijalima. Kroz pregled literature i analizu postojećih istraživanja, rad nudi smjernice za razvoj učinkovitih strategija upravljanja koje će omogućiti organizacijama da se uspješno prilagode promjenama na tržištu rada i maksimalno iskoriste potencijal nove generacije zaposlenika.This paper explores innovative approaches of human resource management, specifically targeting Generation Z, using the theoretical framework of Karl Mannheim's generational theory and recent findings from the sociology of human resource management. Based on various theoretical approaches, this paper analyzes new strategies, technologies, and practices that organizations can implement to attract, retain, and motivate Generation Z members in the workplace. Special attention is given to understanding the specific needs and expectations of Generation Z, and how these insights can be integrated into contemporary HR practices. Through a literature review and analysis of existing research, this paper offers guidelines for developing effective management strategies that will enable organizations to successfully adapt to changes in the labor market and maximize the potential of the new generation of employees
Ideological Radicalism in the Subculture of Footbal Hooligans
No full textNogometni huliganizam je kompliciran društveni fenomen kojeg je teško točno definirati. Povezan je uz izražavanje muževnosti i devijantno ponašanje, koje u pravilo uključuje i nasilje. Ono u nogometu nije toliko česta pojava, ali uloga medija i policije stvara drugačiju sliku u javnosti. Obični gledatelji ovog sporta će uz određenu dozu opreznosti prilazi nogometnim utakmicama uživo. Na temelju brojnih teorija huliganizma koje su predstavljene u ovom radu, on može biti izazvan nizom socioloških ili psiholoških varijabli. Neki autori čak vjeruju da potreba za nasilje dolazi od čovjekovih životinjskih instinkta. Na kraju, teško je odrediti koja od tih teorija vrijedi, a koje ne i u kojem kontekstu. Uz njega idu različiti subjektivni faktori, tako da na pojedinog navijača može djelovati više stvari istovremeno. Nogomet je dio agresivne kulture. Igrači i navijači u velikom broju slučajeva opraštaju određene prikaze agresivnosti. To je povezano i uz simboličko nasilje, koje je veliki dio navijačke kulture. Fanovi tako mogu izazvati dominaciju nad suparnicima bez da posežu za pravim fizičkim nasiljem. Osim toga, izražavaju svoje ideološke ideje i nacionalni identitet. Nacionalizam unutar nogometa još je jedan čimbenik koji može dovesti do neprijateljskih stavova. Sport gradi identitet države. Sport također postoji za izraze ponosa prema istome. Određen stupanj radikalizma može se prepoznati u društvenim pokretima, koji navijačima služe kako bi pokrenuli borbu protiv različitih društvenih i političkih pitanja, a koja mogu biti povezana i uz sam nogomet.Football hooliganism is a complicated social phenomenon that is difficult to define. Iti s associated with the expression of masculinity and deviant behaviour, which usually includes violence. That is, however, not very common in football, but the role of the media and the police creates a different image in the public. Ordinary viewers of this sport will approach live football marches with a cerain amount of caution. Based on the numerous theories of hooliganism presented in this paper, it can be caused by a number of sociologial or psychological variables. Some authors even believe that the need for violence comes from man's animal instincts. In the end, it is difficult to determine which of these theories are not valid and which reflect the true story behind this phenomenon. Iti s accompanited by vasrious subjective factors, so that an individual fan can be influenced by several factors at the same time. Football is part of an aggressive culture. Players and fans often forgive certain displays of aggression. This is also connected with symbolic violence, which is a large part of fan culture. Fans can thus dominate opponents without resorting to real physical violence. In addition, they express their ideological ideas and national identity. Nationalism within football is another factor that can lead to hostile attitudes. Sport builds the identity of the country. Sports also exist for expressions of pride towards the same. A certain degree of rationalism can be recognized in social movements, which serve fans to initiate a struggle against various social and political issues, and which can be related to football itself
