Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies
Not a member yet
3354 research outputs found
Sort by
Dressing as a form of visual communication
No full textOvaj završni rad istražuje snagu vizualne komunikacije kroz prizmu mode i odijevanja. Naglasak je stavljen na važnost neverbalne komunikacije te njezine ključne uloge u svakodnevnim interakcijama, kao i na razumijevanju odjeće i svih njezinih funkcija. U uvodu se ističe kako čovjekova sposobnost prepoznavanja vizualnih signala igra ključnu ulogu u suvremenom svijetu, a prvi dio rada dublje istražuje ovu temu kroz definiranje i kontekstualizaciju pojma vizualne komunikacije. U drugom dijelu rade, uz pomoć nekoliko istraživanja, analizira se odjeća i njezina uloga u društvu. Zadnji dio rada bavi se odjećom kao znakovnim sustavom i jezikom te simbolikom boja u odijevanju. Da bi se bolje ilustrirala snaga vizualne komunikacije putem odijevanja, dani su i neki od najpoznatijih primjera u kojima je odjeća koristila kao sredstvo izražavanja i komunikacije s javnošću.This final thesis explores the power of visual communication through the prism of fashion and dressing. Emphasis is placed on the significance of nonverbal communication and its key role in everyday interactions, as well as on understanding clothing and all its functions. The introduction highlights how the human ability to recognize visual signals plays a crucial role in the modern world, and the first part of the paper delves deeper into this topic by defining and contextualizing the concept of visual communication. The second part of the paper, with the help of several studies, analyzed the role of clothing in society. Last part of the paper deals with clothing as a system of signs and language, as well as the symbolism of colors in dressing. To better illustrate the power of visual communication through dressing, I mentioned some of the most famous examples in which clothing was used as a means of expression and communication with the public
Cultural Differences in Non-verbal Communication
No full textČovjek je razvio različite sustave komunikacije, s govorom i jezikom kao najistaknutijima, ali i neverbalna komunikacija igra ključnu ulogu. Istraživanja pokazuju da govor tijela čini 55 %, a ton glasa 38 % ukupne komunikacije, dok verbalni čini samo 7 %. Neverbalna komunikacija uključuje sve informacije koje možemo primiti vidom, sluhom, mirisom ili dodirom. Prema Argyleu (prema Hall, Knapp, 2010: 11), četiri glavne funkcije neverbalne komunikacije su: izražavanje emocija, uspostavljanje odnosa, predstavljanje i podrška verbalnoj komunikaciji. Ovaj rad istražuje razlike u neverbalnoj komunikaciji među europskim kulturama, oslanjajući se na teoriju polja Wilbura Schramma. Cilj je istaknuti te kulturne razlike kako bi se poboljšala međukulturna komunikacija i potaknulo na učenje i uvažavanje različitosti. Kao dokaz postojanja različitosti između kultura u neverbalnoj komunikaciji, u radu se navode istraživanja koja su provedena u europskim kulturama. U sukobu kultura nesporazumi mogu nastati upravo zbog različitih stilova komunikacije i različitih kulturnih normi, što ovaj rad ilustrira. Zbog velike povezanosti svijeta i susreta s različitim kulturama, važno je razumjeti razlike među kulturama, uključujući njihova razmišljanja, običaje i ponašanja, kako bi interkulturalna komunikacija bila uspješna.Humans have developed various communication systems, with speech and language being the most prominent, but nonverbal communication also plays a crucial role. Mehrabian’s research shows that body language accounts for 55% and tone of voice for 38% of overall communication, while verbal content constitutes only 7%. Nonverbal communication encompasses all information perceived through sight, hearing, smell, or touch. According to Argyle (Hall, Knapp, 2010: 11), the four main functions of nonverbal communication are: expressing emotions, establishing relationships, representing, and supporting verbal communication. This paper explores the differences in nonverbal communication among European cultures, drawing on Wilbur Schramm's field theory. The aim is to highlight these cultural differences to improve intercultural communication and encourage learning and respect for diversity. As evidence of the existence of differences between cultures in nonverbal communication, the paper cites research conducted in European cultures. In cross-cultural encounters, misunderstandings can arise due to differing communication styles and cultural norms, as illustrated by this paper. Given the high level of global connectivity and encounters with various cultures, understanding cultural differences, including thoughts, customs, and behaviors, is crucial for successful intercultural communication