Emotional nausea in Antoine's Roquentin
No full textDinamičan tempo života često nam ne dopušta da se emocijama posvetimo više, ali i da im pristupimo na ispravan način kako bismo ih u potpunosti mogli doživjeti. Iz toga proizlazi da emocije koje doživimo, bile one neugodne ili ugodne, ponekad samo površinski primijetimo, ali ih ne nastojimo shvatiti i pridružiti odgovarajućem psihološkom stanju. Mučninu, osim fizičkog podražaja, često izazivaju i negativna psihološka stanja pojedinca koja se, zatim, putem samog povraćanja realiziraju. Emocionalna mučnina, temeljna odrednica ovoga rada, u fokus analize stavlja upravo glavnoga lika romana Antoinea Roquentina i njegovo psihološko stanje u užem, ali i širem smislu. Pritom se dobiva vrlo jasna psihološka slika iz koje se može iščitati njegovo vlastito nezadovoljstvo, kao i nemogućnost prilagodbe u životnu kolotečinu. U radu će se napraviti i paralela između Gregosa Samse, Meursaulta te Antoinea Roquentina kako bi se lakše povezale emocionalne reakcije i osjećaj apsurda. Ipak, najvažniji cilj je proniknuti u samu srž psihološke svijesti glavnoga lika romana, njegovu okolinu i odnose s drugima kako bismo mogli uvidjeti glavne pokretače emocionalnih, ali i fizičkih reakcija.The dynamic pace of life often doesn't allow us to dedicate more time to our emotions, nor to approach them in the right way to fully experience them. As a result, the emotions we feel, whether unpleasant or pleasant, are sometimes only superficially noticed without us making an effort to understand and associate them with the appropriate psychological state. Nausea, apart from physical stimuli, is often caused by negative psychological states of an individual, which then manifest through vomiting. The central focus of this work, emotional nausea, concentrates on the main character of the novel Antoine Roquentin and his psychological state both in a narrower and broader sense. From this, a very clear psychological picture emerges, revealing his own dissatisfaction and inability to adapt to life's routine. The paper will also draw a parallel between Gregor Samsa, Meursault, and Antoine Roquentin to more easily connect emotional reactions and the sense of absurdity. The most important goal is to delve into the core of the main character's psychological consciousness, his environment, and relationships with others to understand the main drivers of emotional and physical reactions
Anglisms in Croatian language in texts about health
No full textU ovome radu ću analizirati korištenje anglizama u hrvatskome jeziku u tekstovima o zdravlju. Teorijski dio rada bit će posvećen temeljnim nazivima u vezi s jezičnim posuđivanjem, vrstama posuđenica, jezičnim purizmom i prilagodbi anglizama hrvatskomu jeziku. Istraživačka cjelina rada odnosi se na zastupljenost i analizu prikupljenih anglizama u hrvatskim časopisima
Ljepota i zdravlje i Doktor u kući te hrvatskim portalima i blogovima Sretna panda, Biram zdravlje, Vaše zdravlje te Kuća zdravlja. Cilj je ovoga rada provjeriti koliko su anglizmi zastupljeni u tekstovima o zdravlju, koji su razlozi njihove uporabe, jesu li anglizmi na bilo koji način prilagođeni hrvatskomu jeziku i postoje li domaći ekvivalenti tih riječi.In this paper, I will analyze the use of Anglicism in the Croatian language in health-related
texts. The theoretical part of the paper will be dedicated to fundamental terms related to linguistic
borrowing, types of loanwords, linguistic purism and the adaptation of Anglicisms to the Croatian
language. The research part of the paper will focus on the prevalence and analysis of collected
Anglicisms in Croatian magazines Ljepota i zdravlje and Doktor u kući, as well as Croatian portals
and blogs Sretna panda, Biram zdravlje, Vaše zdravlje and Kuća zdravlja. The aim of this paper
is to examine how prevalent Anglicisms are in health-related texts, the reason for thei usage,
whether Anglicisms have been adapted to the Croatian language in any way, and whether there are
domestic equivalents for these words
Transgenerational Depiction of the Danijeli-like and Glembay-like Influences in the Character of Leone Glembay
No full textDrama Gospoda Glembajevi djelo je jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Miroslav Krleža ostvario se u gotovo svim književnim vrstama te je iza sebe ostavio neprocjenjiv literarni rad. Glembajeve je pisao između 1926. i 1930. godine te je ta drama dio ciklusa o Glembajevima u koji se ubrajaju i Leda te U agoniji. Te su drame prožete psihološkom karakterizacijom likova, stoga se ubrajaju u psihološku fazu Krležinog stvaranja. Drame su napisane po uzoru na Henrika Ibsena, odnosno na nordijsku školu. Jedna od osobitosti drama je i jezik, agramerski jezik, obilježen brojnim germanizmima. Katkada su i cijeli odlomci pisani na njemačkome jeziku. U dramama ključni su sukobi, sukobi koji se ne odvijaju samo među likovima, već su protagonisti u sukobu sami sa sobom. Drame se dakle bave egzistencijalnim stanjima pojedinaca. Gospoda Glembajevi jedna su od najpoznatijih transgeneracijskih hrvatskih priča, podijeljena u tri čina. U drami ključna je prošlost i nasljeđe, koje oblikuje sadašnjost i budućnost. Glavni protagonist drame je Leone Glembaj, koji se nakon dugo godina izbivanja vraća u svoj roditeljski dom, dom u kojemu se osjeća popust stranca. Njegov identitet je raslojen, prezire glembajevštinu, svoga oca i odbija biti dio Glembajevih, dok svoju pokojnu majku idealizira te se identificira kao Danielli. Njegov um prožet je legendom da su Glembajevi ubojice i varalice te ga ta legenda vodi kroz život. Većina Glembajevih završava ubojstvom, samoubojstvom ili bolesnim umom, a i sam je doživio znatan broj tragedija u kući Glembajevih. Proživio je smrt sestre, brata i majke. Za majčinu smrt krivi oca te barunicu Castelli, suprugu svoga oca, zlu demonsku ženu, koju Leone prezire, iako je prije mnogo godina bio u ljubavnom odnosu s njom. Kroz dramu se Leone odupire glembajevskoj krvi u sebi, no što se drama više bliži kraju to je veza između njega i Glembajevih jača. Jedina svjetla točka u kući Glembajevih je udovica njegovog brata, dominikanka Angelika. Njegova ličnost je raslojena, njegov um pomućen te se uočava da su događaji iz prošlosti na njega ostavili neki oblik traume. Leone je dokaz da se od nasljeđa ne može pobjeći. Na kraju drame, Leone postaje sve ono čega se on bojao i čemu se odupirao, on postaje ubojica. Narav i sudbinu Glembajevih je dobio u nasljeđe i tome se ni uz sav trud nije mogao oduprijeti te su Glembajevi pravi primjer da smo svi mi produkti svoga nasljeđa.The drama The Glembays is the product of one of the most important Croatian writers of the 20th century, Miroslav Krleža. Miroslav Krleža accomplished himself in almost all literary genres and left behind him an invaluable literary work. He wrote Glembays between 1926 and 1930, and that play is part of the cycle about Glembaje, which also includes Leda and In agony. These dramas are imbued with the psychological characterization of the characters, therefore they are included in the psychological phase of Krleža's creation. The plays were written on the model of Henrik Ibsen, that is, on the Nordic school. One of the peculiarities of the drama is the language, an ungrammatical language, characterized by numerous Germanisms. Sometimes entire passages were written in German. In dramas, conflicts are key, conflicts that do not only take place between characters, but the protagonists are in conflict with themselves. Dramas therefore deal with the existential states of individuals. The Glembays is one of the most famous transgenerational Croatian stories, divided into three acts. In the drama, the past and heritage are key, which shape the present and the future. The main protagonist of the play is Leone Glembaj, who after many years of absence returns to his parents' home, a home in which the concession of a stranger is felt. His identity is stratified, he despises the Glembay people, his father and refuses to be part of the Glembay family, while he idealizes his late mother and identifies himself as Danielli. His mind is imbued with the legend that the Glembays are murderers and cheats, and that legend guides him through life. Most of the Glembajes end up with murder, suicide or a sick mind, and he himself experienced a considerable number of tragedies in the Glembaje house. He lived through the death of his sister, brother and mother. He blames his father for his mother's death and Baroness Castelli, his father's wife, an evil demonic woman whom Leone despises, even though he was in a love relationship with her many years ago. Throughout the drama, Leone resists the Glembay blood in him, but the closer the drama gets to the end, the stronger the bond between him and Glembay. The only bright spot in the Glembay house is his brother's widow, the Dominican Angelika. His personality is stratified, his mind is clouded, and it can be seen that the events of the past have left some form of trauma on him. Leone is proof that heritage cannot be escaped. At the end, Leone becomes everything he feared and resisted, he becomes a murderer. He inherited the nature and destiny of the Glembays, and even with all his efforts, he could not resist that, and the Glembays are a true example that we are all products of our heritage