"Problems and Wishes of the People" - the Year 1848. from the Perspective of the Military Frontier Society
No full textGodina 1848. omogućila je prodor liberalnih načela u „stare poretke“ diljem Europe, koja su već bila razvijena u pojedinim zemljama. Prodor ovakvih načela omogućen je prvenstveno socijalnim nemirima, koji su vladajuće strukture dovele pred neizbježnu potrebu za promjenama. U Hrvatskoj se pojavio politički pokret, čija je primarna težnja bila ostvariti političku emancipaciju hrvatskog naroda i teritorijalnu cjelovitost Trojedne kraljevine. Banska čast dodijeljena je ne samo kandidatu izabranom od strane austrijskog cara, već i od strane hrvatskog naroda, Josipu Jelačiću, koji je uspio iznuditi zasjedanje prvog Hrvatskog građanskog sabora neposredno time uključivši narod u političko djelovanje. Da je narod nestrpljivo iščekivao promjene ukazuju mnogobrojne peticije, zahtijevanja i molbe koje se pojavljuju u Novinama dalmatinsko hervatsko slavonskim. U konačnici je narod, u proljeće 1848., dobio i priliku izraziti svoje „tegobe i želje“ Hrvatskom saboru. U radu se obrađuju upravo najzastupljenije problematike prisutne u prethodno spomenutim „tegobama i željama“ vojnokrajiškog društva. One predstavljaju uvid u socijalne, ekonomske, pravne i političke težnje društva, a ujedno su i odraz svakodnevnih problema s kojima se stanovništvo suočavalo. Njihove su težnje rezultat upravo okolnosti u kojima se vojnokrajiško društvo nalazilo, kao i društvenog iskustva te ukorijenjenih tradicionalnih obrazaca ponašanja. Istovremeno su se suočavali s pritiskom liberalnih načela te represijom vlastitog sistema, dok su ostajali vezani vlastitim kolektivnim vrijednostima i identitetskim normama.The year 1848. facilitated the spread of liberal principels into the „old orders“ across Erupe, including the Habsburg Monarchy, where such ideas had already developed in ceratain countries. This penetration was primarily enabled by social unrest, which forsed ruling structures to confront the inventible changes. A political movement emerged in Croatia, whose primary aspiration was to achive the political emancipation of the Croatian people and secure the territorial integrity of the Triune Kingdom. The ban's honor was conferred not only upon a candidate chosen by the Austrian emperor but also by the Croatian people, namely Josip Jelačić, who succeeded in compelling the convening of the first Croatian parliamentary Sabor, thus indirectly involving the people in political action. The public’s eagerness for change is evident from the numerous petitions, requests and pleas published by Dalmatian-Croatian-Slavonian Newspaper. Ultimately, in the spring of 1848, the people got the opportunity to express their "problems and desires" to the Croatian Parliament. This paper deals with the most prevalent issues present in the aforementioned "problems and desires" of Military-frontier society. They represent an insight into the social, economic, legal and political aspirations of society, and at the same time they reflect the everyday problems faced by the population. Their aspirations are the result of the circumstances in which the Military-frontier society found itself, as well as social experience and rooted traditional behavioral patterns. At the same time, they faced the pressure of liberal principles imposed by the external system and the repression of their own system, while remaining bound by their collective values and identity norms
Creating an image of everyday life and reality through the prism of the media
No full textU ovom radu prikazuju se osnovne postavke medija kao sustava komunikacije i prenošenja informacija ljudima i kako to ti mediji kreiraju sliku našeg svakodnevnog života. S razvojem tehnologije ljudi su prestali razmišljati „svojom glavom“ odnosno prestali su kritički promišljati o svemu oko njih. Samim time daju veliki prostor medijima da ih manipuliraju u smjeru u kojem oni žele, a da ljudi sami toga nisu ni svjesni. Mediji, kao ključni posrednici informacija i kultura, igraju važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, društvenih normi i percepcije zbilje. Kroz razne platforme, od tradicionalnih medija poput televizije i novina do društvenih mreža, mediji ne samo da odražavaju stvarnost već je i konstruiraju na specifične načine koji odgovaraju njihovim interesima, političkim agendama i tržišnim pritiscima. Kako to mediji konstruiraju ljudsku stvarnost i svakodnevicu te manipuliraju informacijama neke su od tema koje su prikazane u ovom radu
Starčević - Talks about Freedom
No full textU ovome radu bavim se životom i djelom hrvatskog “oca domovine” Antom Starčevićem. Poseban će naglasak biti usmjeren na njegove značajne govore o slobodi i istaknuti politički rad. Cilj je rada prikazati kako je Starčević u svojim javnim govorima i
napisima uz razne utjecaje oko njega samoga pokušavao predočiti moderno razumijevanje države čiji su temeljni elementi ljudska prava i sloboda. Sve spomenuto bit će potkrijepljeno i obrazloženo njegovim citatima, osvrtima drugih autora i ostalom dostupnom literaturom.In this paper, I am dealing with the life and work of the Croatian "father of the homeland" Ante Starčević. Special emphasis has been focused on his significant speeches on freedom and prominent political work The aim of the work is to show how in his public speeches and writings Starčević tried to present a modern understanding of the state, whose fundamental elements are human rights and freedom, in addition to various influences around him. Everything mentioned will be supported and explained by his quotes, reviews by other authors and other avilable literature
Integration o f Artificial Intelligence into Croatian Social Structures
No full textU ovom radu cilj je prepoznati fragmente umjetne inteligencije koji su uspješno integrirani u hrvatske društvene strukture – medicina, obrazovanje i ekonomija. Za bolje razumijevanje implementacije takvog noviteta u društvo, razrađeni su i sljedeći produkti četvrte industrijske revolucije kao što su robotika, nanotehnologija, Internet stvari, autonomna vozila, kvantna računala i 3D tisak. Nadalje se spominju etičke polemike kada dođe do integracije umjetne inteligencije u društvo.In this work, the goal is to recognize fragments of artificial intelligence that have been successfully integrated into Croatian social structures - medicine, education and economy. For a better understanding of the implementation of such innovation in society, the following products of the fourth industrial revolution, such as robotics, nanotechnology, the Internet of Things, autonomous vehicles, quantum computers and 3D printing, were developed. Ethical controversies are also mentioned when artificial intelligence is integrated into society
Cuban Missile Crisis
No full textKubanska raketna kriza ostala je zapamćena kao jedan od najdramatičnijih sukoba u dvadesetom stoljeću. Dva suprotstavljena bloka- Istočni i Zapadni odmjerili su snage u listopadu 1962. godine, ali ne kroz konvencionalne metode, već putem diplomacije i pregovora. Kuba postaje središte događanja nakon Castrovog gerilskog preuzimanja vlasti, što je dovelo do komplikacije u međunarodnim odnosima i potaklo velike sile da iskoriste taj trenutak kao vrijeme za njihovo osobno nadmetanje. Sovjetske rakete na Kubi i Američka blokada otoka mogli su cijeli svijet dovesti do uništenja, ali katastrofa je ipak izbjegnuta zahvaljujući zdravom razumu i otvorenosti za kompromis, svjetskih vođa Kennedyja i Hruščova. Iako se ovaj događaj mogao pretvoriti u nešto najgore što je svijet ikada vidio, neke posljedice su ipak bili pozitivne i otvorile su put ka novom i boljem funkcioniranju međunarodnih odnosa