Manipulation of Public Opinion
No full textTokom Prvog svjetskog rata i daljnjeg širenja masovnih medija postaje jasna važnost javnog mnijenja. Manipulacija njime širi se s političke primjene na sve segmente društva. Kao najistaknutije osobe koje se njime bave su Walter Lippmann i Edward Bernays. Osim što su javno mnijenje teoretski obradili, posebno je bio bitan njihov praktičan rad. Nasuprot njima, u drugoj polovici 20. stoljeća, javlja se Noam Chomsky koji kritizira razmjere manipulacije javnim mnijenjem u demokratskim društvima. Smatra da, za razliku od totalitarnih sustava gdje se kontrola bazira na nasilju, demokracije počivaju na kontroli javnog mnijenja koja se odvija uz pomoć razrađenog sustava manipulacije. Cilj ovog rada ukratko je bio objasniti ključne pojmove i teorije te kritike sve trojice autora. Javno mnijenje nije ukupnost pojedinačnih mnijenja nego zbroj tih mnijenja, a termin manipulacija upotrebljava se u negativnom kontekstu kao upravljanje, varanje ili podvaljivanje tom zbroju.In World War I and with further dissemination of mass media it becomes clear the importance of public opinion. After that, manipulation of public opinion spreads to all parts of society. The most importants experts from that field are Walter Lippmann and Edward Bernays. Except their theoretical work on public opinion, especially important was their practice. On the contrary, in second part of 20th century, Noam Chomsky criticizes the scale of public opinion manipulation in democratic society. He thinks that unlike totalitarian societies where control is based on violence, democracies lies on control of public opinion which is based on complex system of manipulation. The goal of this paper was to explain key terms, theories and critics of all three authors which this paper is about. Public opinion is not totality of single opinions rather sum of this opinions and term manipulation is used in negative way as managing, cheating or hoax of that sum
Stoicism: Philosophical Inspiration for developing leadership Skills in Public Relation
No full textOvaj rad istražuje potencijal stoicizma kao filozofske inspiracije za razvoj liderskih
vještina u odnosima s javnošću. Kroz analizu ključnih načela stoicizma i njihovu
primjenu u suvremenom liderstvu, rad pokazuje kako stoička filozofija može unaprijediti
sposobnost lidera da se nose s izazovima, donose promišljene odluke i ostvare kvalitetnu
komunikaciju s javnošću. Dio ovoga rada posvećen je primjeni stoicizma u stvaranju
otpornosti i emocionalne stabilnosti kod lidera, što doprinosi učinkovitijem upravljanju
timovima i organizacijama.This paper explores the potential of Stoicism as a philosophical inspiration for developing
leadership skills in public relations. Through an analysis of key Stoic principles and their
application in modern leadership, the paper demonstrates how Stoic philosophy can
enhance leaders' ability to handle challenges, make wise decisions, and achieve quailty
communication with the public. A part of this thesis is given to the application of Stoicism
in fostering resilience and emotional stability in leaders, which contributes to more
effective management of teams and organizations
Dinko Šimunović' s Stories in the Autobiographical Context
No full textU radu će se istražiti pripovjedni opus Dinka Šimunovića s obzirom na književni prostor i potencijalne autobiografske elemente artikulirane u pripovijetkama. S obzirom da je recepcija Šimunovićeva književnoga djela uglavnom okrenuta ženskim likovima i obilježjima patrijarhata, rad želi osvijetliti i druge aspekte autorova opusa
Zrinski in Međimurje
No full textSvrha ovog rada prikazati je neke od promjena do kojih dolazi nakon što obitelj Zrinski dobiva u posjed Međimurje 1546. godine. U ovom radu biti će pružen kratak pregled okolnosti u kojima međimursko vlastelinstvo dolazi u posjed obitelji Zrinski, samih posjeda i utvrda koje su se nalazile na vlastelinstvu, gospodarskih okolnosti i promjena u vjeroispovijesti kroz generacije obitelji, te će ukratko biti govora i o samoj tiskari koja je osnovana na inicijativu Jurja IV. pod utjecajem protestantizma